Poreklo stanovništva sela Draksin, opština Bajina Bašta. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Draksin je severno od Zlodola i Zaglavka, na prostranim plećima Javorine.
Oko sela su uzvišenja: od zapada Kuzmanovo Brdo, od juga Javorina, od istoka Jelova Gora, V. i M. Prisedo, od severa Jasenica i Kokošica.
U selu su rečice i potoci: Lazića i Kuzmanova Reka, (Kuzman je iz Draksina, poginuo od Turčina), Jeloštica, Glog, Potok, Mandžin Potok. U Draksinu su dva vrela: Vasino i Kuzmanovo Vrelo.
Brda su: Šuplja Lipa, V. i M. Prisedo, Bujadnjača, Cerik, Kik, Mednik, Jasenica, Kokošica, Doline, Kuzmanovo Brdo, Glog, Mandžište i Markovica.
Njive se zovu: Glog, Kokošica, Mednik, Bare, Suve Livade, V. Livade, Lokva, Cerik i Iva.
Selo se deli na dva dela: Draksin, koji je sastavljen iz nekoliko mahala, i Cerje.
Staro groblje na Javorini u hataru sela i mnogobrojne suhozidine po Javorini iznad Zlodola dokazi su starih naselja. Mnogi su se odavde, iz čisto ekonomskih razloga, sklonili u valjevska sela pod Medvednikom, a neki su se rodovi spustili i do Save. Starih rodova u ovom selu nema.
Stariji su rod, preko 250 godina:
Vukašinovići, od Saveljića iz Zlodola. Oni su se naselili u Draksinu onda, kada su Draksin i njegova Javorina imali još pet rodova, koji su se iselili. Vukašinovići su u tri mahale i nad Kostojevićima, mnogo su se selili po podrinskim selima i Mačvi (25 k.; Sv. Arhanđel).
U doba Saveljića doselili su se u Cerje:
Jankovići. Janko Pljevljak došao je prvo u Biosku, tu se podelio sa zadrugom i preko Ponikava naselio se u Cerju sa jednim bratom i svojom decom. Odavde se odeli stariji sin i odseli se u Zabrdicu ispod Valjeva sa rođenim bratom i bratom od strica, i tu zasnuju veliku porodicu Jankovića. Jankov brat bio je sveštenik, a to je onaj što je ostao u Biosci i on odatle ode u Golu Glavu i tamo zasnuje veliku porodicu (32 k.; Sv. Nikola).
Pre 150 godina došli su u Draksin:
Jakovljevići; došli od Divaca kod Prijepolja. Jakov Divac imao je poviše sinova od kojih je jedan ostao ovde, a svi su drugi sišli u Mačvu i Pocerinu (19 k.; Sv. Nikola).
Vasići i njihovi mlađi srodnici Ilići su od Ceklina i pored Saveljića. Njihovi su se stari orodili sa Saveljićima (19 k.; Sv. Nikola).
Pantelići u Cerju i pored Vasića u Draksinu došli su s Čeva u Crnoj Gori (20 k.; Sv. Arhanđel).
Đoziće sa Zagrede u Crnoj Gori doveli su Pantelića i naselili visoko u Cerju (11 k.; Sv. Arhanđel).
Nikoliće u Vasićima naselili su Vasići kao zidare i dunđere, što su i danas; doveo ih neimar Nikola iz sela Crvice (bosan.), odmah preko Drine (7 k.; Sv. Nikola).
Posle 1878. god. na seosku utrinu, visoko pod Konder; naselio je pop Vujičić:
Tejiće, potomke svoga ustaša iz Velike Drenove (3 k.; Sv. Đurđe).
U Draksinu ima 8 rodova sa 136 domova.
IZVOR: Sokolska nahija (str. 398-399), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)