Poreklo prezimena Škorić

25. mart 2012.

komentara: 14

Prezime Škorić poreklom je iz Like, a prisutni su i u Dalmaciji i Bosanskoj krajini. O rasprostranjenosti Škorića vredan prilog poslao je naš saradnik Aleksandar Marinković. Njegov tekst objavljujemo u celini.

RASPROSTRANJENOST PREZIMENA ŠKORIĆ

Prema ”Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije” Radoslava Grujića, na osnovu službenih podataka s kraja 1915.godine, Škorića je u Lici bilo:

Ukupno 71 kuća

–      BJELOPOLJE (Korenica) – 2
–      FRKAŠIĆ (Vrhovine) – 16
–      GRABUŠIĆ (Korenica) – 12
–      KLAŠNJICA (Korenica) – 1
–      KORENICA – 1
–      MAZIN – 12
–      MELINOVAC (Zavalje) – 1
–      NEBLJUSI (Lapac) – 11
–      PALANKA (Zrmanja) – 6
–      VEDAŠIĆ (Korenica) – 1
–      VLAŠKO POLJE (Brlog) – 7
–      ZAKLOPAC (Srb) – 1

Na žalost, ovde nisu navede slave ovih porodica.

U knjizi Aleksandra Bačka ”Prezimena Srba u Dalmaciji”, navedeni su sledeći podaci za Škoriće:

Škorić (?) – Biljane Gornje. U popisu Biljana Gornjih 1749.g. pominje se pravoslavac Marko ”Scovigh”. Nema ih više u ovom mestu.

ŠKORIĆ – Biljane Donje. Ovo je jedan od najbrojnijih ogranaka ovog roda. Donjobiljanski Škorići su verovatno srodni većeni dalmatniskih Škorića i Skorića, ili svima njima.

ŠKORIĆ – Biovičino Selo. Videti Skorić.

ŠKORIĆ – Karin Gornji.

ŠKORIĆ – Kula Atlagića.

ŠKORIĆ – Medviđa. Videti Skorić

ŠKORIĆ – Morpolača. Sv. Ignjatije. U prvoj polovini 20.veka je jedan ogranak ovih Škorića preošao u Nadvodu (Žegar). Morpolački Škorići su srodni i sa Skorićima (Škorićima) u Biovičinu Selu, koji slave istu krsnu slavu.

ŠKORIĆ – Nadvoda. Lazareva subota. Poreklom su iz Morpolače, od tamošnjih Škorića. Predak im se iz tog mesta doselio u prvoj polovini 20.veka i prizetio u rod Švonja. Ranije su Škorići slavili Sv. Ignjatija, ali su po dolasku u Žegar od Švonja prihvatili krsnu slavu Lazarevu subotu. U srodstvu su i sa Skorićima u Biovičinom Selu.

ŠKORIĆ – Radošinovac.

SKORIĆ – Medviđa. Najverovatnije su doseljeni iz Like. Lički Škorići pripadaju grupi raznih rodova koji se nazivaju Usorčani jer vode poreklo od reke Usore u severnoj Bosni. Smatra se da su se ovi Škorići ranije prezivali Vojvodić, a potom i Bokan. Skorića ima u šibenskom kraju (Dubravice, Primošten i sam grad Šibenik) i verovatno su katoličke.

 

U Bjelajskom polju nedaleko Bos. Petrovca, žive Škorići koji slave Sv. Nikolu. Preci su im došli iz Like na prelazu iz 19. u 20.vek.

Škorića ima 28 domaćinstava u Badnjevića Vranjskoj kod Bosanske Krupe, odakle su se raseljavali i po nekim od susednih mesta. U Vranjsku su im preci došli iz Like, u prvoj polovini 18.veka.

Zanimljivo, dalmatinski Škorići slave Ignjatiju (1 ogranak Lazarevu subotu), ali zato SKORIĆI iz Medviđe, doseljeni iz Like, očigledno imaju veze sa Škorićima Nikoljštacima. Uočljivo je da se stanovništvo često selilo u pravcu Bosna – Lika i nazad, zavisno od političke situacije između Austrije i Venecije, s jedne,  i Turske s druge strane. U nastavku teksta biće više reči o povezanosti prezimena Škorić / Skorić sa prezimenima Vojvodić i Bokan.

 

U delu Đorđa Janjatovića ”Prezimena Srba u Bosni” navedeni su sledeći podaci za Škoriće:

Slava Sv. Arhiđakon Stefan

–      Brestovo i Osinja (prezvit. tešanjski)
–      Mahovljani (prezvit. banjalučki)

Slava Đurđevdan

–      Bihać i Hrgar (prezvit. bihaćki)
–      Božići (dubički)
–      Bosanski Brod
–      Dubica
–      Mašići i Romanovci (gradiški)

Slava Sv. Ignjatija

–      Dabar (Sanski Most)

Slava Sv. Jovan Krstitelj

–      Bočac (banjalučki)
–      Popovac (banjalučki)

Slava Sv. Nikola

–      Banjaluka
–      Bedovica (dubički)
–      Vrelo (krupski)
–      Glinica (krupski)
–      Gudavac (krupski)
–      Dobrlin (dubički)
–      Dubovik Alibegov (krupski)
–      Ivanjska (krupski)
–      Krupa
–      Laktaši
–      Mašići i Romanovci (gradiški)
–      Rujnica (bihaćki)

Više autora, s detaljnim opisima, navode da je starije poreklo Škorića od Vojvodića i Bokana, a ovih, pak, od Štrbaca, koji su se doselili iz Hercegovine.

Veliki rod Štrbac slavio je dve slave: Sv. Đurđa i Sv. Nikolu (npr. porodice Repija, Malinović…). Pretpostavlja se da su Štrpci iz južne Hercegovine ili Boke i da su nekad bili vlastela. Postoji mogućnost da su od plemićkog roda Jablanića s ograncima Rađenović i Pavlović.

Oni rodovi Štrbaca koji su slavili Nikoljdan, potiču iz okoline Unca u Bosni i odatle su se raširili po čitavoj oblasti. Konkretno, predak Škorića je došao iz Like i prezivao se Bokan. Prezime je dobio jer je tokom leta kad se doselio, prekrio kućni krov lipovim korama koje su se ”skorile” na suncu. Od tada su ovi Bokani prozvani Škorići. Takođe, ima i Škorića koji slave Sv. Đurđa, drugu slavu Štrbaca, i verovatno imaju zajedničko poreklo.

PREZIME BOKAN

Svi Bokani u Bosni, bez izuzetka, slave Sv. Nikolu. Naseljavaju krajeve oko Dubice, Krupe, Unca, Bihaća i Prijedora što se takođe poklapa i sa Škorićima Nikoljštacima.

Međutim, Radeka u ”Karlovačkom vladičanstvu” nalazi Bokane koji, osim Nikoljdana slave i Lazarevdan.

M. Karanović u delu ”Pounje u Bosanskoj Krajini” navodi da su Bokani jedna familija od Štrbaca i da su im najbliži rod Vojvodići i Škorići. Bokani su u Unac došli iz Dalmacije.

Petar Rađenović smatra da su Bokani na granicu Like i Bosne, u selo Osredci, došli davno pre Kalajskog rata tj. pre 1791.godine i da su po nekom predanju, poreklom iz Crne Gore.

Vladislav Skarić smatra da Bokani, kao Nikoljštaci, potiču ili od Bratonožića ili od Kuča, dok J. Erdeljanović je u delu ”Stara Crna Gora” naveo da u Crmnici, u oblasti plemena Gluhi Do, postoji lokalitet Bokanov Brijest.

Ipak, najverovatnije je da su se Bokani u Crnoj Gori prezivali Vojvodići i da su to prezime zadržali sve do naseljavanja u Liku. Tu su neki ostali ”lički” Vojvodići, a neki su se prozvali Bokani.

Dakle, Škorići kao ”mlađi” rod Bokana i Štrbaca imaju dalje poreklo u Crnoj Gori odnosno Hercegovini. Ovde bi napomenuo nešto jako važno, nešto što se danas gubi iz vida. Stara Hercegovina je mnogo širi pojam od današnje i prostirala se do Nikšića i Pive, tako da se odrednica ”iz Hercegovine” mora uzeti u tom, starijem, smislu. Međutim, ako Štrpci i jesu došli iz Hercegovine, preci Bokana (kod nekih i postoji predanje o tome) su došli iz Crne Gore, najverovatnije iz Crmnice. Dolaskom na Tromeđu i učestalim i povratnim migracijama u tom malom prostoru (Bosna, Lika, Dalmacija), došlo je do mešanja Štrbaca i Bokana. Kao posledica toga, nastao je i rod Škorića.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (14)

Odgovorite

14 komentara

  1. milan

    POREKLO PREZIMENA ŠKORIĆ

    SADAŠNJE PREZIME, krsna slava, STARO PREZIME

    1.- ŠKORIĆ, Nikoljdan, ŠTRBAC
    ………………………..
    2.- ŠKORIĆ, Nikoljdan, VOJVODIĆ
    ………………………….
    3.- ŠKORIĆ, Časne verige, JERKOVIĆ
    ……………………………..
    4.- ŠKORIĆ, Ignjatijevdan, MALEŠEVAC (MALEŠEVIĆ)
    ………………………………………..
    5.- ŠKORIĆ, Jovanjdan, TRKULJA
    ………………………..
    6.- ŠKORIĆ, Nikoljdan, ŠTRBAC
    ………………………..

    7.- ŠTRBAC, Đurđevdan, MRNJAVČEVIĆ i
    ………………………………
    8.- TRKULJA, Jovanjdan, BOGUNOVIĆ
    …………………………..

    PREZIME JE OČEV BILJEG,
    A IME JE MAJČINA NADA.

    MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI BILJEZI (sadašnja i stara prezimena),
    Novi Sad, knjiga u rukopisu

  2. Marko Skoric

    Moje prezime je Škorić (60ih godina bilo Skorić) krsna slava Sv. Ignjatije. deda dosao iz dalmacije sada živim u Surčinu. Da li ima informacija koje prezime je bilo pre Skorica i da li je bio direktan prelazak iz Malešević ? ako neko ima nekih informacija molio bih za odgovor !

    • dragan

      Ja sam od Skorica koji slave Sv. Ignjatiju. Moji su se pradjedovi naselili u podrucje Jelasinovaca (Grmec) opstina Sanski Most. Koliko ja znam oni su dosli iz pravca Like.

  3. Vojislav Ananić

    ŠKORIĆ (p), u Ubosku, Bančićima i Kapavici (Ljubinje) i u Ljubinju. U Ubosko, Kapavicu i Ljubinje došli su iz Bančiča. Na Bančiće su doselili “s Rajčica iz Dubrava”, a u Rajčice iz Slipčića kod Mostara. Slave Jovanjdan (59:277,289; 155:587). Prema predanju, Škorići su porijeklom iz Like. Predak im je došao u Bekiju (zapadna Hercegovina) i zvao se Škoro. Iz Bekije se preselio u Slipčiće, odakle su se raselili u sela kod Ljubinja. Dolaskom u Bančiće, u zaselak Ždrijelo, “od prezimena Škoro posta Škorić” (155:624). Škorića ima nastanjenih i u Trebinju.

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  4. Skoric slobodan Loznica

    SKORIC —,bez kukice na slovu S — dosli pre 250 godina lz Dalmaclje, mesta Skoromani u oblast Radjevinu selo Mojkovic kod Krupnja. Ima nas u Mojkovicu ,Krupnju, Loznici, Lesnici, Beogradu i svi smo iz te familije Skorica koja se doselila pre 250god. isvi se znaju ili su culi jedni za druge.

  5. Skoric slobodan

    SKORIC —,bez kukice na slovu S — dosli pre 250 godina lz Dalmaclje, mesta Skoromani u oblast Radjevinu selo Mojkovic kod Krupnja. Ima nas u Mojkovicu ,Krupnju, Loznici, Lesnici, Beogradu i svi smo iz te familije Skorica koja se doselila pre 250god. isvi se znaju ili su culi jedni za druge.

  6. Skoric slobodan

    Samo jos da kauem da slavimo Svetog STEFANA 9 januar

    • Zoran Škorić

      mi Škorići smo iz sela Osinja izmedju Doboja i Dervente u RS (BiH) i u knjizi od sela piše da smo jedni od najstarijih familija u tom selu i isto slavimo Sveti Stefan kao krsnu slavu!