Poreklo stanovništva sela Ravno, stanje iz 1912. godine
Selo je na visoravni koja je oko 1400 m. nad morem; prostire se od Glasovite do Treštenima, na kome je bila granica između Gacka i Pive. Na Ravno su izdizali Adžići iz Pive i pojedine srpske porodice iz Gacka i današnje selo postalo je od katuna. Imaju dosta vode i šume, a snežni nameti drže se skoro preko celoga leta. Ono malo njiva, što ih ima, livade i ispaše nalaze se između kuća i zimnjih stanova i oko sela.
Selo se deli na krajeve: Krivodo, Mramor, Poljana Doderska, Bare i Okolišta.
Stanovnici se u glavnome zanimaju stočarstvom, a pomalo seju ječma i raži, sade kupus i seju krompir koji dobro rodi.
Ravno je bilo do Prvog svetskoga rata pod kapetanijom goliskom i zato nije ni ušlo u upis pivskih sela. Od ujedinjenja je pristalo Srezu šavničkom, opštini Župa-Pivska.
Svi današnji stalni stanovnici Ravnoga su starinom Gačani i to iz gatačkih sela Burešice i Šljivovice. Tu su:
Doderi (5 k.), u Doderskoj Poljani pod Mramorom; s njima su Miletići. Jedni Doderi su iz Popova (Popovci) (slava sv. Luka); drugi su iz Uloga u Nevesinju, ovi slave sv. Đorđija. Izgonili su ovce na letovanje i u Miljkovac.
Pješčići (22 k., Šćepan-dan – sv. Stefan), žive u Krivodolu;
Grgurevići (Grguri) (4 k. Šćepan-dan), žive u Barama;
Ćorovići (4 k. Šćepan-dan) žive u Okolištu i još nekoliko raznih porodica sa po jednom ili dve kuće. Svega na Ravnome ima, po poslednjem popisu, 54 kuće.
IZVOR: Svetozar Tomić, „Piva i Pivljani“, Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3, iz 1946. godine
24. avgust 2013. u 00:35
Radomir Adzic
Pjescici su po nihovom predanju poreklom iz Trebinja, od Jokanovica. Slave sv. Stevana.