Poreklo prezimena Šćepanović

[toggle title=”TESTIRANI ŠĆEPANOVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Šćepanović

Haplogrupa: I2a DS rod Nikšića

Poreklo: Višnje, Rovca, Crna Gora

Krsna slava: Lučindan

Kontakt:
_________________________

Šćepanović

Haplogrupa: I2a DS rod Nikšića

Poreklo: Rečine, Crna Gora / ranije Rovca

Krsna slava: Lučindan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

_____________________________________

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ŠĆEPANOVIĆI

(žive u Gornjoj Bijeloj)

Šćepanovići su ogranak Vulovića, a prezime su dobili po Šćepanu Vuloviću. Kada je kuga 1732. godine harala u Drobnjaku, pomrlo je dosta Vulovića, a među njima i knez Vulović. Ostadoše njegova stara majka i dva maloljetna sina Đuro i Šćepan. Tu, u Bijeloj, živio je neki Guja koji je imao devet sinova. Njih je ova opaka bolest poštedjela. Guja ode u Travnik kod vezira i kaza mu da je knez Vulović umro i da od njega nema potomaka, na šta vezir dade kneštvo njegovom sinu Mitru. Kad baba Vulovića dozna za ovo, pođe i ona u Travnik kod vezira, i sa sobom povede starijeg unuka Đura. Pokaže veziru stare berate i malog Đura. Na osnovu toga vezir raskneži Mitra Gujina, a zakneži malog Đura Vulovića. Đuro je imao sinove Aćima i kneza Stojana. Aćim još kao dječak poginuo od lavine, te od njega nema potomstva, a od Stojana, koji je bio knez, ostanu sinovi Aćim i Draško. Ni od ovog Aćima nije ostalo potomstva, a Draško je imao sina Đura.

Od Šćepana, mlađeg brata kneza Đura, ostala su tri sina: Jovan, Keka i Marko. Jovan je imao Milovana, Savića, Radovana i Petra, a Marko Zeka, Mijata, Iliju, Pera i Stanoja.

Od Keke, sina Šćepanova, nastalo je bratstvo Kekića. Potomci Šćepanovi se po njemu prozovu Šćepanovići, a to isto prezime uzmu i potomci njegovog starijeg brata Đura.

Poslije kneza Đura, knez je bio njegov sin Stojan, za koga se zna da je bio neobično snažan čovjek, koji se istakao u borbama protiv Turaka, u vremenu od 1775. do 1812. godine. Poginuo je u jednoj komšijskoj svađi – ubio ga je Marko Vućić. Njega je na mjestu kneza zamijenio sin Draško, koga su Turci umorili u nikšićkom zatvoru 1853. godine. Sa Draškom je završeno kneštvo u ovoj porodici.

U ratovima 1875/76-1878. godine istakao se Šole Šćepanović, kao potkomandir Uskočko-drobnjačkog bataljona.

Ovo bratstvo je učešćem u NOR-u dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem.

Milisav Mićunov, u sastavu jednica NOV-a od prvih ustaničkih dana, istaknuti borac, poginuo je herojskom smrću u julu 1942. godine kod Bugojna. Škola u Bijeloj nosi njegovo ime.

Momir Malinov, u NOR-u od 1941. godine, poginuo je kao zamjenik komandira čete u Četvrtoj crnogorskoj brigadi 10. marta 1944. godine u Penezićima kod Priboja. I Joko i Milovan poginuli su kao pripadnici NOV-a i to Joko na Žabljaku 1942. godine, a Milovan u Dobrom dolu na Durmitoru 1942. godine.

Novo Božov, pravnik iz Bijele, u NOR-u je bio na raznim dužnostima: od komandira voda, komandira čete, člana Propagandnog odsjeka i predsjednika Vojnog suda u diviziji. I Tomaš Mićov istakao se kao omladinac u sastavu Sedme omladinske brigade u kojoj je ranjavan.

Slave Nikoljdan, a prislužuju Đurđevdan.

_________________

ŠĆEPANOVIĆI

(na Mokrom)

Starinom su od Vulića od Popova iz Hercegovine, odakle se Šćepan Vulić oko 1840. godine, sa sinovima Krstom i Trivkom, doselio u Nikšić. Trivko se iz Nikšića oko 1865. godine doseli na Mokro, gdje se oženi; njegovi se potomci po djedu Šćepanu prozvaše Šćepanovići.

Ranije su slavili Nikoljdan, a sada slave Đurđevdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić