Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.

Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).

Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.

Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.

Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).

Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.

Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).

Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).

Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.

Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.

Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).

Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).

Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.

Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.

Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).

Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).

Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).

Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).

Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)

Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).

Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.

Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.

Kosovci su poreklom iz Kosova.

Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

Kraljevići su doselili iz Hercegovine.

Krvavci su poreklom iz Hercegovine.

Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).

Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.

Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.

Kukići su doselili iz Hercegovine.

Kukulji su doselili iz Crne Gore.

Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.

Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).

Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).

Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.

Loparice su iz Crne Gore.

Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.

Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).

Majstorovići su doselili iz Hercegovine.

Maleševci su od Bileće u Hercegovini.

Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.

Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).

Mačnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.

Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu

Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).

Mostarci su poreklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.

Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su poreklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).

Otašovci su iz Crne Gore.

Padežani su poreklom s juga Srbije.

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Palavestre su poreklom iz Hercegovine.

Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.

Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha.

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,

Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).

Tice su iz Polimlja.

Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.

Ubavići su od višegradskog kraja.

Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.

Here su poreklom iz Hercegovine.

Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).

Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.

Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.

Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu 

U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.

Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:

Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić