Poreklo stanovništva sela Visuć (Udbina), prema popisu iz 1712. godine
Visuć se nalazi jugoistočno od Udbine, smešten je u Visućkom polju, koj je jugoistočni izdanak Krbavskog polja. Polje je usečeno u Ličku Plješevicu, a prostire se uz put Udbina-Donji Lapac.
Urbani deo Visuća čini jedanaest zaseoka, a to su: Bukovac, Vrišti, Veljun, Podkrčana, Podkraj, Gaj Kosanović, Podkuk, Selište, Tišmina Varoš, Šarić i Draga Kumazečeva.
Centar Visuća bio je Veljun, gde su se nalazile osnovna škola, trgovina i spomen park. Tu se, takođe, nalaze zidine pravoslavne crkve koja je srušena za vreme Drugog svetskog rata i posle rata. Zbog velike rasprostranjenosti, Visuć je imao četiri groblja i to u Veljunu, Podkuku, Krbavskom polju i Selištu.
Kada su Turci 1527. godine osvojili Udbinu i njenu okolinu, Visuć je tada bio duže vreme pust, da bi ga Turci počeli naseljavati iz dubine Bosne pravoslavnim i nešto manje muslimanskim življem, što se vidi po prvom popisu iz 1577. godine. U periodu rata od 1683. do 1699. godine Visuć je ponovo bio pust, Turci beže prema Bihaću, a Srbi u privremene logore kod Brinja i Otočca, da bi se vratili po okončanju rata na svoja ognjišta. Prilikom oslobađanja Visuća od Turaka 1689. godine, Uskoci tj. Srbi napasli su poslednji bastion – kulu Nazup-age” i oslobodili je, a tada je poginuo vođa ličkih ustanika Vid Jurjević (Đurđević). Muslimani su posle pada Like napustili ovu oblast i otišli u Bosnu.
Visuć je ponovo bio nastanjen već do 1701. godine kada ga senjski biskup Martin Brajković spominje kao “srpsko selo nadomak Udbine”.
Do popisa od 1712. godine, u Visuću je bilo ovakvo stanje:
Banovići, Borkovići, Bruje, Bukarice, Cvjetnićani (Cvijetnićanini), Čokalići, Grahovci, Jančići, Javorovići, Kuntići, Koraći, Kosanovići, Jednočići, Kovačevići, Lazići, Milkovići, Miloševići, Matići, Marinovići, Milojevići, Mršići, Paunovići, Poznanovići, Price, Prodanovići, Radanovići, Tepavci, Varićaci, Vranješi, Vrlići, Vukinići, Žutići. Ukupno 633 čeljadi.
Kasnije su se u Visuć doselile i Tišme, koje su se u tom selu dobro razvijale. Osnovu toga sela činili su doseljenici sa krajiškog područja od Brinja, Dabra, Brloga, Plaškog i Kosinja (Cvjetićani, Javorovići, Kosanovići, Miloševići, Poznanovići, Price, Radanovići, Varićaci i Vranješi), a ostali su došli od Knina (to su verovatno one porodice koje je Petar Smiljanić za vreme Kandijskog rata od 1645-1699. preveo sa Krbave u Mletačko područje).
Prvi doseljenici bili su dobro razvijene porodice, koje su stekle i najbolje zemlje. One su uglavnom razvile velike rodove, naročito Cvijetićanići, Kosanovići, Miloševići i Poznanovići, te imaju veliku većinu u selu.
Popis prezimena, krsne slave i kraj odakle su došli do popisa 1712. godine:
Banovići (sv. Vračevi), došli iz Knina, Bukovica
Borkovići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica
Bruje (Stevanjdan), došli iz Knina, Bukovica
Bukarice (Stevanjdan), došli iz Knina, Bukovica
Cvijetićanini (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići
Čokalići (Đurđevdan), došli iz Knina, Bukovica
Jančići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica
Jarići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica
Javorovići (Nikoljdan), došli iz Kosinja, Mlakva
Kuntići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica
Koraći (Đurđevdan), došli iz Brinja, Vilići
Kosanovići (Nikoljdan), došli iz Plaškog
Jednočići, došli iz Knina, Bukovica
Kovačevići (Nikoljdan), došli iz Brloga
Lazići (sv. Vasilije), došli iz Knina, Bukovica
Miloševići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići
Matići (Aranđelovdan), došli iz Brinja, Vilići
Marinovići (Nikonjdan), došli iz Knina, Bukovica
Milojevići (Aranđelovdan), došli iz Knina, Bukovica
Mršići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica
Paunovići (Đurđevdan), došli iz Knina, Bukovica
Poznanovići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići
Prodanovići (Đurđevdan), došli iz Plaškog
Tepavci (Nikoljdan), došli iz Plaškog
Varićaci (Nikoljdan), došli iz Kosinja, Zamost
Vranješi (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vodoteč, Tužević
Vrlići (Đurđevdan), došli iz Knina, Bukovica
Vukinići (Jovanjdan), došli iz Knina, Bukovica
Žutići (Jovanjdan), došli iz Knina, Bukovica
Radanovići (Nikoljdan), došli iz Barleta
Tišme (Jovanjdan), došli iz Knina, Kistanje
Žakule (Petrovdan), došli iz Brloga
Stojakovići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Razvala
Zec (Nikoljdan), došli iz Plaškog
Jelići (Nikoljdan), došli iz Brinja, Prokike, Žuta Lokva
Price (Aranđelovdan), došli iz Brloga
Krtinići (Jovanjdan), došli iz Knina
Carići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići
Mrđe (Nikoljdan), došli iz Knina
Milići (Đurđevdan), došli iz Knina
Sunajko (Jovanjdan), došli iz Knina
Dotlići (sv. Ignjatije), došli iz Brinja, Vilići
Orlići (sv. Ignjatije), došli iz Brinja, Rapajin Klanac
Radočaji (Nikoljdan), došli iz Plaškog
Zavođe (Miholjdan), došli iz Knina
Porodice koje su živele u Visuću do 1. avgusta 1995. godine, po zaseocima:
Bukovac: Žakule, Jančići, Radakovići, Stojakovići i Carići.
Vrišti: Krtinići, Miloševići i Cvjetićanini.
Veljun: Zavođe, Koraći, Milići, Kosanovići, Radakovići i Cvjetićanini.
Podrčana: Kovačevići, Koraći, Milići, Miloševići, Radočaji, Sunajko, Tepavci i Cvjetićanini.
Podkraj: Kovačevići, Koraći, Kosanovići, Miloševići i Tepavci.
Gaj Kosanović: Zavođe, Kovačevići, Kosanovići, Tišme i Cvjetićanini.
Podkuk: Žakule, Kovačevići, Koraći, Mrđe, Radočaji, Uzelci i Cvjetićanini.
Selište: Miloševići, Pokrajci, Tišme i Carići.
Tišmina Varoš: Vranješi, Poznanovići, Pokrajci i Tišme.
Šarići: Dotlići, Zavođe, Mrđe i Poznanovići.
Draga Kumazečeva: Miloševići, Orlići i Cvjetićanini.
IZVOR: Gojko Knežević, “Udbina i njena sela” (str. 156-160). Podatke prikupio Mirko Poznanović iz Visuća, 2008. godine.
7. februar 2013. u 22:50
milan
POREKLO PREZIMENA SELA VISUĆ (UDBINA)
SADAŠNJE PREZIME, krsna slava, STARO PREZIME
1.- VRANJEŠ, Jovanjdan, BOGUNOVIĆ
…………………………..
2.- POZNANOVIĆ, Jovanjdan, BOGUNOVIĆ i
………………………………..
3.- CVIJETIĆANIN, Jovanjdan, BOGUNOVIĆ
………………………………..
Kazivač: JOVETA BOGUNOVIĆ (r. 1880) iz Vrela Zrmanje (Gračac)
Zapisao: M.D.L. u Vrelu Zrmanje, 20. januara 1972. godine
PREZIME JE OČEV BILJEG,
A IME JE MAJČINA NADA.
MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI BILJEZI (sadašnja i stara prezimena),
Novi Sad, knjiga u rukopisu
30. septembar 2019. u 07:51
Željko Crnčević Gadžić
Pozdrav za Milana, imam više pitanja, ali glavno je: Imaju li Miloševići i Krtinići neku moguću vezu u prošlosti, odnosno moguću srodnost.Moji Crnčevići su se prije 1780 pezivali Miloševići, a na testu imamo istu haplo grupu kao i Krtinići, naravno da bih volio da je neko od Miloševića testiran.
16. februar 2013. u 11:37
milan
POREKLO PREZIMENA KOSANOVIĆ
SADAŠNJE PREZIME, krsna slava, STARO PREZIME
KOSANOVIĆ, Jovanjdan, BANJANIN
………………………..
Kosanovići pripadaju ličkom plemstvu i imaju grb.
MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI BILJEZI (sadašnja i stara prezimena),
Novi Sad, knjiga u rukopisu
7. februar 2014. u 00:22
Milan Kosanović
Koliko je meni poznato većina Kosanovića slavi Svetog Nikolu, pogotovo iz Like i Korduna. Poreklom su iz Banjana, pa otuda i staro prezime.
Živeo nam MILAN DIVJAK LIČKI, šteta što nema još više takvih ljudi.
7. mart 2013. u 22:52
milan
PLEME BOGUNOVIĆA
Došli su u Liku u prastara vremena
Prognani iz sela Žura kod Prizrena,
Sa našeg Kosova. Bogu su bili mili,
Te se behu Jordanskom vodom umili.
Na Golgoti sakrili su peti klin
I tako umanjili bol Isusu Hristu.
Za Svetog Jovana pustiše suzu čistu
I visoko podigoše pogaču i krin.
Vrelo Zrmanje postade im stanište,
Uprkos borbi, podelama i nedaćama,
Ispleli su Isusov venac po kućama.
Bogunovići se raspišu i raspršte,
Misleći na dan Isusovog stradanja,
Porodična zadruga im osta Zrmanja.
MILAN DIVJAK LIČKI
Novi Sad, 2.6.2011
2. avgust 2013. u 01:37
Mile Korać
Gde su tu Jelići iz Bukovca? Zaboravljeni?
26. avgust 2018. u 05:12
Maja Stamenkovic
Postovanje!
da se nadovezem na temu ja sam unuka Jelic Dusana iz Bukovca Udbine i istrazujem dalje o poreklu porodice pa ukoliko neko ima informacija zahvaljujem unapred.
Znam sa su Koraci po babinoj liniji Kosanovic/ Korac.
12. oktobar 2018. u 12:09
orlić
Nama je slava Sveti Nikola ne Ignjatije to je greška. Ja sam poslednji Orlić direktno iz Drage ima nas ukupno trojca moj brat po stricu i moj sinovac i ja i sinovac slavimo Nikolu brat neverujem da slavi išta pošto je u Zagrebu.
19. februar 2021. u 12:01
Dimitrije
Pozdrav braćo i sestre,ja sam od Miloševića i slavimo Jovanjdan,po priči dede i strica i nekih starijih ljudi mi smo poreklom baš iz Like,koliko mi je poznato baš odavno su se odselili odatle,mene sad zanima ako neko ima informaciju o tome da li se neko od Miloševića iz Visuća ili nekog drugog sela iz Like odselio na jug Srbije u ta davna vremena,da bih utvrdio tačno odakle potičemo.Hvala unapred😁
19. januar 2024. u 09:57
Dragan Novaković
Pozdrav Dimitrije,
Moja pokojna majka je bila iz Visuća i prezivala se Milošević. Njeni preci su bili Dragan, Mane, Stevan… Možda smo rod.
4. oktobar 2022. u 11:31
Mile Korać
Ima li neko fotografiju crkve u Visuću. Voleo bih da je nekako objavi(te). Hvala
18. decembar 2022. u 23:46
Stevan Korac
U knjizi o poginulim uciteljima u drugom sv. ratu nalazi se i Korac Nikola Niko rodjen 28.11.1920.u selu Visuc kod Udbine.Njegova fotografija sa vojnickom kapom i mog oca Zivka na odsluzenju u vojsci, ja sam prvi primetio slicnost a potvrdilo ih je jos desetak koji su poznavali mog oca rodjenog 1933. god. kad sam pokazao Nikolinu sliku. Mi slavimo Djurdjevdan a u dokumentima crkvenim, u Beski se prezime Korac pojavljuje 1769. u Starim Banovcima 1770. u Batajnici 1785. Mozda smo dosli 1712 . kada je iz Like i Dalmacije ladjom stiglo 120 porodica.
13. mart 2024. u 21:49
Đoko Cvjetičanin
Poštovani gospodine Korac i mene interesuje kako je izgledala visucka crkva, ali niko da se javi. Prosto ne verujem da ne postoji bar zapis u crkvenim knjigama.