Azbučnik imena (1837-1842) iz knjiga krštenih, venčanih i umrlih kruševačke crkve Lazarice

7. novembar 2012.

komentara: 1

Saradnik portala Poreklo iz Kruševca Miloš Stojadinović poslao nam je članak prote Dragića Ilića “Azbučnik imena (1837 – 1842) iz knjiga kruševačke crkve Lazarice”.

NAPOMENA: Matične knjige iz crkve Lazarice (na slici desno) se danas nalaze u kruševačkom Arhivu

Putopisac, geolog, Ami Bue posetio je Kruševac 1836. godine. On je tada zapisao: ”Kruševac ima više od 358 kuća i 1.417 stanovnika, dok je pre 1836. godine brojao manje od 1.000 stanovnika i bio sveden od početka uprave Turaka na jedan ili dva sokaka u podnožiju male visoravni na kojoj se nalazi dvor kneza Lazara” (Adam Stošić, Pod nebom Kruševca, str. 278). U Kruševcu je tada bilo i nesrpskog stanovništva. Bue je zabeležio: ”Od pripajanja kruševačkog okruga Srbiji 1833. godine, Turci su ostali u Kruševcu i nastanjivali su jednu mračnu i prljavu ulicu snabdevenu radnjama. Na njenom kraju nalazilo se nekoliko koliba pokrivenih lišćem u kojima su stanovali Cigani” (n. d., str. 278). Dalje Ami Bue izveštava svoje čitaoce: ”u Kruševačkom okrugu ima 2 varoši, 66 sela, 4 reke, 3.294 kuća i 18.873 stanovnika”. Sedam godina pre njega, 1829. godine, putopisac Pirh je stigao do Jasike. Granicu sa Turskom nije prelazio iz bezbedonosnih razloga, ali je izvestio da je Jasika lepa, a Kruševac je palanka (n. d., str. 277.).

Prvi popis stanovništa od Turaka oslobođenog Kruševca bio je 1834. godine (Popis Ministarstva finansija zbirni tefter – arački protokol iz 1834. godine za varoš Kruševac). Tada je popisano 139 kuća u Kruševcu. Prvi je na spisku kmet Mijailo Jovanović, star 35 godina, i njegi sinovi: Nikola, 5 godina, i Uroš, 1. Drugi je Petko Rajković, 56, sin Pavle, 22, sin Stojan, 14, sin Filip, 12, sin Stevan, 5, sluga Manojlo, 40, slugin sin Sibin, 7, slugin sin Joca, 3. Poslednji na spisku Kruševljana, kuća 139-ta, je Stevan, bojadžija, star 25 godina. U ovom popisu Kruševljana zastupljeni su pored domaćina kuće i njegovih sinova, slugu i njihovih sinova, još: pastorci, ortaci, braća i polubraća, bratanci, unučad, jedan čobanin u kući 59-oj, i jedan čirak u kući 112-oj, (šegrt, učenik, momak; čiraci su i oni koji raznose mekanu ćeramidu i ciglu, Rečnik Matice srpske). Svega je popisano 337 Kruševljana. Kruševljanke nisu zastupljene u ovom Zbirnom tefteru. Jedini pisani trag o Kruševljankama, prvih godina posle oslobođena od Turaka (1833), ostao je u crkvenim protokolima, koji se vode od 1837. godine u Crkvi Lazarici (ili Crkva Roždestva Presvete Bogorodice u Kruševcu). U ovim knjigama zastupljena su i okolna mesta: Parunovac, Pasjak, Tekije, Gaglovo, Novo Selo, Mali Šiljegovac, Dedina, Makrešane, Bivolje, Trmčare, Mudrakovac, Stepoš, Vučak, Lazarica, Čitluk… jer su ova naselja parohijski pripadala Crkvi Lazarici – jedinom hramu u širokom geografskom krugu: od Velike Vrbnice (Crkva sveti Nikola, 1821. godina), do hramova koje je obnovio arhimandrit svetoromanski Sava Petrović: Manastir Naupare (1835. godine), crkva u Kaoniku (1825-1828), i Manastir sveti Roman.

Prema knjizi Popis stanovništva u Kraljevini Srbiji 31. decembra 1890. godine, štampanoj u Beogradu 1892. godine, u izdanju statističkog odeljenja Ministarstva narodne privrede, Kruševac je imao 1.208 kuća, sa 3.569 muških i 2.429 ženskih žitelja. U isto doba u Kruševcu je bilo 8 porodičnih zadruga sa 16 do 20 članova, 22 sa 11 do 15 članova i 372 sa 6 do 10 članova domaćinstva. Rođenih Kruševljana bilo je 3.259, a iz drugih mesta u Srbiji 2.030, iz drugih država bilo je 709 Kruševljana. Najmlađih Kruševljana od 1-ne do 5 godina bilo je najviše: 792, onih od od 51-nu do 55 godina bilo je 165, a od 71-ne do 75 godina bilo ih je 26. Kruševac je pripadao Rasinskom srezu u kome je živelo 5.998 duša varoškog stanovništva, a seoskog je bilo 35.738. Kruševljanki starijih od 15 godina bilo je 279 neudatih, 943 udatih, 274 udovica, 15 razvedenih. U Kruševcu je tada bilo Srba 5.565, drugih narodnosti 433, pravoslavne vere 5.765, nepravoslavnih 233. Rasinski srez imao je 7 varoških i 13 seoskih sveštenika, koji su od ovog zanimanja izdržavali 97 članova svojih porodica. Nepismenih Kruševljana bilo je 1.632, a Kruševljanki 1.630. U Rasinskom srezu od 35.738 seoskih stanovnika nepismenih je bilo 33.602. Dva žitelja varoši Kruševac, oba pola, bila su luda.

Matične knjige Crkve Lazarice, kao i ostale protokole Srpske pravoslavne crkve, posle Drugog svetskog rata uzela je komunistička vlast ”na prepisivanje”. Danas se čuvaju u Istorijskom arhivu Kruševac. Prošle godine vlada Srbije je donela uredbu o vraćanju ovih knjiga vlasniku – Srpskoj crkvi. Povratak crkvenih protokola započeo je u Vladimircima tako što su tamošnjoj crkvi vraćene njene Matične knjige. U Kruševcu još nije postupljeno po vladinoj uredbi.

Protokol krštenih Crkve Lazarice (1837-1843) započinje sa krštenjem Mileve, kćerke Nikole i Magdalene, žitelja kruševačkih, koja je rođena 2. 12. 1836. godine u Kruševcu. Ona je krštena 7. 1. 1837. godine od protojereja Milovana Protića. Kuma je bila Stana iz Kruševca. Potom su u ovu knjigu upisani žitelji: kruševački: Katarina, Ljubica, Nastasija, ali i makrešanski: Ristina, lazarički: Nikodina, pasjački: Živadin… Knjiga krštenih Crkve Lazarice (1837-1843) ima 396 strana, sa 1.188 novokrštenih imena. Poslednje novokršteno ime uneto je u ovu knjigu oktobra 1843. godine.

Protokol venčanih (1837-1849) započinje sa venčanjem Nikole Mijailovića, žitelja makrešanskog, i Marije, kćerke Mladena, žitelja lomničkog. Venčao ih je jerej Pavle dedinski 7. 1. 1837. godine u Crkvi Lazarici. Kum je bio Purko Mitrović iz Makrešana. Potom su u ovu knjigu upisani žitelji Gaglova: Mijailo Stevanović, Tekija: Ilija Radovanović, Lazarice: Vasilije Nikolić, Kruševca: Sima Zorić, Mudrakovca: Milko Stepanović, Parunovca: Janko Ivković, Kruševca: Stefan Popović, Lazarice: Sima Jovanović, Parunovca: Cvetko Stojanović… Knjiga venčanih Crkve Lazarice (1837-1849) ima 120 strana, sa 720 venčanja.

Protokol umrlih (1837-1849) započinje sa opelom Mihaila Pavlovića, žitelja Kruševačkog, koji je preminuo 1. 1. 1837. godine. Njega je opevao protojerej Milovan Protić 2. 1. 1837. godine. Da li je taj Mihailo Pavlović rođen u Kruševcu ne možemo znati, ali je on u Kruševcu živeo i pre 1837. godine. Potom su u ovu knjigu upisani žitelji: Bivolja: Prokopije Stepanović, Kruševca: Pavle, Janko, Lazarice: Stanoje Milovanović, Đorđe-Grk, Makrešana: Dostana, Parunovca: Stana, mladenec, Čitluka: Sinđelija Miloševa, Kruševca: Ružica… Knjiga umrlih Crkve Lazarice (1837-1849) ima 354 strana, sa 1.062 imena preminulih. Poslednja sahrana je uneta u ovu knjigu 29. 6. 1849. godine.

U ove tri knjige zapisano je 2.970 crkvenih obreda (krštenja, venčanja i opela).

Opština Kruševac je podržala izradu projekta AZBUČNIK IMENA (1837-1842) IZ KNJIGA: KRŠTENIH, VENČANIH I UMRLIH CRKVE LAZARICE, koji donosi, prvi put, petogodišnji pregled stanovništva Kruševca i njegove okoline – posle oslobođenja od Turaka.

 Portal Poreklo daje vam link ka kompletnom spisku (dokument je u PDF formatu):

Azbučnik imena iz knjiga krštenih, venčanih i umrlih kruševačke Lazarice

PRIREDIO:  Miloš Stojadinović iz Kruševca

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Bozidar Miljkovic

    Postovani molim vas da mi posaljete e mail Milosa Stojadinovica iz Krusevca,pozdrav Bozidar Miljkovic iz Leskovca.