Digitalizovana knjiga: Pounje u Bosanskoj Krajini

3. septembar 2012.

komentara: 9

Portal Poreklo daje vam link ka digitalizovanoj knjizi Milana Karanovića “Pounje u Bosanskoj Krajini”, u kojoj su obrađena brojna sela severo-zapadne Bosne. 

Uz link ka knjizi dajemo vam i etničku kartu prostora (srednjeg Pounja) koji je Karanović istražio.

Klinkite na link:

Pounje u Bosanskoj Krajini, Milan Karanović, 1925. godine

Komentari (9)

Odgovorite

9 komentara

  1. milka brkljac

    zanima me sve u vezi sela Grmusa i mojih predaka koji se u Grmusi prezivase Brkljac,kada i iz kojeg dela Like su dosli, a ma bas sve i kako doci do ove knjige . Mnogo toga me zanima

  2. Nebojša Novaković

    Brkljači (Jovanjdan) su srodni Babićima, a poreklom su sa Zmijanja. Njima su srodni po “osobinama” Banjci i Latinovići, koji takođe slave Jovanjdan. Poreklom su najverovatnije iz Banjana (Hercegovina), odakle su se doselili u Liku. (pretpostavka Milana Karanovića)

    Evo linka:

    http://www.scribd.com/doc/80498442/Milan-Karanovic-Pounje-u-Bosanskoj-Krajini

  3. Zoran Jerković

    Knjiga Ljubiše Savića i saradnika, Grmuša u NOR-u, , štamparije Bratstvo – Bihać 1988, štampana je u 2500 primeraka i na 232 strane sadrži narodu Grmuše poznate i prikupljene podatke o poreklu familija, geografske podatke, podatke o stanovništvu, Grmuše i okolnih sela, nekim običajima, zbivanjima u II sv. ratu, autoru raspoložive fotografije učesnika, spisak preživelih i gde se ko do tada odselio itd. Knjiga je deljena donatorima za izgradnju vodovoda u Grmuši.
    Dakle, imaju je uglavnom grmušani.
    Što se tiče pominjanih Brkljača poimence, 26 ih ke strečjano na Garavicama 1941. ili kod magacina u Grmeču, osmoro dece zabeleženo kao stradali u zbegu, 11 evidentirano kao pali borci i 13 kao preživeli borci od kojih se nekoliko zadržalo a ostali se raselili u Kikindu (najviše), Zrenjanin, Krajišnilk, Bački Maglić i Zemun.
    Zabeleženo je nekoliko kazivanja Mare Brkljač-Savić, a o daljem poreklu ima samo sledeće:
    “Brkljači su sa tromeđe Bosne, Like i Dalmacije. Najpre su doselili u Bjelajsko polje, a potom iz Bjelajskog polja u Grmušu. Petar Kočić je zabilježio da su sa Zmijanja. Vjerovatno su se sa Zmijanja odselili na tromeđu, a potom u pounje. Ima(lo) ih ukupno 26 kuća u 7 naselja u Pounju”.
    Prema popisu iz 1925. Brkljačića u Grmuši ima u 14 kuća po Karanoviću, a popisom iz 1921. i
    računanjem prirasta do 1941. bilo bi oko 35 kuća.

    Pozdrav od Zoran (Trive) Jerković iz Kikinde.

  4. Zoran Jerković

    Knjigu Grmuša u NOR (1941-1945) sam prekucao i u pdf se može pretraživati ili čitati. Kontaktirao sam Zoricu Savić ali mi ne može reći nešto više o autorskim pravima, iako je knjigu pisalo više autora, kao građu budućim istraživačima… Sve sam započeo sa idejom da negde bude besplatno izložena, a da ukaže na potrebu da Grmušani i drugi zainteresovani ljudi dobre volje doniraju za obnovu hrama Sv. Pantelejmona u Grmuši, koji je u zadnjem ratu znatno oštećen. Sada je pokriven i postavljen zvonik, ali na uređenju unutrašnjosti još je mnooogo toga potrebno.
    Ne stižem da dovršim dopunu još nekim zanimljivostima, ali se one mogu naći na internetu i u nekoliko brojeva lista “Bosanska Vila” i sl.
    Molio bih za e-mail gospođe Milke Brkljač, mogu joj poslati tekstove koje sam izvukao iz ovih časopisa…

  5. Ljiljana Jelača

    Danima vec iscitavam …fascinirana trudom i voljom ljudi.. Svaka vam cast!

  6. Ljiljana Jelača

    Dugo vec znam samo to da su moje Jelače iz Like doselili u Bosansku Krajinu, u Jasenicu krajem 19. vijeka..Slavimo Đurđevdan. Moj pradjed;David Jelača je sin Stojana a unuk Pere(?).Stojan je imao dva brata,Ristu i Milu…i po pricama,njih tri brata su doselili iz Like…
    Ovih dana na netu sam nasla dokument o Davidovom putovanju u Ameriku gdje pise da je rodjen 1879. u mjestu Brlog i da je hrvat?! U knjizi koju sam ovih dana iscitala M. Karanović,Pounje u Bosanskoj Krajini pise da su u Hasanbegovu Jasenicu prvi doselili Jelače,130 godina prije pisanja knjige(!?) iz Kistanja…i da tada imaju 4 kuće Jelača koje slave Đurđevdan.
    Zanima me sad silno da li su doselili iz Brloga ili iz Kistanja…Tražila sam po sajtu da li se igdje spominju Jelače ,u nekom dokumentu, u Brlogu i nisam pronasla..
    Jelače se vežu za Liku…Da li se negdje spominje odakle su dosli u Liku?

    • Milorad Bogdanović

      Hvala Ljiljana.
      Mi i jesmo da informišemo svoje posjetioce, kao i da prikupljamo nova saznanja.

      Prezime Jelača spominje se i u Slavoniji od početka 18 vijeka. Nažalost, političke prilike kao i neprimjerena propaganda katoličke crkve uticala je na dosta Srba da se odreknu pravoslavne vjere.

      U Slavoniju mahom su doseljavali Srbi prelaskom Save sa bosanski prostora, kao i Banije i Korduna, a u manjem broju iz Like, Dalmacije i Hercehovine.

      Tvoje Jelače spominju se u parohijama N.Gradiška i Medari, sl. Aranđelovdan.
      U parohiji Peratovica kod Grubišnog polja, sl. Nikoljdan. Prostor oko Grubišnog polja doseljavali su u većem broju Srvi od Zmijanja, Timara, kao i Kozare i Grmeča.
      A u parohiji Lipovčani kod Ivanića, sl. Đurđevdan. Na taj prostor doseljavali su se pravoslavni Srbi sa prostora Banije i Korduna.

      Nažalost, i na nečiju sramotu, mahom tamo nema više pravoslavni Srba. Odanost svojoj vjeri, skupo su platili.

  7. Zoran Trive Jerković

    Knjigu Grmuša u NOR (1941.-1945.) možete naći na fejsbuk stranici Zoran Jerković (da ima prosrora u ovoj formi, poslao bih i sliku profila, gde smo supruga i ja…)…
    Knjigu možete preuzeti, ako hoćete i za vašu digitalnu bibloteku.
    Nije neophodan zahtev za prijateljstvo, ni lajk niti šta drugo. Kao što ju je pisala grupa autora, da bude od koristi zainteresovanim za jedan period, grmuško-srbljanski plato i dalja istraživanja, tako sam je i ja prekucao. Dodao sam samo par mapa i par komentara. Ako neko hoće, može da pomogne dalju obnovu hrama sv. Pantelejmona u Grmuši.
    Pozdrav svima

    Zoran