Danas je Bogojavljenje

19. januar 2013.

komentara: 0

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas (19. januar) proslavljaju Bogojavljenje – “objavljivanje Bogočoveka” i “uvođenje Hrista u mesijansku misiju”. Tim praznikom se obeležava to što je, po verskom učenju, Jovan Krstitelj, pošto je krstio Isusa Hrista, video kako se “nebo otvara” i na Isusa “sleće Sveti duh” u “obliku goluba”.

Starokalendarske pravoslavne crkve slave jedan od najvećih praznika u hrišćanstvu Bogojavljenje – Epifanija, Teofanija, kada se proslavlja krštenje Hristovo na Jordanu, od strane sv. Jovana Krstitelja. Novokalendarci su ga slavili 6. januara. Krštenje Hrista beleže sva četiri jevanđelista, a apostol Luka navodi da mu je tada bilo oko trideset godina.

Došavši iz nedaleke Judejske pustinje, sveti Jovan je na reci krstio mnoge, radi očišćenja od greha i ponovnog, duhovnog rođenja, pozivajući ih na pokajanje. Hristos je došao iz Galileje, da bi i sam bio kršten. Tada se desilo Bogojavljenje: kada je Isus izašao iz vode, po jevanđelju, otvorila su se nebesa i pojavio se Duh sveti u vidu goluba, koji je sišao na Njega. Glas odozgo je govorio: Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji!

Praznik je poznat još iz apostolskih vremena, a u drugom veku pominje ga i sveti Kliment Aleksandrijski.

U hramovima obavlja se čin velikog osvećenja vode, koju vernici nose svojim kućama, njome krope svoje domove i čuvaju je kao lek tokom cele godine. U svečanostima je u Srbiji nekada učestvovala i vojska, zapamćene su veličanstvene litije kroz gradove, u kojima su bile zastupljene sa svojim zastavama razne organizacije, društva i školske ustanove.

Uveče, uoči praznika, hrišćani se već pozdravljaju sa “Bog se javi!”, uz odgovor “Vaistinu se javi!” i trude se da do ponoći ostanu budni, verujući da se tada otvara nebo, kada se svaka živa voda osvećuje i da će im tada Bog, nakon molitve napolju, uslišiti bogougodne želje.

Nema pravoslavnog hrama u kome nije prikazano Bogojavljenje na ikonostasu ili na freskama. Nekada se na ovaj dan obznanjivalo kada se ima slaviti Uskrs te godine. Pravo da to ustanovljava, po odredbama vaseljenskog sabora, imala je za celu Crkvu Aleksandrijska patrijaršija.

Kod Srba se Bogojavljanje slavi veoma živopisno. Veruje se da se na taj dan, u ponoć, otvaraju nebesa i da se tada svaka želja može ispuniti. Bogojavljanjem se završava božićno svetkovanje, pa su u nekim krajevima Srbije, do ovog dana išle povorke. U narodu se ovaj dan zove još i Vodice ili Vodokršće upravo po imenu povorke. Ovaj običaj je vezan za verovanje u lekovitost i čudotvornost bogojavljanske vode – vodice. Većina običaja i obreda je bila podstaknuta željom za zdravljem, pa je bilo uobičajeno, a to može samo onaj ko je zdrav, da se izjutra, pre sunca okupa u reci.

 

IZVOR: RTS, Svetigora

Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.