Poreklo prezimena, selo Rabrovac (Mladenovac)

Poreklo stanovništva sela Rabrovac, opština Mladenovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.

Topografske prilike.

Seoske kuće se nalaze na talasastom zemljištu pinosavske površi, čije se strane blago spuštaju u dolinu Velikog Luga i Kubršnice. Kroz selo protiče potok Trstena, pritoka Kubršnice.

Selo se služi izvorima: Kosovčićem, Vrbanjom, Peskušom, Čupinom Vodom, Dedinim Bunarom i Velikim Bunarom. Ovi su izvori poređani duž doline potoka Trstene. Gotovo svaka kuća ima i đeram. Dedin Bunar smatraju za lekovit i tu kupaju decu koja boluju od groznice.

Selo ima sitne šume na mestima Crnčici i Vodici. Vinogradi su na Crnčici. Ziratno zemljište je u Kubršničkom Polju, u Starom Rabrovcu, u Vrbanji, Kosovčiću i Lejama. Opština ima tri hektara pod šumom.

Selo je razbijenog tipa, šumadijske vrste. Podeljeno je na Donji i Gornji Kraj, Šumar i Maroševac. Ovi se krajevi dalje dele na manje porodične grupe kao: Petkovića Kraj, Rankovića Kraj i dr. Vujići i Pantići su se odselili na svoje kolibe i taj se kraj zove Vujića Kolibe.

Izvan sela su trla i to: u Rajbari su Arsića trla, u Klasovu trla Andrića i Ćosića, u Rupači su Nedića trla, u Starom Rabrovcu su trla Stojanovića i Pantića. Na trlima stalno stanuje po neko iz kuće, a stoka je preko cele godine tu.

 Poreklo porodica i starine

Selo je najpre bilo severno od današnjeg mesta, u Starom Rabrovcu gde sada ima samo nekoliko kuća. Današnji Rabrovac je postao preseljavanjem iz Starog Rabrovca i doseljavanjem novih doseljenika.

U selu su ove porodice:

Jankovići (Jeremići, Mijailovići, Vasiljevići, Jakovljevići, Pavlovići) ukupno 26 k., slave Mitrovdan. Doselio se praded Janko, pre Karađorđevog ustanka, iz Kusatka. U Kusatku (Smederevska Palanka) su im rod Stojakovići – Markovići – Brkići, poreklom su iz Bijelog Polja.

Gačići (2 k., Mitrovdan). Došli u familiju Jankovića iz Kusatka. Imaju brojnu familiju u Kusatku, poreklom od Đakovice. Njihovi rođaci u Kusatku slave Đurđic. Ovi su verovatno primili krsnu slavu od Jankovića.

Kujundžići (Stojanovići 5 k., Ranisavljevići 7 k., Manići 4 k., Vićentijevići 6 k., Simići 6 k., Jovanovići 8 k., Milentijevići 4 k., Colići 3 k., Nikodijevići 4 k.,) ukupno 47 k., slave Sv. Nikolu. Doselio se Stanimir Kujundžija sa pet sinova iz okoline Gnjilana. Napravio kolibu u Starom Rabrovcu, pa se docnije preseli na današnje mesto. Do pre godinu dana se između sebe nisu uzimali. Od starine su im kumovi Đakovići iz Kusatka koji su takođe sa Kosova.

Milovanovići(Milovanovići 6 k., Pantići 14 k., Milenkovići 2 k., Rankovići 5 k., Nedići 3 k., Joksimovići 6 k., Janekići 4 k., Novakovići 3 k., Đorđevići 3 k., Arsići 16 k., Tanasijevići 3 k.,) ukupno 64 k., slave Sv. Stevana. Ne znaju odakle su i kad njihovi stari doseljeni. Najpre su se nastanili u Jagnjilu, pa za vreme zbega tri brata pređu ovde na svoja trla, a jedan brat ostane u Jagnjilu (Aleksandrići). I danas ova porodica ima u Mrčevici zajedničko groblje sa Aleksandrićima.

Vujići (28 k., Sv. Arhanđel). Doselio se praded iz Seone (Smederevo), dalje poreklo nepoznato.

Rakić (1 k., sv. Nikola), iz Kloke (Topola) od Rakića koji su starinom iz Mutnja (oblast Kačer).

Pavkovići i Trišići (21 k., Sv. Nikola). Doselio im se deda Pavle sa četiri sina od Niša.

Blažići (3 k., Sv. Nikola). Došao praded iz Žabara (Topola) od Jankovića – Colića, koji su poreklom iz Kladnice (Sjenica).

Marković (1 k., Sv. Nikola). Došao iz Jelenča u kuću Blažića.

Jovanovići (3 k., Sv. Jovan). Mati im se preudala i dovela ih u familiju Milovanovića. (Ne piše ništa iz kojeg se sela doselila Mati).

Tripkovići (4 k., Mitrovdan). Doselio se deda Tripko iz Gruže.

Božanići (3 k., Sv. Arhanđel). Došao praded Janko iz Ivanče. Za vreme propasti bežali preko.

Milivojevići (6 k., Sv. Aćim i Ana). Njihov praded Sulja došao iz čačanskog okruga.

Stojkovići (3 k., Sv. Nikola). Stojan sa bratom došao iz okoline Niša.

Andrići (6 k., Sv. Toma). Doselio se deda Toma iz pirotskog okruga.

Maksimović (1 k., Sv. Luka). Došao od Čačka.

Stanekići (Pavlovići) 2 k., sv. Jovan. Doselio se deda iz Krajine (istočna Srbija).

Pešić (1 k., Sv. Jovan), došao predak kao dunđerin iz Paramuna (Trn – Bugarska).

Milošević (1 k., sv. Jovan), došao kao dunđerin iz Jerula (Trn, Bugarska).

Milutinovići (2 k., sv. Nikola). Otac došao iz Starog Vlaha.

Colići (2 k., Sv. Đurđic). Doselili se iz Topole.

Glišići (Savići) 5 k., Sv. Nikola. Doselili se posle boja na Ljubiću iz okoline Čačka.

Ristići (2 k., Sv. Arhanđel). Doselio se deda iz okoline Leskovca.

Nikolić 1 k., sv. Nikola. Kao vodeničar došao iz Jelenča.

Šulejić 1 k., sv. Đorđe. Došao kao mlinar iz Krnjeva. Imaju istoimenu familiju u Krnjevu poreklom su Vlasi.

Komadinić 1 k., Mitrovdan. Došao iz Lise (Dragačevo).

Vukašinović 1 k., Sv. Nikola. Došao sa Ušća (Raška-Kraljevo).

Stevanović (1 k., sv. Jovan. Kao opančar došao je iz Kusatka.

Đorđević (1 k., Sv. Petka). Ciganin kovač.

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Akić Šarko