Poreklo stanovništva sela Brđani, stanje iz 1903. godine
Brđani su selo razbijenog tipa i podeljeni su na pet krajeva, Kuće su bez reda rasturene. Krajevi su: Pod-vujan, Parlog, Savića Kraj, Rožanj, Kravajci.
PARLOG – Kneževići (5 k.), Jelići (2 k.), Gavrilovići (7 k.), Bradonjići (4 k.).
SAVIĆA KRAJ – Strizovići (9 k.), Školjevići (1 k.), Obradovići (1 k.), Ćurčići (4 k.), Todorovići (1 k.), Glišići (8 k.), Dostanići (2 k.), Perišići (1 k.), Gavrilovići (3 k.), Savići (12 k.), Filipovići (2 k.).
ROŽANJ – Perišići (2 k.), Milići (5 k.), Filipovići (1 k.), Tešići (15 k.), Koljajići (4 k.), Šarčevići (3 k.), Ursulići (2 k.), Krsmanovići (6 k.), Vujovići (1 k.), Šenčevići (1 k.), Gačovići (1 k.).
KRAVAJCI – Burađani (2 k.), Vujovići (5 k.), Dakići (12 k.), Purići (1 k.), Veratovići (1 k.).
POD-VUJAN – Božovići, Todorovići, Vićentijevići, Kićanovići, Jovanovići. Svega 36 kuća.
Celo selo ima do 150 kuća. Zadruga je sada malo. Najveća je sada zadruga Pauna Dostanića, koja ima 30 duša. Kako je zemljište u ovom selu brdovitije od ostalih okolnih sela u srezu ljubićskom, to je zbog svoje brdovitosti i dobilo svoje današnje ime – Brđani.
Po narodnom pričanju u Brđanima su najstarije porodice:
SAVIĆI (Vasilići), slave Sv. Jovana. Doseljeni su od nekud iz užičkog okruga. Jedan deo ove porodice razbegao se 1813.god., te su neki otišli u Mačvu, a neki u Kolubaru. Ovi iz Kolubare vratili su se docnije u Brđane, te ih sada zovu Kolubarčevićima.
PERIŠIĆI su takođe stara porodica, ne pamte odakle su se doselili. Slave Sv. Panteliju.
TEODOSIJEVIĆI ne pamte odakle su se doselili, slave Đurđev-dan.
DOSTANIĆI slave Sv. Nikolu.
TOPALOVIĆI slave Sv. Jaćima.
DAKIĆI slave Aranđelov-dan.
Ni za jednu od ovih porodica ne zna se kad su ni odakle su doseljene.
Početkom XIX veka doseljeni su:
STRIZOVIĆI, slave Sv. Jovana. Doselili su se od nekud iz užičkog okruga.
GLIŠOVIĆI/GLIŠIĆI (Božovići) su se doselili iz Gorobilja (kod Požege), slave Sv. Ćirila.
KNEŽEVIĆI su došli iz Bogdanice (požeški srez), slave Đurđev-dan.
TEŠIĆI su se doselili iz Gorobilja (kod Požege), slave Sv. Jovana.
BRADONJIĆI su takođe iz Gorobilja, slave Sv. Srđa. Njih ima i u selu Lunjevici (srez takovski) i tamo se prezivaju Trifunovići.
URSULIĆI su se doselili iz Ursula u Staroj Srbiji.
NIKOLIĆI su se doselili iz Burađe (srez zlatiborski).
GAČOVIĆI su se doselili iz užičkog okruga.
VUJOVIĆI su se doselili iz Trnave kod Čačka, gde ih i sada ima, no oni su starinom iz Sjenice, slave Đurđev-dan.
KOLJAJIĆI (Šenčevići, Stevanovići) su se doselili iz užičkog okruga. Doselio im se ded Stevan Koljajić.
JOVANOVIĆI su iz Osata (Bosna), slave Aranđelov-dan.
KIĆANOVIĆI su iz Bosne, slave Sv. Alimpija.
SPASOJEVIĆI (Bošnjakovići) su iz Bosne, slave Đurđic.
ŠKOLJEVIĆI su se doselili pre 60 godine iz Konjuše (Knić), slave Sv. Jevstatija.
GAVRILOVIĆIMA se otac doselio pre 40 godina kao pripuz iz Ljubića, slave Aranđelov-dan.
ĆUBIĆI su doseljeni iz Prijepolja, slave Sv. Stevana.
FILIPOVIĆI su se doselili iz Brezne (srez takovski), slave Sv. Nikolu.
OBRADOVIĆI su se doselili iz Gornje Gorijevnice, slave Nikolj-dan.
PURIĆI su se doselili pre 20 godina iz užičkog okruga.
MILOŠEVIĆIMA se otac doselio kao pripuz iz Prislonice.
TODOROVIĆ se doselio iz Leušnice (takovski srez).
ŠARČEVIĆI slave Sv. Stevana.
VIĆENTIJEVIĆI slave Sv. Jovana. Za ove dve porodice ne zna se odakle su doseljene.
Ako uzmemo u obzir položaje najstarijih porodica, onda izlazi da su najstariji krajevi: Pod-vujan, Savići i Parlog. Selo se nije pomeštalo.
IZVOR:RADOMIR M. ILIĆ – O LJUBIĆSKIM SELIMA (Prislonica – Prijeljina – Brđani – Sokolići – Konjevići – Gornja Trepča – Donja Trepča – Ostra – Večanj – Bresnica – Tamnik – Lađevci), SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK Knjiga peta 1903. godina. Priredio Aleksandar Marinković
Komentari (0)