Poreklo stanovništva sela Crkvenac, opština Svilajnac, stanje iz 1921. godine
U selu ima nešto starosedelačkih porodica i porodica koje ne znaju svoje poreklo. Doseljenici su se doseljavali od kraja 17. veka i kasnije.
Starosedelački rodovi:
Skokići (20 k., Sv. Jovan), starinci. (Miloja Skoku terali su Turci bosog da u zimi skače s kamena na kamen, pa su posle po njemu i prozvani Skokićima).
Manojlovići (10 k., Sv. Nikola); starinci.
Protići-Nikolići (5 k., Sv. Nikola), stari rod. Ilija Protić bio je dugo vremena učitelj i presednik u Crkvencu. Oni su dali dosta sveštenika, koji su opsluživali docnije porušenu crkvu u Manstirskom Potoku.
Jankovići (10 k., Mitrovdan), starinci.
Ne zna se odakle su doseljeni:
Matići (1 k., Sv. Nikola).
Jelenići (5 k., Sv. Jovan).
Stanići (1 k., Sv. Nikola).
Adamovići (5 k., Sv. Todor -Todorova Subota).
Filipovići (5 k., Sv. Đorđe Alimpije).
Krstići (5 k., Sv. Nikola), doselili se iz Vidina (Bugarska), dva rođena brata Petko i Tasko.
Simonovići-Vlajići (25 k., Sv. Simon); doselili iz okoline Niša.
Velikići (5 k., Sv. Simon), zajedničkog su porekla sa Simonovićima.
Postolovići (20 k., Sv. Arhanđeo), došli iz Grabovca od roda Lukića, koji su u Grabovcu starosedeoci.
Stojići (5 k., Sv. Jovan); doselili se iz preko Morave.
Marinkovići (20 k., Sv. Arhanđeo); doselili iz Timočke Krajine.
Sesaljčani (15 k., Sv. Nikola); doselili iz Sesaljca u Timockoj Krajini.
Katići (15 k., Đurđevdan i Sv. Đorđe); doselili se sa Velikog Kosova (sadašnja šira okolina Uroševca-Lipljana). Nekada su slavili obratno (tj, Sv. Đorđe i Đurđevdan), pa su docnije promenili slavu, da bi sakrili trag od Turaka. Ime su dobili po baba Kati, koja se doselili sa devet sinova. Jednom kod njih padnu na konak devet spahija i oni ih sve pobiju, zbog toga što je jedan spahija pokušao da im obljubi najmlađu snahu Mirjanu. Posle su se zato ispovedali u manastiru Bukovici (poznat kao i M. Miljkovo), a kaluđeri su im (po pričanju) kazali, da su bolje delo učinili no da su manastir podigli.
Vračarići (19 k., Sv. Nikola); doselili se oko 1780. godine iz Ilina u Crnoj Reci.
Bogdanići (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); doselili sa Kosova.
Milići (10 k., Vidovdan); doselili sa Kosova.
Turići (5 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); došli sa Kosova.
Korićani (20 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); doselili se iz Peštera-Bihora.
Đurići (20 k., Sv. Nikola); došli oko 1720. godine sa Kosova.
Jegići (10 k., Sv. Petka); došli iz Timočke Krajine oko 1820. godine.
Mlađinčići (5 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), došli sa Kosova.
IZVOR: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko
2. septembar 2012. u 19:40
Željko Manojlović
Jako interesantno spešli za mene jer sam u istom selu Crkvenac iz 1921 god.za starosjedioce sela pronašao mamino i tatino to jest moje prezime.Majka mi je Jelenić sa otoka Pašmana, misto Ždrelac, a otac Manojlović iz sela Ivoševci, misto Dubrovari, poznatije kao BUKOVICA. A ja rođen u ZADRU, živim u Zadru, a i moji roditelji također žive u Zadru. Evo još samo da pošaljem pozdrav pokojnim precima prezimena Jelenić i Manojlović. Fala Lipa