Poreklo prezimena, selo Buštrenje (Vranje)

3. januar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Buštrenje,  opština Vranje. Stanje iz 1903. godine

Postanak sela i poreklo stanovništva

Pričaju stariji ljudi, da je ranije “u drug vek”, selo bilo u današnjem Starom Buštrenju, zvalo se Buštrenjem i imalo 7 mala, od kojih je svaka imala spahiju. Kad je čuma “tropila”, tj bila, sve su male bile uništene, a u selu, današnjem Starom Buštrenju, spasli se samo 2 brata : Stojan i Kraguj, prvi zdrav, drugi slab. Obojica otidu u selo Viševce, gde su imali udatu sestru. Stojan, koji je bio zdrav, ode sa ovnima u Stambol i vrati se tek posle 12 godina, kada zatekne brata zdrava. Iz Viševca otidu u Staro Buštrenje i tamo u drvetu nađu 11 srpa, koji su bili u tom drvetu “zarasnali”, a jedan pao na zemlju, tu su ih bili ostavili 12 brata još pre čume. Zemđa se bila do tad sva “uledila”. Kako im je bilo nezgodno u Starom Buštrenju, dogovore se, pošto su dugo posmatrali Sredorek sa mesta Glednika, kako se onda zvala Ujavica (na granici gde je sada karaula) i presele se na Sredorek, gde je bilo dosta vode, a i mesto “priodno” – tu se silazilo sa svih strana. Obojica tu načine kuću, koja je do skora trajala i mesto nje je, kao što je pomenuto, nova podignuta. Tako je, vele, zaseljeno današnje selo Buštrenje.

Od njih dvojice danas vode poreklo ove porodice: Uzunci (Uzunovci), Mišajkovci, Markovci, Ljubanci, Baba-Treninci, Porečani, Stojčinovci, Ćurčini i Banzini (svi slave sv. Nikolu).

Ostale su se porodice kasnije doselile. Najpre su došli Mutavdžići (sv. Nikola), čiji je predak došao iz sela Markeša, koje je u Kumanovskoj Pčinji. Tamo su im stari bili “barutlici” i pošto im je predak ubio Turčina dobegne u današnje selo.

Za tim su se doselili jedni za drugima: Pepelarci (sv. Nikola) iz sela Stepanca (u okolini Kumanova), Milosavci (sv. Aranđel) iz sela Petralice, koja je između Palanke i Kratova i Simonovci (sv. Nikola) iz sela Ljubovca, koje je blizu Kratova. Sve su tri porodice dobegle iz pomenutih sela, zbog kuluka u kratovskim rudnicima. U tursko doba su svi bili “madendžije”.

Za njima po starini dolaze Lukovci (Petkov dan), ili Burčini, koji vode poreklo od jednog doseljenika iz sela Lukova, koji je bio kozar u Buštrenju. Tu se prizeti, spahija mu da zemlju i tako posta osnivalac današnje Lukovske Male.

Za tim su se doselili Bilašlici (sv. Nikola), za vreme Mehmed Paše, pre 1824. godine. Došli iz sela Bilače, koja je na desnoj strani Moravice, pošto su u današnjem selu kupili zemlju za “sto karagroša”. Tamo su im Turci mnogo dosađivali, te zato napuste Bilaču. Posle njih u selo se niko nije više doselio.

Od onih, što slave Sv. Nikolu, neki seku kolač na Sv. Aranđela.

Pričaju, da su se neki iz ovoga sela odselili u selo Jablanicu (u selo Klajić i dr.).

 

IZVOR: Rista T. Nikolić, Vranjska Pčinja, 1903. godine

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.