DRUGI O NAMA: Tekst o portalu POREKLO u dnevniku DANAS

6. septembar 2012.

komentara: 6

Za novi veb-portal „Poreklo“ mnoge javne ličnosti pristaju da se prisete predaka

Kako su Vučićevi pošli u Rusiju, a stigli u Doboj

Grupa entuzijasta odlučila da se upusti u poduhvat nalik onom od pre jednog veka kad su Jovan Cvijić i njegovi sledbenici išli među narod po selima i beležili važne podatke o brojnim rodovima i porodicama širom Srbije i bivše Jugoslavije

 

Daljim poreklom Vučići su iz istočne Hercegovine ili Crne Gore. Nema pisanih dokaza o tome, ali po predanju je naš predak otišao zbog krvne osvete sredinom 18. veka iz tih krajeva i naselio se u zapadnu Bosnu, u selo Čipuljić kod Bugojna.

Podaci o prisustvu Vučića u ovom mestu datiraju s početka 19. veka. U Drugom svetskom ratu su tamo svi pobijeni, a u poslednjem ratu su spaljene sve kuće Vučića. Pradeda Rade je bio kapitalista, bogat čovek. On i deda Anđelko su toliko voleli Rusiju da su se, sa dedinim bratom Nikolom, jednom prilikom uputili u Moskvu na konjima. Natovarili su bisage i krenuli, ali su stigli samo do Doboja.

Ovako ministar odbrane i potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić za internet sajt www.poreklo.rs objašnjava rodoslov svoje porodice. Nije jedini – za taj sajt, koji je za samo šest meseci postojanja postao veoma popularan u Srbiji i inostranstvu, podatke o svojim precima otkrili su mnogi viđeniji političari i javne ličnosti.

– Većina se rado odazove pozivu da nam rastumače svoju genealogiju – kaže Jovica Krtinić, dugogodišnji novinar i urednik, jedan od osnivača ovog portala.

Tako je bivši ministar vojni Dragan Šutanovac objasnio da je „neki Šutanovac navodno 1.800 i neke prebegao iz Crne Gore u Srbiju zajedno s jednim prijateljem, navodno kod Novog Pazara“.

– Tu postoji Šutanovačka reka, a čak i neko mesto Šutanovci. Inače, mojih Šutanovaca ima samo u Toplici, u selu Tulare i susednom selu, u kojem ima nekoliko porodica. Međutim, nismo u srodstvu sa tim Šutanovcima, koji slave Svetog Nikolu, a mi Svetog Jovana – naveo je bivši ministar.

Gradonačelnik Beograda opet, navodi da su, Đilasi u Bosnu došli iz Istre, da bi u nekom trenutku deo njih otišao u Crnu Goru.

– Zanimljivo je da se mesto u Crnoj Gori, gde su živeli Đilasi, zove Podbišće, a tako se zove i deo oko Bihaća. Naravno, crnogorski Đilasi tvrde da su svi Đilasi potekli od njih, ali sam siguran da to nije tačno. Đilasa je bilo malo i na Kosovu, ali ih tamo odavno nema – istakao je Dragan Đilas.

Portal „Poreklo“, kako kaže Krtinić, nastao je pre nešto više od pola godine kao odgovor na pitanje: zašto se na srpskom internet nebu malo ko ozbiljno i sistematično bavi poreklom naših prezimena, poreklom stanovništva po naseljima, kretanju naroda kroz brojne seobe…

– Zbog toga sam, sa grupom entuzijasta, odlučio da se upustim u poduhvat nalik onom od pre jednog veka kad su Jovan Cvijić i njegovi sledbenici išli među narod po selima i strpljivo i precizno beležili danas neprocenjivo važne podatke o brojnim rodovima i porodicama širom Srbije i bivše Jugoslavije. Mnogo toga što su oni tada sabrali i objavili mi danas prenosimo u elektronskoj formi, i tako omogućavamo da bude dostupno svima, gde god da su na zemaljskoj kugli. Tako su, do današnjeg dana, stranice našeg sajta imale posetioce iz okruglo 100 zemalja – kaže Krtinić.

Na sajtu su otvorene stranice sa preko 7.000 prezimena, a osim što saradnici svakodnevno unose podatke o pojedinačnim prezimenima, otvorena je i mogućnost da svi posetioci sajta pošalju svoje priloge o prezimenima, uključujući tu i podatke o svojoj porodičnoj istoriji.

– Osim prezimena, ono što izaziva veliko interesovanje posetilaca je upravo rubrika poreklo poznatih, gde ličnosti iz sveta umetnosti, nauke, sporta, politike, otkrivaju podatke o svom porodičnom poreklu. Između ostalih, mogu da se nađu informacije o poreklu raznih uspešnih ljudi – od Nenada Zimonjića do Merime Njegomir – objašnjavaju tvorci portala.

Pored svega nabrojanog, na „Poreklu“ se može naći i mnogo linkova ka vrednim knjigama i korisnim sajtovima. Ono što je dosad izazvalo najviše pažnje je tekst kojim pomažu svima kako da na sajtu „Elis Islanda“ pronađu pretke koji su došli u Ameriku između 1892. i 1924. godine. Takođe, sličan link daju i za one čiji su preci otišli u Argentinu…

Poreklo za sada postoji i napreduje zahvaljujući entuzijastama, vrednim saradnicima, među kojima su i ugledni genealozi Aleksandar Bačko i Miroslav Niškanović, autori više vrednih naslova o poreklu naselja i prezimena.

– Posle gotovo 20 godina provedenih u novinarstvu osetio sam potrebu da uđem u nešto novo i izazovno i verujem da će rad na portalu ‘Poreklo’ ostati kao trajna vrednost. Za razliku od efemernog novinarskog posla… – objašnjava Jovica Krtinić.

 

Srpski DNK projekat po škotskom receptu

U toku ove nedelje Poreklo pokreće „Srpski DNK projekat“, koji predstavlja pionirski pokušaj da se na jednom mestu saberu podaci dosad analiziranih pojedinaca koji su utvrdili svoje DNK praporeklo po muškoj liniji.

– Za početak, objavićemo podatke za skoro 150 osoba s prostora Srbije i susednih zemalja, koje dele slično genetsko nasleđe. Cilj ovog projekta je da uz pomoć genetike dođemo do odgovora o genetskom praporeklu srpskih rodova – kaže Krtinić.

Ideju da svoju akciju nazovu „Srpski DNK projekat“, kako kažu, dobili su jer u svetu ima puno sličnih nacionalnih projekata, a nekako je najglasnije odjeknuo škotski, u kojem su preko DNK analize čak posložili i svoje klanove…

– Što se same DNK analize tiče, kod nas se radi analiza DNK praporekla po muškoj liniji (može i po ženskoj, ali je i komplikovanije i skuplje). Konkretno, Y-hromozom se prenosi isključivo sa oca na sina i na taj način može da se utvrdi i pripadnost nekoj starijoj skupini. Te skupine se nazivaju haplogrupe i kod nas (među Srbima) najkarakterističnija je I2a1b haplogrupa, koja važi za starosedelačku grupu svojstvenu za teritoriju Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore. Recimo, ja sam se ispitao i ispalo je da pripadam I1 haplogrupi, koja je svojstvena za severne, skandinavske narode, Normane i Gote… – kaže Krtinić.

Inače, portal „Poreklo“ je ostvario saradnju sa beogradskim DNK centrom za genetiku, koji radi ova ispitivanja, a mesečno trojica posetilaca sajta mogu da ostvare popust od 50 odsto za ovu analizu (inače je 12.000).

– Podatke koje ćemo prvobitno da objavimo u Srpskom DNK projektu preuzeli smo sa internacionalnih projekata gde su se pojedinci sa ovih prostora testirali, a delom i iz pomenute beogradske DNK laboratorije. Čovek koji radi analizu dobijenih podataka i koji je, praktično, vođa ovog projekta je naš genealog Siniša Jerković iz Banjaluke, koji ovih dana na tu temu snima dokumentarac za jednu britansku televiziju. Ukratko, cela stvar je veoma izazovna jer se pruža mogućnost da, vremenom, kako baza podataka bude rasla, dođe do nekih novih zaključaka i da se, možda, izmeni trenutni raspored gde se kaže da među Srbima ima nešto više od 30 odsto ovih što pripadaju I2a1b haplogrupi, a ovih mojih I1 nešto oko sedam odsto u ukupnoj srpskoj populaciji. Ovi podaci su ustanovljeni na osnovu malog uzorka i zbog toga će tek kad bude nekoliko hiljada ispitanih sa ovih prostora, moći da se daju neki realniji zaključci – zaključuje Jovica Krtinić.

 AUTOR:  Dragoljub PETROVIĆ, dnevni list DANAS

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. mlađo

    I1a1b ili I2a1b?

  2. KONJEVIĆ ĐORĐE

    Među prezimenima za koje ste objavili da imaju DNK su i Konjević iz Crne Gore, ali nijeste jasni dovoljno. Postoje Konjevići iz Konjevića, Prijevor, Sutorina, opština
    Herceg Novi, odnosno Ćenič, Sutorina, opština Herceg Novi, koji su rođaci i koji slave Sv. Nikolu, 19.decembar.i drugi su iz Pavina Polja, opština Bijelo Polje, koji slave Sv. Savu, 27.januar, od kojih je Raško Konjević. ministar u vladi Mila Đukanovića.Intereseuje me čiji je DNK, jesu li dali ovi moji iz Herceg Novog ili ovi drugi iz Pavina Polja.
    Đorđe Konjević

    • Siniša Jerković

      To bi i mi htjeli da znamo, ali ne znamo jer čovjek koji se testirao nije ostavio deatljnije podatke. Ostavio je samo podatak da je iz Crne Gore.

  3. Zahvaljujući ovom tekstu u Danas-u saznao sam za postojanje ovog internet portala – “Poreklo”. Da ne beše toga, ko zna? Mislim da bi uredništvo moralo malo više da poradi na medijskoj promociji ovog sajta. Ja sam o tome obavestio svoje najbliže okruženje i kroz komentare na drugim medijima diskretno obavestio javnost o tome ne apostrofirajući moju aktivnost ovde.