Poreklo prezimena, selo Bobova (Valjevo) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Bobova, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo stanovništva sela Bobova, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Rating:
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Marinković » Poreklo prezimena, selo Bobova (Valjevo)

Poreklo prezimena, selo Bobova (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Bobova, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Bobova je planinsko selo i na obema obalama Obnice. Bobovske zemlje su brdske i luke. Šume su od lisnatog drveta, a one su po dolinama potoka i njihovim dubodolinama.  Ima ih dosta, te seljaci imaju dovoljno drva za ogrev i građu, mada bi imali i za izvoz.

Bobova je selo razbijenog tipa. Seoske su kuće u grupama ili malama. Glavnije male su: Brđani, Remete i Grotljani na desnoj obali Obnice i nekoliko omanjih na levoj strani. Sastavni je deo suvodanjske opštine u srezu podgorskom. Groblje je izdeljeno po krajevima. Selo nema zajedničke preslave, već preslavlja Mladu nedelju i Spasovdan, a seoska crkva je u Pričeviću.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god., bilo je 44 doma sa 55 porodica i 121 har. lica. Prema popisu od 1866. god. bilo je 52 doma sa 493 stanovnika….dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 80 domova sa 724 stanovnika.

U Bobovi je danas 88 domova od 11 porodica.

Bobova je staro selo. U spisku sela valjevske eparhije iz 1735. god. nalazi se i Bobova sa 14 domova. U spisku sela valjevskog okruga iz 1738. godine pominje se selo “Bobova“ kje se odnosi na ovo selo. Ime Bobova, iako je dosta staro, ipak je doneto sa strane, došlo je od imena onih porodica, koje su se doselile u ovo selo. Prve porodice, doseljene u ovo selo, naselile su se iz sela Bobove u Polimlju pa je po tome i ovo selo nazvato.

U sredini sela na visu Komiću, nalazi se i danas jedno mesto koje se zove Staro selo, gde su danas kuće Obradovića, najstarije porodice u selu. Po Starom selu nema nikakvih tragova od starih naselja jer su se oni izgubili po njivama. Na levoj obali Obnice, pod visom Glavicom, postoji staro groblje koje narod zove “Madžarsko groblje“. Ovako isto groblje postoji i u Madžarima i zove se “Madžarsko groblje“, koje je u vezi sa seoskim grobljem. Na pojedninm stećcima stoje znaci krsta, oružja, čoveka, ali su se znatno utrli. Ceo kraj ovog sela na levoj obali reke rudonosan je i svuda po tom delu očuvani su tragovi starih rudarskih radnji. Ovi su rudnici u vezi sa vragočkim rudnicima i u njima se vadile bakarne rude. Tragovi ovih rudarskih rabota ostali su u oknima, zidinama i starim iskopinama. Rude su odavde nošene u Pričević i tu su, po narodnom predanju, prerađivane. U tradicijama održava se uverenje da su mnoge porodice doseljene kao rudarske.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

 

U Brđanima su ove porodice: Ristivojevići 3k, Bobovci 3k, Jankovići 5k, Kojići 1k, Markovići 2k, Stanići 3 k i Krstići 4 kuće.

U Remetama: Kneževići 7k, Đurići 2k, Stevanovići 3k, Matići 2k, Jevtići 1k, Bajići 5k, Rašić 1k i Todorović 1 kuća.

U Grotljanima: Dobrivojevići 4k, Markovići 3k, Ninkovići 1k, Lazarevići 1k, Obradovići 3k, Radovanovići 1k, Joksimovići 1k, Mitrovići 1k, Stevanović 1k, Damnjanovići 1k i Vasići 5 kuća.

Na levoj obali Obnice su: Madžari 4k, Draksini 5k, Simići 5k, Tomić 1k, Mitrovići 1k, Petronići 2k, Isailovići 1k, Đermanići 3k i Radovanovići 1 kuća.

 

  • RISTIVOJEVIĆI – Najstarija porodica su selu, koju smatraju osnivačima sela i da su od pre Kosova u ovom selu. Njima su rod Jankovići i Joksimovići, ima ih rasturenih po celom selu, na desnoj strani reke. Slave Sv. Nikolu. Sve ostale porodice doseljene su.
  • BOBOVCI – među najstarijim doseljenicima, koji su u početku 17. Stoleća doselili se u nekoliko porodica iz sela Bobove u Polimlju. Bobovci su prvi put naseljeni na Komiću pored Ristivojevića, koji su se odatle udaljili u krajeve sela. Bobovci su danas najjača i najrazgranatija porodica u selu, ima ih mnogo raseljenih po ovoj oblasti i Tamnavi. Iz ove je porodice knez Jovan Bobovac, znatna ličnost iz prve polovine prošlog stoleća (umro 1837. god. i sahranjen kod crkve kameničke).  Bobovci se smatraju: KOJIĆI, MARKOVIĆI, SPASIĆI, DOBRIVOJEVIĆI, NINKOVIĆI, LAZAREVIĆI, OBRADOVIĆI, RADOVANOVIĆI, MITROVIĆI, VASIĆI, STEVANOVIĆI, DAMNJANOVIĆI i TOMIĆI; njih ima po celom sleu 31 kuća, slave Sv. Nikolu.
  • KNEŽEVIĆI – došli su iz St. Reke, od tamošnjih Vasiljevića, kamo su se doselili ranije. Kneževićima su bliski ĐURIĆI, STEVANOVIĆI i JEVTIĆI, koji su skoro bili u blizini, a sad se rasturili svuda po selu, a ima ih i raseljenih. Njih je u selu 13 kuća, slave Đurđic.
  • MADŽARI i SIMIĆI – doseljeni su početkom 18. stoleća odnekud kao rudarski radnici i naseljeni pored starih rudišta. Njih je 10 kuća, slave Đurđic.
  • ĐERMANIĆI – doselili se iz Rogačice u drugoj polovini 18. Stoleća i prvi put nastanjeni na Komiću, odakle su deobom KRSTIĆI stalno ostali, a oni se iselili na Vis preko Obnice; njih je danas 7 kuća, slave Sv. Arhanđela.

 

U vreme Kočine krajine, doselili su se:

  • BAJIĆI – iz Rajkovače u Osatu; njihov se predak doselio kao zidar i naselio kod Kneževića, danas ih je 6 kuća, slave Sv. Stevana.
  • MATIĆI – iz Bosne, od grada Jajca; doselili se kad i Bajići, a neke su porodice se odselile u Pričević i Osladić ove oblasti. Ima ih 2 kuće, slave Časne verige.
  • PETRONIĆI – s Visa i Glavice, doselili se iz Siječe Rijeke, predak im se doselio kao radnik; ima ih 2 kuće, slave Sv. Arhanđela.
  • DRAKSINI – su se doselili iz sela Drakseva u užičkom okrugu; njihov deda radio je na zidarskom poslu; danas ih je 5 kuća, slave Sv. Arhanđela.

 

Noviji doseljenici:

  • RAŠIĆ – doselio se iz Košalja u Azbukovici, slavi Sv. Jovana.
  • RADOVANOVIĆ – je iz St. Reke, došao na imanje. Slavi Sv. Jovana.

 

Bobovci se zanimaju zemljoradnjom i voćarstvom, ali gaje i drže dosta stoke, osobito sitne. Kad su se god u blizini Bobove otvarali rudnici, onda su Bobovci uvek davali znatan broj radnika koji su se, kao i susedni Vragočani, uvek odlikovali na ovom poslu. U Bobovi ima dosta kovača, zidara, kolara i drugih zanatlija koji ove zanate rade ne samo u selu, u naročitim dućanima, neog i po drugim selima. Bobovci se iseljavaju iz ovoga sela, a na to ih nagoni siromaštvo zemlje kao i oskudica, te ih s toga ima dosta i po selima ove oblasti i po Tamnavi.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni


Komentari (4)

  • slavisa pv

    Selo Bobovo je kod Pljevalja. Od ovih prezimena danas zive samo Tomici i Damjanovici, a Stevanovici u obliznjim selima.

    Odgovori
  • ESvesta

    Simici nisu dosli odnekuda nego iz Niksickih Rudina, 1739. godine. Knez Jovan Simic – Bobovac je iz porodice Simic. A Bobovac je nadimak, po selu Bobovi. Ovom clanku treba dobro prepravljanje jer istorijski izvori govore potpuno drugacije.

    Odgovori
  • ESvesta

    Takodje, knez Jovan Simic Bobovac umro je 1832. godine, i sahranjen kod Kamenicke crkve. I danas postoji grob.

    Odgovori
    • Marko

      Hvala na informacijama. Ja sam potomak Simića iz Bobove,da li me možeš kontaktirati na mail ako imaš još nekih informacija?

      Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top