Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.
Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.
Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.
Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).
Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su poreklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su poreklom iz Hercegovine.
Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.
Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).
Mačnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu
Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).
Mostarci su poreklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.
Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).
Odavići su poreklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otašovci su iz Crne Gore.
Padežani su poreklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Palavestre su poreklom iz Hercegovine.
Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,
Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su poreklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.
Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu
U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.
Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.
Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:
Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
4. jul 2017. u 13:23
Todorović
Hvala mnogo na informacijama. Svakako ću se registrovati i izvršiti testiranje za haplogrupu.
A moje prezime i slava je dugo prisutno na ovim prostorima i volio bih znati odakle su došli, tj. kojom migracionom strujom te Vas opet molim ako negdje dođete do tih podataka da mi napišete.
Svako dobro i puno uspjeha u daljem radu. Veliki pozdrav
4. jul 2017. u 23:28
Milorad Bogdanović
Hvala i tebi gospodine Todoroviću.
Kada se testiraš, sve će ti biti mnogo jasnije.
17. jul 2017. u 21:12
drago
Postovani moli bih Vas da mi pomognete za poreklo prezimena LAĐEVIĆ slava Sv, JOVAN Unapred zahvalan
17. jul 2017. u 22:42
Milorad Bogdanović
Nisi Drago naveo mjesto odakle su tvoji Lađevići. Pretpostavka da ste sa prostora eparhije Gornjo-Karlovačke gdje se jedino tamo spominju 1883 godine, kao slavljenici Jovanjdana (takođe i prezime Lađevac), Tomindana i Đurđevdana, ali nažalost ni ovdje se ne navode mjesta gdje su nastanjeni.
Lađevići su bili dosta brojni u mjestu Kanjane u Dalmaciji, ali se ne zna ništa više o njima.
Moja je pretpostavka da su vjerovatno sa prostora Hercegovine preko Dalmacije doselili u Kordun, Liku ili Baniju, i da se dalje do kraja 19. vijeka nisu raseljavali.
To je sve što ti mogu sada napisati.
10. avgust 2017. u 13:21
Vukašin Radojčić
Poštovani Bogdanoviću,
Rođen sam u selu Babinac , Koz. Dubica, Krsna slava Sveti Aranđelovdan
Prema pričanju ,naši Radojčići su se doselili sa Banije.
Koje podatke možete dati o poreklu Radojčića.
S. poštovanjem
10. avgust 2017. u 23:19
Milorad Bogdanović
Poštovani gospodine Vukašine
U mitropoliji dabrobosanskoj 1882. godine Radojčići se spominju kao slavljenici šest različitih slava. U ovome Šematizmu Radojčići se u najbližoj okolini spominju u gradu Banjaluka kao slavljenici Jovanjdana. Istu slavu slave i u parohiji Srebrenica. Radojčići koji slave Aranđelovdan jedino se tada spominju u parohiji Cikote kod Vlasenice.
U eparhiji Gornjo-Karlovačkoj za 1883, Radojčići se vode kao slavljenici Đurđevdana, ali nažalost ne navodi se mjesto u kojoj parohiji ili selu su bili nastanjeni.
Ali, pošto je veliki broj stanovništva sa Zmijanja, Timara i Potkozarja, vjekovima se u manjim i većim grupama raseljavao u Slavoniju, vjerovatno da su i tvoji Radojčići bili dosta davno naseljeni na ovim prostorima i preseljavali se u Baniju i Slavoniju. Možda su i 1882. godine bili nastanjeni oko Kozarske Dubice, ali ih paroh nije stavio na spisak. Takvih primjera ima dosta.
U Slavoniji, u Šematizmu eparhije pakračke za 1898 godinu, Radojčići su mnogobrojni. Slave sedam različitih slava. Aranđelovdan slave u parohiji Bračevac kod Đakova, gdje se spominje ovo prezime početkom 18 vijeka, u popisu, kao doseljenici iz Bosne.
Svako dobro ti želim.
23. septembar 2017. u 09:57
R. LONČAR
Poštovanje svima,
godinama unazad tragam za poreklom i istorijom svoje porodice ali nisam saznao ništa konkretno. Radi se o porodici Lončar iz sela Međeđa, opština Kozarska Dubica. Tamo mojih Lončara više nema, iselili smo se u Inđiju tokom Drugog Svetskog Rata, pradeda Ilija, udovac sa preživelom decom Veselinkom, Jovanom i Radivojem. Ilijin sin Savo je sa 16 godina poginuo u Partizanima na Kozari. Moj otac je Aleksandar, deda Radivoj, pradeda Ilija, čukundeda Jovan ili Jovo, dalje ne znam. Da stvar bude zamršenija, imamo dve porodice sa istim prezimenom u tako malom selu, a nismo neki blizak rod. Moji Lončari su praktično izumrli, ostali smo po muškoj liniji samo rođeni brat i ja i dva brata od daljih stričeva, tako da nisam imao od koga da saznam nešto više. Porodica je mahom postradala u Jasenovcu i u Partizanima i sada su ostali samo sestra i brat mog pokojnog dede. Ispitivajući malo istoriju došao sam do dve nezvanične informacije: Lika, kako nagađa dedina sestra ili Hercegovina / Crna Gora, kako je govorio neki pokojni pradeda, pominjajući Nikšić, što mi prenosi otac jer pradedu nisam stigao da upoznam, mada mi je sve to nedovoljno potkrepljeno, nisam ništa više od toga saznao. Tražeći po internetu i čitajući apsolutno svaku knjigu na koju sam naišao, nalazio sam na podatke da smo iz, sada napuštenog sela Lončari u Boračkoj oblasti u opštini Gacko, pa da smo poreklom od nekih Terzića iz Banjana kod Nikšića, a ja koliko znam Banjani slave Jovanjdan. U šematizmu iz 1882. se pominjemo u Međeđi, mestu gde smo bili do 1940-neke, ništa novo za mene. Tako da sam jako zbunjen, sve u svemu, voleo bih kada bi mi neko pomogao, zanima me moje staro prezime, zanima me period i razlog dolaska u Bosansku Krajinu, zanima me pleme i područje iz kojeg potičem, možda su Drobnjaci zbog Slave, mada nisam viđao Lončare u spiskovima tog plemena. Jako mi je žao što nemam rođake Lončare osim tih bliskih braća od strica, od dedinog brata, takođe mi je jako žao što ne znam odakle tačno potičem, što bi možda pomoglo da pronađem neke davno izgubljene rođake. Moj mejl glasi: [email protected], tako da ako neko nešto zna ili ima neke smernice prema kojima bi me uputio, neka mi prosledi, bio bih mu veoma zahvalan. Hvala unapred!
25. septembar 2017. u 11:58
R. LONČAR
Zaboravio sam da napomenem da slavimo Đurđevdan.
25. septembar 2017. u 18:38
Milorad Bogdanović
Svi koji su svoje sadašnje prezime dobili po zanatu kojim se bavio neko od njegovih predaka, pa tako i Lončari, prvo treba da krenu u pretrage od sebe, pa unazad koliko ih njihova sjećanja i saznanja vode. Nije lako, al ako se voli ovaj posao, sigurno da ćeš učiniti dobro, kako u svojim namjerama tako i drugima koji će kasnije nastaviti što si započeo.
Moj savjet tebi je da izvršiš testiranje, ali kada ti to osjetiš. Time ćeš saznati koja si haplogrupa i upoznaćeš s kim si u srodstvu od testiranih osoba. To je za sada najednostavniji i najbrži način da se krene u ozbiljniju i sigurniju pretragu o svojim pretcima.
Jesi li pretraživao porodicu Lončar iz Ratkovca, Mašići, Slavonija koji slave istu slavu kao i vi, a koji se spominju u šematizmu eparhije pakračke za 1898 godinu? Sa vaših prostora najviše raseljenika je išlo ka Baniji i Slavoniji, a vjekovima su bili oko Kozare nastanjeni.
25. septembar 2017. u 21:05
Milorad Bogdanović
Ovdje, u poslednjem pasusu, napravio sam grešku, gdje sam opisao Lončare koji slave Stevanjdan, umjesto istih što slave Đurđevdan. Da se ne bi stvarala pometnja, najbolje bi bilo izbaciti cijeli pasus.
A trebao sam napisati da Lončari koji slave Đurđevdan, te 1898. godine spominju se u parohijama u blizini Save: Kobaš, Okučani i Rogolje, zatim u blizini Kutine i parohiji Lipovčani kod Čazme.
28. oktobar 2017. u 15:23
Marko Kotur
Poštovanje, da li mi možete reći više informacija za prezime Kotur iz sela Vlaškovci, Kozarska Dubica. Krsna slava nam je Sveti Nikola. Imena pradjeda i prababe su Milan i Stoja, dalje unazad ne znam. Hvala unapred.
30. oktobar 2017. u 20:58
Milorad Bogdanović
Prezime Kotur nije tako učestalo kao neka druga naša prezimena. Rasporostranjeno je u krugu Banija-Kordun-Lika-Dalmacija-Krajina-Slavonija.Svi slave Nikoljdan.
Zato, preporučujem da neko s ovim prezimenom izvrši testiranje kako bi se znalo koja su haplogrupa. To bi podjednako bilo od velike koristi za naša dalja istraživanja, kao i za ovu veliku porodicu s prezimenom Kotur i Koturović.
Za Marka mogu reći da su njegovi pretci u ovome selu nastanjeni prije 1882. godine. Tada, još se spominju u parohijama Božići, Demirovac, Moštanica, kao i na prostoru susjedne Gradiške u parohijama Gašica i Bijakovac, Gradiška i Laminci, te Kuklje, Miloševo brdo i Grbavica. Za sada je samo pretpostavka da su na ove prostore doselili sa prostora Livna, parohije Peći, doselivši na prostor Dubovika kod Krupe i odatle se raselili u gore spomenuta područja, odakle su se raseljavali po Slavoniji i Baniji.
23. novembar 2017. u 17:12
Aleksandar
Pomoz Bog gospodine Bogdanoviću, veoma sam vam zahvalan na ovoj svetoj dužnosti koje ste se, u ova suluda vremena, kada nam se užurbano briše identitet, prihvatili!
Prezivam se Majkić, malo sam istraživao svoje korjene, ali dodjem do Zmijanja.Prije toga , kao da nismo ni postojali pa bih vas molio za informaciju više.
Rodom sam iz Prijedora, otac i đed iz Novog grada Krsna slava Đurđevdan..
Unaprijed sam vam zahvalan,
23. novembar 2017. u 23:53
Milorad Bogdanović
Hvala Aleksandar
Može li se znati odakle je tačno tvoj đed, iz Novog Grada ili okoline? Potrebno mi je tačno ime mjesta i približna godina đedovog rođenja. Još me interesuje kako si došao do podataka o tvojim korijenima vezano za Zmijanja? Jesu li to priče, pretpostavke ili pisani izvori? I na kraju jedno lično pitanje, na koje i ne moraš odgovoriti ako ne želiš a ono glasi, jesi li u srodstvu sa porodicom Đure Majkića sa Urija.
7. decembar 2017. u 00:04
Aleksandar
Gospodine Bogdanoviću,
moj đed Nikola, 1933 g. rodom iz Suhače kraj Novog grada, prađed Vaso.
Iskreno, istražujući malo zbog same struke a više iz želje, srpsku istoriju, kulturu , jezik i umjetnost kao i migracije mnogih bratstava kroz istoriju pokušao sam da uđem u trag i svom bratstvu ali sve završava sa Gvozdenom sa Zmijanja!
Nas Majkića nema nešto mnogo u Prijedoru a i ako nas ima ili se ne poznajemo ili smo u nekom dalekom srodstvu što mi je još čudnije, u Novom Gradu takođe, ali isto tako kad naiđem na nekog dalekog rođaka Majkića i kad čujem da slavi Đurđevdan siguran sam da nas vežu korjeni iz prošlosti.
Rođaka Đuru koji slavi Đurđevdan ne poznajem lično ali znam za tu familiju sa Urija
Eto tako,
Hvala Vam mnogo,
Arh. Majkić Aleksandar
7. decembar 2017. u 00:08
Aleksandar
P.S. U nedelju sam najavljen u manastir Gomionicu gdje će mi biti dostupna riznica knjiga.
7. decembar 2017. u 09:15
Milorad Bogdanović
Javi mi ako nešto novo saznaš [email protected]
24. novembar 2017. u 20:14
uzelac zdravko
interesujeme otkudpotiče prezime uzelac imanas stotinjak opština prijedor u više sela
24. novembar 2017. u 23:21
Milorad Bogdanović
Teško da ćeš od nekoga drugoga saznati odakle potiče tvoje prezime. Teško je znati je li to stalno ili izmjenjeno prezime. Jeste li se prezivali Uželac, dobivši prezime po užetu, koje se stopilo u Uzelac, ili je neko nešto uzeo od nekoga pa vas prozvaše ovim prezimenom.
Ovo prezime spominje se 1882. godine kao slavljenici Jovanjdana u parohiji Gudavac kod Krupe i Rujnica kod Bihaća. Najbrojniji su slavljenici Nikoljdana u parohijama Bihać i Hrgar, Vrelo i Grmuša (Bihać), Kolunić kod Petrovca, Rakelići kod Prijedora, Hadrovci kod S. Mosta. U Gudavcu kod Krupe slave i Petrovdan.
Uzelaca je bilo i u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj za 1883 kao slavljenici Nikoljdana i Lučindana, ali nažalost nisu navedena mjesta gdje se oni tada bili nastanjeni.
Svakako da je ovo prezime najbrojnije u Slavoniji. U eparhiji pakračkoj za 1898. godinu spominju se u parohijama:
-Bastaji kod Daruvara, Bračevac, Nabrđe kod Đakova, Toranj, Kukunjevac kod Pakraca, Rajići kod Novske, Barna i Turčević polje kod Grubišnog polja i Lipovčani kod Čazme kao slavljenici Nikoljdana.
-Majar kod Đakova i Miholjac Gornji gdje slave Đurđevdan
-Okučani, slava Stevanjdan
-Vukovlje kod Garešnice gdje se vode kao slavljenici Jovanjdana.
Pretpostavljam da je tvoja loza od Rakelića ili Marićke. Iz Marićke je testirani Uzelac I2a Dinarik, pa ako ste u srodstvu, a pretpostavljam da jeste, onda ovdje u Poreklu možeš dosta toga novoga da saznaš o svojim srodnicima.
28. novembar 2017. u 00:33
Vojin Bosanac
Postovani gosp. Bogdanovicu…Vidim dBakića ste znalac u svom poslu pa rekoh da se i ja javim sa par pitanja posto se ovom problematikom bavim vec nekih 25 godina…Trenutno zivim u inostranstvu a poreklom sam iz z.Slavonije,okolica Okucana…Zanima me poreklo porodice Bakic (Bakić) iz Bistrice ,opstina Prijedor…Istrazivao sam razne knjige i dokumente,ali sam zapeo nekako na prelasku sa 18. na 19 vek…Moji preci su (najvjerojatnije) naselili Okucanski kraj (selo Ladjevac) s kraja 1700-tih i pocetka 1800-tih godina i po predanju su se prezivali Bakic i slavili su Srdjevdan (20.oktobar),ali je nekim sledom nesrecnih okolnosti (bolesti,nedaca ili neceg drugog slava promjenjena u Sv.Georgija)..U prezime Bosanac je promjenjeno (svojevoljno ili ne) za vreme boravka na teritoriji tadasnje Austro Ugarske (najvjerojatnije s namjerom “rasrbljavanja”,tako da od pocetka 19. veka ili malo kasnije nosimo to prezime)..Sve do danasnjih dana ljudi i poznanici u starom kraju nas znaju(i ponekad zovu) kao Bakice…Najstariji pisani trag imam iz parohijske knjige rodjenih s datumom 1846. o rodjenju mog sukundjeda Teodora i sve potomke i srodnike do danasnjih dana znam u datum(u nazad ,bice uskoro 172 godine)…O Bakicima u Bistrici vrlo malo znam i tesko je naci poveznicu,kako “spekulisem” i nagadjam iz literature (Vojin Dabic “Vojna krajina”) da su se u podrucje opustjelog potkozarja naseljavale krajiske porodice s Korduna ali i ostalih krajeva..Postoji li mogucnost da su u Bistricu naseljeni kordunasi prezimena Bakic iz Gornjeg ili Donjeg Budackog ili Perjasice (kako se spominju na popisu iz 1725.godine)…
Vrlo bi mi pomoglo sve sto je relevantno na ovu tematiku jer ako se mogu pronaci neki cvsci dokazi mojih pretpostavki odlucio bi se na “promjenu” prezimena (uz postojece bi ubacio i Bakic)..Vrlo zahvalan pratilac foruma iz Norveske.
P.S. Svaku srecu i uspjeh u ovom casnom poslu Vam zelim
28. novembar 2017. u 21:40
Milorad Bogdanović
Dobro veče Vojine
Hvala na ovako lijepim riječima.
Čini mi se Vojine da smo se mi već jednom upoznali. Bio sam ja u Bodegraju i Lađevcu u prvoj sedmici oktobra 1991. godine i razgovarao sam u Lađevcu sa Bakićem koji mi je pričao o njihovoj staroj slavi Srđevdanu. To je i moja slava. Nažalost, vrlo brzo sam otišao ka Paklenici i Pakracu, i više se nikada sreli nismo. Volio bih da razmjenimo privatne poruke, pa da zajednički proširimo svoja [email protected]
Bakići koji slave Srđevdan, po mojoj pretpostavci, vjerovatno su srodnici sa Bogdanovićima i Grbićima, koji su haplogrupa R1a, Z280, Y2613 karpatsko-dalmatinska grana. Do sada nisam saznao da se neko od Bakića Srđevdanaca testira. Do tada ostaće ovdje velika nepoznanica.
Bakići koji slave Srđevdan stara je porodica u Slavoniji, doselila sa prostora Dubice i Gradiške početkom 18 vijeka. Krajem 19. vijeka (1898) ovi Bakići se spominju jedino u Bjelovaru. Znači, Vojinovi Bakići-Bosanac, vjerovatno su iz ove porodice, povezana sa Bakićima s druge strane Save, gdje je prostor Okučana bila prva stanica raseljavanja stanovništva ovih krajeva. Nisam upoznat da se u prijedorskoj ili banjalučkoj Bistrici spominje prezime Brkić.
Prezime Bosanac spominje se u Lađevcu 1898. godine, u Šematizmu eparhije pakračke kao slavljenici Đurđevdana. Lađevac je tada brojao 629 duša i 42 pravoslavna doma.
Pošto je ovo prezime dosta učestalo u krajevima gdje su raseljavali, nema potrebe da sada ovdje raširujem ovu temu.
2. februar 2019. u 20:44
Luka Bosanac
Pozdrav Vojine,
Moj otac je iz Zapadne Slavonije i preziva se Bosanac
Da li možeš da mi ostaviš nekakav kontakt da popričamo o poreklu našeg prezimena?
28. decembar 2017. u 14:23
Vojislav Ananić
PORIJEKLO NEKIH BRATSTAVA NA PODRUČJU KOZARE I POTKOZARJA
Abazi su porijeklom s Kosova (slave sv. Panteliju).
Abarde su porijeklom iz Polimlja.
Alavuci kod Dubice su porodica starovlaha iz Dobrnja od Višegrada (slave Jovanjdan).
Alaule su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Đurđa).
Aladinići su porijeklom iz Aladinića u Dubravama, kod Stoca, u Hercegovini.
Arnauti su porijeklom s granice Albanije u Crnoj Gori (slave Ðurdevdan).
Atelji su porijeklom iz Korjenica u Hercegovini.
Babaji su porijeklom iz Kuca u Crnoj Gori (326,230).
Babajici su iz Starog Vlaha (slave sv. Nikolu).
Babari su iz Starog Vlaha (slave Miholjdan).
Balorde su doseljenici iz Hercegovine.
Balabani su porijeklom iz sela Balabana od Morace, blizu Skadarskog jezera, u Crnoj Gori (slave Petrovdan).
Baljci su s Baljaka u Hercegovini.
Bando, Bandici i Bandolaji su iz jugoistocne Hercegovine.
Basare, Basore su porijeklom iz sjeničkog kraja, od Starog Vlaha (slave Ðurdevdan).
Batnoga je iz Batnoga od Stoca, u Hercegovini.
Balaulovići su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Arandela).
Bencuni su doselili iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
Bencuzi su iz Polimlja (slave Jovanjdan).
Benderi su iz Velje Međe u Popovu, u Hercegovini, a tu su došli iz Korjenica (slave Olimpijev dan).
Benderaci su porijeklom iz Džinove mahale u Nevesinju, a tu su došli iz Korjenica (slave sv. Jovana, a prislužuju Velikoj i Maloj Gospođi).
Bericći su porijeklom iz Crne Gore. Njihova bratstvenička slava je sv. Stefan.
Beronje su porijeklom iz Raške (slave sv. Joana).
Bogdašici su iz Bogdašica od Bileće u Hercegovini.
Bogunovići su po porodičnoj tradiciji došli iz Raške preko Dalmacije (Zrmanje) i Like u ove krajeve. Njihovi subratstvenici Beronje, Kovačevići, Pašići i Pjanići. Slave sv. Jovana.
Bodirože su porijeklom iz Crne Gore. Prešle su Hercegovinu i onda u sjevernu Dalmaciju. Smatra se da su doselili u prvoj migracionoj seobi. Iz sjeverne Dalmacije su se raselili po Bosanskoj Krajini. Slave sv. Stefana 9. januara.
Boze su od Abaza s Kosova (slave Pantelijev dan).
Bajinci su došljaci iz istočne Hercegovine.
Borčani su iz Borca u Hercegovini.
Belenzade su iz Belenića, iz Popova u Hercegovini.
Bukve, Bukvići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Stefandan).
Burazer, Burazori su iz Toplice u Srbiji (slave Nikoljdan).
Bulajići su porijeklom od Grahova u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Bukomiri su porijeklom iz Kuča i Bratonožica u Crnoj Gori.
Brbori su iz Hercegovine.
Valjevići su iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
Varcari su iz južne Hercegovine (slave sv. Iliju). Njihova dalje porijeklo su Bratonožici u Crnoj Gori.
Veleni su iz Velenića kod Tare.
Veloulovići su doselili iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Veruše su došljaci iz Donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Varsokovići su porijeklom od Skopske Crne gore.
Vranješi su iz Drobnjaka ili iz Polimlja, iz Crne Gore (slave sv. Ðurda).
Vrbice su porijeklom iz Vrbice od Bileće u Hercegovini.
Vukobrati su od Vukobratovića u zubačkom selu Turmentima (slave sv. Ðurda).
Vukovicći su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Galičići su iz Popova polja u Hercegovini.
Galebine su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Gafuri su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Ðurda).
Gaci, Gakovici su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Gvarijani i Gerdijani su iz sela Orašja u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini (slave Ðurdevdan).
Gerini su porijeklom od Gerina iz Burmaza, kod Stoca, iz Hercegovine.
Goleši su porijeklom iz Polimlja. Prije su tu doselili s planine Goleša u Kosovu.
Grubač je porijeklom iz Opličića i Boljuna od Stoca u Hercegovini.
Grmuše su doselili iz Plava u Crnoj Gori.
Darde su iz Kolašina u Crnoj Gori (slave sv.Panteliju ).
Devići su doselili iz Šekulara (slave Ðurdevdan).
Dolinići su doselili iz Like, porijeklom su od Radočajića iz doline Neretve u Hecegovini (slave Ðurdevdan).
Drljace su porijeklom iz sela Babajića i Kozlica, Azbukovica.kod Kolubare u Srbiji (slave sv. Trifuna).
Drakulići su iz Korjenica u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulića od Gacka u Hercegovini.
Ðilasi su porijeklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su porijeklom iz Hercegovine.
Zoricći su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Ðurdevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Ðurda).
Jarakule su porijeklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Janjetovići su porijeklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su porijeklom s Kosova (slave Ðurdevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini.
Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
Kadijevići su porijeklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su porijeklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kucča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, vjerovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su porijeklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijev dan).
Kovacevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su porijeklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su porijeklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje porijeklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su porijeklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su porijeklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su porijeklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su porijeklom iz Hercegovine.
Krčikovići su porijeklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Ridanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore.
Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su porijeklorn od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su porijeklom iz Banjana u Crnoj Gori. Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negdje su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su porijeklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku istjerali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg-Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na taku daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su porijeklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, gdje se tamo misli da su porijeklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv.Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Macinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv.Iliju).
Macnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su porijeklom iz Bratonožica u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su porijeklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su porijeklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu Gordići, a porijeklom su iz Mratinja od Nikšica (slave Nikoljdan).
Mostarci su porijeklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su porijeklom iz Hercegovine.
Nikšici su ponjeklom od Nikšica u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borca na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su porijeklom od Kolašina (slave sv. Ðurđa).
Odavići su porijeklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačinćima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su porijeklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Ðurdevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otasovci su iz Crne Gore.
Padežani su porijeklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Ðurda).
Palavestre su porijeklom iz Hercegovine.
Paruh je porijeklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašici i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu).
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su porijeklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su porijeklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijev dan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Ðurda).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići porijeklom su s karsnog platoa između donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Ðurđevdan).
Smoljevicći i Smoljo porijeklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Ðurda).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srdeni su iz sela Srdevica u Gacku, Hercegovina.
Stiraći su porijeklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavici su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijev dan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ugarca su iz Hercegovine.
Ugrenovići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su porijeklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su porijeklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurda).
Džepine su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovića u Priboju, gdje se spominju od 1642. godine,Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su porijeklom iz Hercegovine.
Šumani od Dubice i Gradiške porijeklom su od Polimlja.
Šurlani su porijeklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
IZVOR: Istorija Kozare i Potkozarja, evo jedne interesantne teme sa bratskoga sajta ojkrajino.com, koju je postavio iz Podgrmeča Vukašin, a radi se o porijeklu srpskoga stanovništva na području planine Kozare i Potkozarja.