Poreklo prezimena Vugdelija

1. jul 2012.

komentara: 1

Prezime Vugdelija je, kako piše saradnik portala Poreklo Vladan Vugdelija, poreklom iz okolice Drniša (Dalmatinska zagora). Njegov prilog (i molbu da mu se pomogne u otkrivanju porekla) objavljujemo u celini:

Celokupna, meni poznata, istorija porodice VUGDELIJA ( 6 generacija unazad) vezana je za prostore Petrovog polja kod Drniša, u današnjoj Hrvatskoj, i selo Biočić.

Naša krsna slava je Đurđevdan.

Postoji i bratstvo VUGDELIĆA u ogranku Rajevića (Lopaćana) u Vasojevićima.

Evo citata iz knjige R. J. Vešovića “Pleme Vasojevići”:

“Vugdelići su prozvani po svome pretku Vuk-Deliji, koji je bio jako hitar, divno razvijen i ugledan u mjestu. Priča se da je preskakao lako najšire šančeve, “endeka”, i da je bio upao svakome u oči radi svoje ljepote, hitrine i odvažnosti. Otuda ime Vuk Delija. Nadimak Delija, znači, došao je po tome, što je bio “zoran kao delija”. Vukdelići objašnjavaju postanak svoga prezimena po ljepoti i delijskom izgledu svoga pretka, slično onome što govore Delje u cetinjskom plemenu za svoje ime i svoje pretke. Njihovi su ogranci pomenuti Jelići, Vukanići i Ugrenovići”.

Ova bratstva pripadaju jakoj vasojevićkoj grani Labana, od pretka Labana Perova, koji se rano odvojio od braće sa Lopata i odselio u Polimlje, a predhodno je boravio neko vrijeme u plavskogusinjskom kraju.

Laban je imao 5 sinova, koji su se zvali:Radun, Radisav, Petar, Radivoje i Vuk sa nadimkom Delija. Tako da nema dileme da je vuk Laban u stvari Vuk Delija. Od Vuka su se narodili Vukanići, Ugrenovići i Jelići. Od Vukove braće narodila su se bratstva: Radunovići, Mirkovići, Ivanovići, Radivojevići. Naravno ima onih koji su zadržali prezime Laban.

Vezano za Vuka Labana (Deliju) ima podataka da je nadimak dobio posle boja Vasojevića protiv Klimenata, na Krčevu koji se desio se na dan Svetog Aleksandra Nevskog 30.avgusta (12.septembra po novom kalendaru) 1751.godine.

Opet, ljudi upoznati sa istorijom Vasojevića su me uputili da poreklo pre potražim u istočnoj Hercegovine nego u Vasojevićima.

Unapred Vam se zahvaljujem na pomoći i želim vam svako dobro u životu i radu.

Vladan Vugdelija

KRSNA SLAVA: Đurđevdan

POZNATI:

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    Zagora u prvobitnom i najužem smislu se odnosi na prostor tzv. Kaštelanske, Trogirske i šibenske zagore i unešićki dio Drniške krajine. Prostire se između Moseća na sjeveru, i Trtra, Boraje, Opora i Kozjaka, na jugu, zatim od sela Brštanova, Dugobaba i Radošića na istoku, do rijeke Čikole na zapadu. Pripada prostoru izrazitog krša i nema trajnih vodenih tokova. Raniji naziv za prostor Zagore je Zagorje. Pripadaju joj naselja: Ubli (Lećevica), Radošić, Veliki Broćanac, Vučevica, Brštanovo, Sušci i Sičane, u zaleđu Šibenika Konjevrate, Gradina, Lozovac i Radonić.

    Izvor: Tromeđa Dalmacije, Like i Bosne