Poreklo stanovništva sela Štitar, grad Šabac. Stanje od početka 18. veka do prve polovine 20. veka
Doseljeni u 18. veku
Iz Crne Gore: VUKOMANOVIĆI (Jovanjdan, 3 k), ĆOSIĆI (14 k) i TUFEGDŽIĆI (14 k); jedan su rod.
ĐOKIĆI (Pantelindan, 1 k) i od njih VUKOVIĆI (7 k), DIMITRIĆI (7 k), i ŽIVANOVIĆI (7 k); po predanju, u seobu krenula tri brata, pa jedan zastane u Radalju, drugi dođe u Rumsku (i od njega su današnji Markovići), a treći se naseli u Štitar.
Iz Hercegovine:KRSTIĆI (Jovanjdan, 7-1 k) posle bežanije, u Sremu (u selu Martincima), ostane jedan od Krstića (ima ih tu).
NIKOLIĆI, zvani Nebrigići (Mitrovdan, 9 k), jedan su rod sa Stekićima u Belotiću, i Erićima u Metkoviću.
PETROVIĆI (Aćim i Ana, 21 k), i NIKOLIĆI 1, zvani Kruškići (6 k), ranije se zvali Miloševići. U selo bi krenulo nekoliko braće, od kojih – dvojica zastanu u Bosni (u selu Njivaricama), a Miloš dođe u Štitar. Od Miloševih sinova Petra i Nikole, današnji su Petrovići i Nikolići. Sa Milošem, došli su i preci današnjih SOKIĆA (Petrovdan, 12 k). Sokići su U zavičaju ubili Turčina zato što im je obeščastio sestru. Da bi zavarali poteru, potkuju konja natraške. Jedan od braće ode ka Užicama, a drugi zastane u Čokešini, i od njega su današnji Dimitrijevići.
Iz Bosne su doseljeni GAČIĆI (Aranđelovdan, 6 k).
Iz Semberije, TADIĆI (Alimpije, 8 k), IGNJATOVIĆI (3 k), i TIMOTIĆI (3 k); jedan su rod sa Kovačevićima u Glogovcu i Crnoj Bari, i sa Filipovićima u Banovom Polju.
Iz Podgorine, došli GAVRIĆI (Đurđevdan, 6 k), staro prezime Simeunovići; poreklom su iz Degurića, kod Valjeva; od njih se pominje Gavro, po predanju – učesnik boja na Dublju.
BRAJIĆI (Stepanjdan, 9 k), iz Carine; starinom su iz okoline Šibenika; iz Carine se rasele u Zavlaku, Borinu i Mačvu (Slepčević, i Štigar).
PANIĆI (Nikoljdan, 7 k), jedan su rod sa Panićima u Tabanoviću i Slepčeviću.
Od Jadra su MARJANOVIĆI (Lučindan, 6 k) i PAVLOVIĆI (12 k); jedan su rod došli iz Miline.
ĐURĐEVIĆI (Stepanjdan, 2 k), i od njih MAKSIMOVIĆI (12 k).
Od užičke Crne Gore, MANDIĆI (Nikoljdan, 5 k); zovu ih Manđelčevići, po mestu iz kojeg su došli (Manđer); od njih su Mandići P u Metkoviću.
Doseljeni početkom prošlog veka – od 1 srpskog ustanka do 1829. godine
MILINKOVIĆI (Petkovača, 11 k), i MILIĆEVIĆI (8-6 k), jedan su rod; pre se zvali Mijailovići; doseljeni od Morave.
TERZIĆI (Tomindan, 12 k), iz Korenite, sela u Jadru.
STEFANOVIĆI (Đurđevdan, 3 k), iz Crne Gore.
MADŽAREVIĆI (Petrovdan, 4 k), došli od Morave.
MIŠKOVIĆI (Srđevdan, 9 k), iz Crne Gore.
VITOMIROVIĆI (Aranćelovdan, 3-1 k), ne znaju poreklo.
Doseljeni između 1829. i 1863. godine
Iz Bosanske Krajine, došli MARIČIĆI (Aranđelovdan, 8 k); doseljena braća Marko i Trifun, iz Bosanske Dubice, prvo – u Lešnicu, a zatim – u
Štitar.
ILIĆI (Aranđelovdan, 9 k);
Iz Bosne TRIFUNOVIĆI (Aranđelovdan, 3 k), prebegao Jovan, zvani Bošnjak; prvo se sklonio kod kmeta sela Metkovića – Erića, a zatim – služio kod Geratovića, sreskog načelnika u Drenovcu.
Iz Semberije ĆURIĆI (Jovanjdan, 1 k); od njih ima odseljenih u Majuru.
ARSENOVIĆI, zvani Perići (Trifundan, 8-2 k), potiču od Dragojla Obrenčevića, iz Glušaca; usvojeni sestrić; pravi Arsenovići su zamrli.
OBRENČEVIĆI (Trifundan, 3 k), došli iz Glušaca.
MITROVIĆI (Nikoljdan, 1 k), iz Belotića; došli na imanje tetki.
PERANOVIĆI (Đurđevdan, 7 k), iz Kotora (Boka Kotorska); doselio se Sima, sa trojicom braće.
MARKOVIĆI II (Mioljdan, 7 k), iz Korenite, u Jadru.
NIKOLIĆI (Avramije, 5-2 k), od Pavlovića iz Tabanovića; jedan su rod sa Nikolićima u Pričinoviću.
JOVANOVIĆI (Đurđevdan, 12-3 k), došli iz Bosne.
GAJIĆI (Đurđevdan, 1 k), ne znaju poreklo.
Doseljeni krajem 19. i početkom 20. veka
GLIGIĆI (Đurđevdan, 2 k); prebegli 1875. godine, iz Modrana, u Semberiji.
TUMBASEVIĆI (Nikoljdan, 2-1 k), bili dovodci uz mater, koja se preudala u Gligiće.
PAVLOVIĆI II (Lučindan, 6 k), iz Noćaja; došli na miraz, u Pavloviće 1, u Noćaju se prezivali Đurići.
Petar KRAJINIĆ (Alimpije, 1-3 k), iz Bogosavca; uljez u Sokiće.
Doseljeni između dva svetska rata
Svetislav MAKEVIĆ (1 k), iz Belotića, uljez u Blagojeviće.
ODOVIĆI (Stepanjdan, 1-5 k), došli iz Crnogoraca, kod Imotskog, u Hercegovini; prvo je došao Jovan, i prizetio se u Maričiće, a zatim je doveo braću – koju je naselio u Šabac.
ĐORĐIĆI (Stepanjdan, 1 k), iz Drlača, u Azbukovici.
PEURAČA (1 k), iz Budečke, na Kordunu.
Miodrag STANOJLOVIĆ (Aranđelovdan, 1 k), prota došao iz Družetića (Tamnava), 1937. godine; uljez u Pavloviće 1.
IZVOR: macva.awardspace.com
22. jul 2014. u 10:31
biljana
Ima jos porodica u Štitaru koje su se doselile posle drugog svetskog rata, a neke od njih imaju detaljan rodoslov jos od XV veka.
25. februar 2019. u 15:38
Knjiga
Ako neko zna kako se zove knjiga Tomislava Arsenovića o Štitaru i doseljavanjima neka napiše jer ne mogu da otkrijem na netu. Čula sam, ako je tačno, da ima podataka o tome.Pozdrav svim posetiocima sajta a posebno društvu Poreklo i saradnicima na nesebičnoj pomoći i sistematičnoj organizaciji podataka jer je sada mnogo lakše istraživati.Od velike koristi su saveti na forumima kao i digitalna biblioteka.
2. mart 2019. u 09:40
Knjiga
Evo da ne opterećujem druge sama sam došla do odgovora. Tomislav Arsenović je član redakcije i urednik izdanja Milivoja Vasiljevića.Mačva-istorija, stanovništvo, Bogatić, 1996. koja postoji u digitalnoj biblioteci ovog sajta. Pozdrav svima.
23. novembar 2021. u 12:58
Bez uspeha
Molim za informaciju iz ovog popisa, šta znači “doseljeni od Morave” jer je isuviše širok pojam kao i za staro poreklo Milićevića i Milinkovića (ovde se navodi staro ime Mijailović). Po usmenom predanju obe porodice potiču od braće Milića i Milinka po kojima nose prezimena, da su Hercegovci. Nažalost moja uporna traganja da dođem do nekih sigurnih informacija nisu urodila plodom. Zato ne mogu da idem u arhive , a od starijih više nema nikoga. Imam porodično stablo od Milića pa ka novijem vremenu ali nemam nikakvih informacija odakle su došli, ni iz Srbije, ni dalje iz Hercegovine. Hvala unapred,
25. april 2024. u 18:29
Sa delimičnim uspehom
Na internetu sam naišla na dokument : Harački tefter Kapetanije Mačve iz 1831. godine objavljen 2014. i tefter sa istim naslovom iz 1832. objavljen 2018. godine. U oba teftera se nalazi selo Štitar pod tačkom 5. Preci Milinkovića su pod brojem 3 a Milićevića pod brojem 4. Ova dva teftera zaista dokazuju da su se braća Milić i Milinko doselili u Štitar. Prva nepoznanica : ne poznajem potomke Milinka po imenu . Potomci Milića su tačni. Ostaje druga nepoznanica odakle su se doselili. Po usmenom predanju iz Hercegovine (Stare?) a po najranijim popisima Štitara “od Morave”. Pretpostavljam da je “od Morave” bila usputna stanica do Štitara . Treća nepoznanica je kada su potomci Milića uzeli prezime Milićević. U detaljnom popisu sela Štitar iz 1863. godine sin Milića se preziva Mijailović (Vasilije) , a on je mlađi brat mog navrndede Luke. Pošto nisam u mogućnosti da proverim na nadgrobnim spomenicima ne znam kada je moja predačka linija počela da se preziva Milićević. Milićev praunuk, a moj pradeda nosi prezime Milićević (Jovan) na spomeniku. Bila bih zahvalna ako neko može da prosledi informacije ovim putem.