Opština Osečina:
Bastav, Belotić, Bratačić, Gornje Crniljevo (do 1947. godine Crniljevo), Gunjaci, Dragijevica, Dragodol, Komirić, Konjic, Konjuša, Lopatanj, Osečina (varošica), Osečina (selo), Ostružanj, Pecka, Plužac, Sirdija, Skadar, Tuđin i Carina.
22. jun 2014. u 18:52
Milodan
Poreklo stanovništva sela Komirić, opština Osečina – Kolubarski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na stranama dolina Perinog Potoka, Malog Potoka i Kamenjače.
-Srednja Mala je na prisojnoj strani Kamenjače, na osojnoj strani Šurićskog Potoka i na prisojnoj strani doline Dželovca. Mucići i Gladovići su u ovoj Mali na rtovima.
-Donja Mala je na obema stranama Gladovićskog Potoka i na prisojnoj strani doline Konjušice.
Tip sela-mahala i familije koje žive u njima.
Male u selu su.
-Gornja Mala u kojoj žive: Panići, Lazarevići, Pantići, Veselinovići, Bradonjići i Mišići.
-Srednja Mala: Mucići, Vukovići, Tomići, Pantelići, Rakići, Đurići, Vujići, Damnjanovići, Riljići, Pavlovići i Gladovići.
-Donja Mala: Gladovići, Todorovići, Ostojići, Miljanići, Radulovići, Kolarići, Tankovići, Novakovići, Medonjići, Matići i Popovići.
Srednja Mala je odvojena od Gornje Male dolinom, Kamenjačom. U Gornjoj Mali, grupe porodičnih kuća su razdvojene dolinama: Panići su rastavljeni od Pantića Perinim Potokom itd.
Najveća je zadruga Vukovića u kojoj ima 41 ukućanin.
Privreda, zemlje i šume.
-Mnogi seljaci znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana.
Seoska šuma i ispaša je na Vlašiću. Oko 20 seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju. Do 30 seljaka imaju na svojim njivama, u Rađevom Polju, kolibe, kod kojih zimi boravi po jedan ukućanin i ishranjuje stoku. Početkom zime dolaze Užičani i dogone ovce.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Pantići, slave Avramijevdan.
-Riljići, Pavlovići i Todorovići;
-Miljanići (staro prezime Jankovići);
-Radulovići. Slave Jovanjdan. Od Radulovića ima odseljenih u Brgulama u Tamnavi i;
-Ostojići, slave Jovanjdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Tomići i Vujići, slave Nikoljdan.
Doseljeni su:
-Panići i Lazarevići su doseljeni iz Carine u prvoj polovini 18. veka. Doselio ih njihov predak Pano, slave Alimpijevdan. Ima ih odseljenih u Odžinom Selu.
-Bradonjići su od Pljevalja, doseljeni u prvoj polvini 18. veka. Doselio ih njihov predak Bradonja i doveo sinovca Simu, kome je pri deobi dao trećinu imanja. Njihovi pradedovi Nikola i Pavo bežali su ispred Turaka u Badanju i Bošnjak, slave Đurđevdan.
-Mišići su iz Gunjaka, doseljeni u prvoj polovini 18. veka. Doselio ih njihov predak Mišo i seo najpre na Mišino Brdo. Njegov sin Vaso zauzeo je imanje Bradonjića, kada su ovi izbegli, slave Tomindan.
-Vukovići su iz Lopatnja, doseljeni u prvoj polovini 18. veka. Njihov predak je ubio čoveka i da se zimi ne bi raspoznao trag sišao je niz reku Jadar i uz potok Kamenjaču došao na mesto sadašnjih Vukovića, slave Nikoljdan. Od njih ima odseljenih u Bogosavcu (Pajići).
-Đurići su iz Bosne, došli u prvoj polovini 18. veka. Doselio ih njihov predak Đuro, slave Jovanjdan. Ima ih odseljenih u Maloj Vranjskoj.
-Mucići su od Pljevalja, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Doselio ih njihov čukunded Gavrilo, slave Nikoljdan.
-Pantelići su iz Konjuše, došli u drugoj polovini 18. veka. Njihov predak Pantelija stupio je u službu kod nekog Stevana Kengića. Aga mu je potom da četiri pluga zemlje, slave Đurđevdan. Ima ih odseljenuih u Pričinoviću (Đukanovići).
-Gladovići su iz Hercegovine, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Njihov predak je najpre zastao u Godečevu – užički okrug i odatle došao u Komirić „zbog gladne godine“, slave Nikoljdan. Ima ih odseljenih u Dublju.
-Kolarići su iz Tolisavca, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Doselio ih njihov čukunded Gavrilo, slave Nikoljdan. Ima ih odseljenih u Klenju i Ostružnici.
-Tankovići su iz Tankovića (iznad Sarajeva), doseljeni u drugoj polovini 18. veka, slave Jovanjdan.
-Novakovići su iz Jaklja, došli u drugoj polovini 18. veka, slave Jovanjdan.
-Medonjići su iz Mednice (iznad Sarajeva), došli u drugoj polovini 18. veka, slave Aranđelovdan.
-Popovići su iz Ravnaje, doseljeni u drugoj polovini 18. veka, slave Nikoljdan.
-Rakići su doseljeni iz Ravnaje početkom 19. veka. Njihov ded se privenčao, slave Nikoljdan.
-Damnjanovići su se doselili iz Tolisavca početkom 19. veka. Njihov praded je ušao u kuću pastorci Ilije Bujinog, slave Đurđic.
-Matići su doseljeni iz Bastava početkom 19. veka, slave Đurđic.
-Veselinovići su se doselili iz Crnče u prvoj polovini 19. veka. Njihov otac Sima doveden je uz majku, slave Stevanjdan.
22. jun 2014. u 18:54
Milodan
Dušan
21. jun 2014. u 23:08
Pozdrav, da li imate ovakve tekstove o selu Sirdija? Ja se prezivam Panić, a moj otac je odatle.
—————————————————–
Biće, nadam se, ovih dana. Ne znam da li Sidrija više naginje Rađevini i Jadru ili Sokolskoj nahiji?
22. jun 2014. u 19:51
Milodan
Nema Sirdije u “Sokolskoj nahiji” a ni u knjizi “Rađevina i Jadar”. Pronađena je u knjizi Ljube Pavlovića “Kolubara i Podgorina” kao (tada) zaselak sela Dragijevica. Panići se kao porodica ne pominju. Videti pod “Dragijevica”.
Pozdrav!
Milodan
22. jun 2014. u 23:44
Dušan
Ok, Hvala puno. Pozdrav!
23. jun 2014. u 17:48
Milodan
Poreklo stanovništva sela Konjuša, opština Osečina – Kolubarski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na prisojnoj strani doline Konjušnice i na rtovima kačerske površi, koji su između dolina Mrkodola, Dugog Potoka, Plave Boje i Tankog Potoka. Osojna strana Konjušnice je pošumljena.
-Donja Mala je na obema stranama doline Šabačkog Dola.
Vode.
-Izvori su Zmajevac i ostali.
Tip sela-mahala i familije koje žive u njima.
-Gornja Mala u kojoj su: Milutinovići, Despotovići, Damnjanovići, Milićevići, Markovići, Petrovići, Ivankovići i Jovanovići.
-Donja Mala: Petrovići, Andrići, Andrići drugi i Jeremići.
Donja Mala je rastavljena od Gornje Male dolinom, Mrkodolom. U samim malama, grupe srodničkih kuća su rastavljene takođe dolinama: U Gornjoj mali Perovići su odvojeni od Markovića dolino, Dugim Potokom.
Privreda, zemlje i šume.
-Šljive se suše od pre 40 godina. Prvi su Bedžbo i Uso Uremović iz Sokola bili zakupili šljivak Andrića i sušili šljive.
Seoska šuma i ispaša su u Vlašiću.
Krajem oktobra dogone Zlatiborci po četiri do pet grupa ovaca; u jednoj grupi ima po četiri do pet stotina ovaca. Od pojedinaca kupuju seno i polažu. Krajem marta u Loznici prodaju ovce i jagnjad „livadarima“ iz Šapca i vraćaju se uz Drinu.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Milutinovići, Despotovići, Damnjanovići i Andrići, slave Đurđevdan. Andrići pale sveću svom pretku Vladimiru, koga je proburazio jelen. Od njih ima odseljenih u tamnavskim Stublinama (Despotovići).
-Petrovići (staro prezime Stankovići), slave Pantelijevdan. Od njih ima odseljenih u Crniljevu (Dujići).
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
-Milićevići slave Nikoljdan. Ima ih odseljenih u Crniljevu (Stanići).
Doseljeni su:
-Markovići, Andrići drugi i Jeremići su doseljeni iz Bosanske Krajine u drugoj polovini 18. veka, slave Đurđevdan.
-Petrovići i Ivankovići su doseljeni iz Makovišta – užički okrug u drugoj polovini 18. veka, slave Đurđevdan.
-Jovanovići su doseljeni iz Grahova u Hercegovini u prvoj polovini 19. veka. Njihov otac je pobegao ispred Turaka, ne kaže se koju slavu slave.