Poreklo prezimena, selo Lađevci (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Lađevci, stanje iz 1903. godine

Lađevci su razbijenog tipa u pravom smislu. Podeljeni su u tri kraja, koji su jedan od drugog potpuno odvojeni. Krajevi sela su: Suvaja, Gornji Kraj i Poljci.

SUVAJA – Radenkovići (4 k.), Mirkovići (7 k.), Janjići (3 k.), Jovičići (1 k.), Jugurčići (2 k.), Ljevajci (10 k.), Jeremići (2 k.).

GORNJI KRAJ – Đurovići (6 k.), Danševići (8 k.), Milovanovići (4 k.), Stojnići (Pavlovići) (7 k.), Markovići (9 k.), Đokovići (8 k.), Novičići (5 k.), Tošovići (7 k.), Simovići (9 k.), Todorovići (2 k.), Lopaševići (3 k.), Šušići (20 k.), Stevanovići (5 k.), Stojanovići i Smiljanići (4 k.), Terzići (4 k.), Damnjanovići (4 k.), Milovići (1 k.), Mlađenovići (3 k.), Janići (1 k.) .

Usled zgrupisanosti porodica sad se u Gornjem Kraju razlikuju tri džemata: Tošovići, Šuše i Mala.

POLJCI – Petrovići (3 k.), Salice (4 k.), Šabovići (1 k.), Jovanderići (3 k.).

Celo selo ima preko 150 kuća. Zadruga sada u selu nema.

Narod tumači postanak imena sela na ovaj način: Ranije je u selu bila mnogo veća i mnogo gušća šuma, tako da je svuda bilo lad i otuda selo dobije ime Lađevci.

Današnje stanovništvo ovoga sela je mlado. Prve su se porodice u polovini XVIII veka, ali je selo i ranije bilo naseljeno. Za dokaz ovome služe nam one starine što ih napred navedosmo (moj dodatak – crkvine, groblja), a pored toga su i na austrijskoj karti  iz 1718.god. zabeleženi (Ladjowaz).

Po narodnom kazivanju, u Lađevce se doselilo šest porodica pre ustanka Karađorđeva. To su bili:

TERZIĆI (Savići) su se doselile od Sjenice pre 140 godina, slave Đurđev-dan.

DAMNJANOVIĆI su se doselili iz Bijelog Polja, slave Đurđev-dan.

ĆOBOVIĆI (Brzodovići) su starinom od Sjenice. Doselio im se praded Obrad pre 100 godina.

JOVIČIĆI su se doselili iz Starog Vlaha, slave Đurđev-dan.

PETROVIĆI su se doselili iz Vraneša od Sjenice, slave Sv. Savu. Zovu se još i Čajovići.

ŠUŠIĆI (Radisavljevići, Projovići, Vilimanovići, Tomići, Radivojevići, Radenkovići) slave Sv. Jovana. O doseljenju ove porodice priča se da su iz sela Kojinovića (okr.  užički) došla četiri brata: Simon, Jovan, Petar i Vidoje. Simon ode u Tamnik, Vidoje u Cvetke, a Jovan i Petar ostanu u Lađevcima. Šuše su poreklom iz Budoželje (sr. moravički), no prvo su se doselili u Kojinoviće pa se odatle zbog kuge rasele pa ih sada ima u Lađevcima, Cvetkama, Tamniku, Guči i Bijelom Polju. Da je njihovo raseljenje iz Kojinovića bilo pre Karađorđa vidi se iz toga što se zna da su dvojica Šuša iz Lađevaca išli u ratove sa Karađorđem i poginuli u boju na Ponikvama. To su bili Mijailo i Radenko Šuše.

U vreme Prvog ustanka su se doselili:

PETROVIĆI su starinom iz Stranjani pod planinom Kobiljom Glavom (zapadno od Sjenice blizu Lima), ali su prvo živeli u Živicama (Dragačevo) i odatle su došli u Lađevce. U Stranjanima su se prezivali Kosićima, slave Sv. Jelesija.

PAJEVIĆI su se doselili iz Stranjani. Slave Sv. Aranđela.

KORIĆANCI (Milenkovići) su se doselili iz Korita (Stara Srbija), slave Aranđelov-dan.

NOVIČIĆI su se doselili iz Graba (Dragačevo). Tamo su se prezivali Stojkovići, slave Sv. Tomu.

GONJANI (Glišovići, Mandići, Jeremići, Antonijevići) su se doselili iz Gonja kod Sjenice, slave Sv. Jelesija.

MILOVIĆI su se doselili od Sjenice, slave Sv. Vračeve.

STOJANOVIĆI, MARIĆI, VASILJEVIĆI i DAŠOVIĆI su po starini jedna porodica i doselili su se od Sjenice, slave Đurđic.

JUGURČIĆI su se doselili od Sjenice, slave Mitrov-dan.

Posle Prvog ustanka doselili su se:

LJEVAJCI (Milovanovići) su se doselili iz Ljevaje (takovski srez), slave Đurđic.

JANJIĆI (Mirkovići, Milenkovići, Petrovići) su se doselili iz Lopaša (Dragačevo), s toga ih još zovu i Lopašanima, slave Sv. Jovana.

STOJNIĆI (Pavlovići), slave Đurđic. Stojnić je došao kao argat iz Bitolja i ovde se privenčao.

DEVERDŽIĆI su se doselili iz Deve (Stara Srbija).

STEVANOVIĆI su se doselili iz Lise (Dragačevo) pre 70 godina, slave Aranđelov-dan.

SIMOVIĆI su starinom iz Bosne, ali su prvo živeli u Kraljevu pa se jedan privenča u jednu ljevajsku kuću. Slave Sv. Jovana.

JOVANDERIĆI su se doselili pre 70 godina od Sjenice. Njih ima i u selu Obrvi.

STEVANOVIĆI (druga porodica) su se doselili iz Pakovraća (trnavski srez), slave Đurđev-dan.

ĐUROVIĆI ne znaju odakle su se doselili. Slave Aranđelov-dan.

DASKALOVIĆI su od Buđevske porodice iz Vučkovice (Gruža).

ĐOKOVIĆI su se doselili iz Ljevaje (takovski srez), slave Đurđev-dan.

TOŠOVIĆI (Lazarevići) ne znaju odakle su se doselili, slave Aranđelov-dan.

MLAĐENOVIĆ je pripuz iz Tamnika.

Porodica VLADISAVLJEVIĆA je zamrla.

IZVOR: RADOMIR M. ILIĆ – O LJUBIĆSKIM SELIMA (Prislonica – Prijeljina – Brđani – Sokolići – Konjevići – Gornja Trepča – Donja Trepča – Ostra – Večanj – Bresnica – Tamnik – Lađevci). SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK Knjiga peta 1903. godina. Priredio Aleksandar Marinković