Poreklo prezimena Šćepanović

25. mart 2012.

komentara: 17

[toggle title=”TESTIRANI ŠĆEPANOVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Šćepanović

Haplogrupa: I2a DS rod Nikšića

Poreklo: Višnje, Rovca, Crna Gora

Krsna slava: Lučindan

Kontakt:
_________________________

Šćepanović

Haplogrupa: I2a DS rod Nikšića

Poreklo: Rečine, Crna Gora / ranije Rovca

Krsna slava: Lučindan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

_____________________________________

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ŠĆEPANOVIĆI

(žive u Gornjoj Bijeloj)

Šćepanovići su ogranak Vulovića, a prezime su dobili po Šćepanu Vuloviću. Kada je kuga 1732. godine harala u Drobnjaku, pomrlo je dosta Vulovića, a među njima i knez Vulović. Ostadoše njegova stara majka i dva maloljetna sina Đuro i Šćepan. Tu, u Bijeloj, živio je neki Guja koji je imao devet sinova. Njih je ova opaka bolest poštedjela. Guja ode u Travnik kod vezira i kaza mu da je knez Vulović umro i da od njega nema potomaka, na šta vezir dade kneštvo njegovom sinu Mitru. Kad baba Vulovića dozna za ovo, pođe i ona u Travnik kod vezira, i sa sobom povede starijeg unuka Đura. Pokaže veziru stare berate i malog Đura. Na osnovu toga vezir raskneži Mitra Gujina, a zakneži malog Đura Vulovića. Đuro je imao sinove Aćima i kneza Stojana. Aćim još kao dječak poginuo od lavine, te od njega nema potomstva, a od Stojana, koji je bio knez, ostanu sinovi Aćim i Draško. Ni od ovog Aćima nije ostalo potomstva, a Draško je imao sina Đura.

Od Šćepana, mlađeg brata kneza Đura, ostala su tri sina: Jovan, Keka i Marko. Jovan je imao Milovana, Savića, Radovana i Petra, a Marko Zeka, Mijata, Iliju, Pera i Stanoja.

Od Keke, sina Šćepanova, nastalo je bratstvo Kekića. Potomci Šćepanovi se po njemu prozovu Šćepanovići, a to isto prezime uzmu i potomci njegovog starijeg brata Đura.

Poslije kneza Đura, knez je bio njegov sin Stojan, za koga se zna da je bio neobično snažan čovjek, koji se istakao u borbama protiv Turaka, u vremenu od 1775. do 1812. godine. Poginuo je u jednoj komšijskoj svađi – ubio ga je Marko Vućić. Njega je na mjestu kneza zamijenio sin Draško, koga su Turci umorili u nikšićkom zatvoru 1853. godine. Sa Draškom je završeno kneštvo u ovoj porodici.

U ratovima 1875/76-1878. godine istakao se Šole Šćepanović, kao potkomandir Uskočko-drobnjačkog bataljona.

Ovo bratstvo je učešćem u NOR-u dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem.

Milisav Mićunov, u sastavu jednica NOV-a od prvih ustaničkih dana, istaknuti borac, poginuo je herojskom smrću u julu 1942. godine kod Bugojna. Škola u Bijeloj nosi njegovo ime.

Momir Malinov, u NOR-u od 1941. godine, poginuo je kao zamjenik komandira čete u Četvrtoj crnogorskoj brigadi 10. marta 1944. godine u Penezićima kod Priboja. I Joko i Milovan poginuli su kao pripadnici NOV-a i to Joko na Žabljaku 1942. godine, a Milovan u Dobrom dolu na Durmitoru 1942. godine.

Novo Božov, pravnik iz Bijele, u NOR-u je bio na raznim dužnostima: od komandira voda, komandira čete, člana Propagandnog odsjeka i predsjednika Vojnog suda u diviziji. I Tomaš Mićov istakao se kao omladinac u sastavu Sedme omladinske brigade u kojoj je ranjavan.

Slave Nikoljdan, a prislužuju Đurđevdan.

_________________

ŠĆEPANOVIĆI

(na Mokrom)

Starinom su od Vulića od Popova iz Hercegovine, odakle se Šćepan Vulić oko 1840. godine, sa sinovima Krstom i Trivkom, doselio u Nikšić. Trivko se iz Nikšića oko 1865. godine doseli na Mokro, gdje se oženi; njegovi se potomci po djedu Šćepanu prozvaše Šćepanovići.

Ranije su slavili Nikoljdan, a sada slave Đurđevdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (17)

Odgovorite

17 komentara

  1. Igor Scepanovic

    vrlo interesantan sajt. U vezi Scepanovica sa Mokrog: moje porijeklo je od Scepanovica iz Popova polja, odnosno Trebinjske sume. Tacnije moj otac je sa tog lokaliteta, ili precizno, iz sela Kovacina, nekih 12km od Trebinja prema Ljubinju. Takodje je slava Djurdjev dan, a podatak o Nikoljdanu, nije mi poznat. Volio bih, ako bi se nasao neko da prokomentarise ovo sto sam naveo. Prvi poznati predak na ovoj lokaciji je oko 1790. godine. Prije toga nema podataka.

  2. Predrag T. Šćepanović

    Prije 13 godina objavio sam knjigu ROVAČKO BRATSTVO ŠĆEPANOVIĆI.Mi smo porijeklom iz plemena Rovci, selo Medjuriječje.naš predak se zvao Šćepan Gojakov Nikšić, mi smo porijeklom od razgranatog plemena Nikšići,potomci vojvode i kaluđera Nikše.Sineve Šćepanove pominje turski popis Rovaca iz 1477. godine.Zvali su se: Vukac,Vlatko,Božidar,Radoje i Staniša.Inače ima devet bratstava Šćepanovića različitog porijekla.Istraživao sam i stanovnike sela Kovačine.tada su me pojedini uvjeravali da su i oni porijeklom iz Rovaca pa promijenili slavu.

    • Miloje Đekić

      Poštovani Predraže T. Šćepanoviću, pošto sam SNP testom dobio da Đekići poreklom iz Rovaca (Velje Duboko) i sa slavom Lučin-dan, pripadaju bratstvu Šćepanovića (poklapaju se u SNP testu Y251448 A), neizostavno bih želeo da nabavim vašu knjigu “Rovačko Bratstvo Šćepanovića”. Molim vas da me uputite gde i kako bih to realizovao.
      Zahvaljujem vam se unapred i pozdravljam vas.

  3. Predrag T. Šćepanović

    Međutim, mnogi ogranci Šćepanovića iz Rovaca su promijenili prezimena.Ima ih preko 100.najveći ogranci su:Boškovići iz Barica kod Pljevalja, a od njih su nastali Šešelji u Hercegovini;Čelebići, Vujovići,Čičarevići, Perišići iz Štitara kod Cetinja (oni misle da su od Bulatovića, ali nije tačno); Draškovići iz Veljeg Dubokog (Rovca) i njihov ogranak Bećkovići (od njih Matija, književnik); Gogići iz Lijeve Rijeke(Vasojevići); Mutapovići iz Prislonice kod Čačka (potomci vojvode Mutapa lazara,kojega neosnovano prisvajaju Vasojevići i druga crnogorska plemena); Kostići, Jokići,Miličići i Kezunovići u Dučice u Župi Nikšićkoj;I brojni drugi manji ogranci.Ali postoje i brojni ogranci koji do predka Šćepana nabrajaju i do 25 koljena predaka,što je i logično.Mnogi ogranci ne znaju rodoslov tako daleko.Krsna slava nam je Sveti Luka.Rijetko su primjeri mijenjanja slave.Mutapovići su promijenili u Nikoljdan.Neki ogranci su promijenili i vjeru.Recimo, Mucevići iz Bihora kod Bijelog Polja su porijeklom iz ogranka Mucovića-Šćepanovića i početkom 19 vijeka su primili islam.Vode porijeklo od braće Joka i Savića Šćepanovića iz Međuriječja.

    • Dušan Ilić

      Draško Šćepanović iz Rovaca je imao potomka Iliju Draškovića, koji je zbog krvne osvete izbegao u Srbiju (verovatno u Kuršumliju), od kojeg ja vodim poreklo. Međutim, ne znam koliko je predaka bilo između Draška i Ilije u Crnoj Gori (rodoslov posle prelaska u Srbiju znam). Može li ko da mi pomogne?

  4. Velimir

    Ja sam Vuksanović . Joksim Vuksanović sa maloljetnim unukom malisom doselio se na Glasinac Sokolac bosna iz brezne stara Hercegovina kod Nikšića oko 1830 godine .izvor Milenko Filipović .po knjizi božidara kljajevića moje prezime je nikššickog plemena šćepanovica koji su se iz nikšićke župe vuksanovici mrdovici i kezunovici odselili na Glasinac .nemamo vezu od šćepanovica do nikšićke župe.

  5. Goran

    Scepanovici u selu Sedlari u Popovom Polju poticu od Rovackih Niksica,Gojakovici.Krsna Slava je bila Sv Luka od Niksicana a kad su iselili Iz Rovca u Hercegovinu u Sedlare,Scepanovici su prihvatili seosku slavu Stevanjdan.I bratsva koja poticu od ovih Scepanovica svi slave Sv.Stefana,kao I ostala bratstva drugog porekla Koji su doselili u Sedlare.

  6. Vojislav Ananić

    ŠĆEPANOVIĆ (p), bivši rod u Sedlarima (Popovo). Bili su vrlo stari i neutvrđenog porijekla. Sačuvano je predanje da je jedan predak Šćepanovića ubio nekog Mihojevića iz susjednih Grmljana, pa se iz straha od osvete odmetnuo u hajduke. Pošto je neko vrijeme proveo sa hajducima, vratio se u selo, uvjeren da je ubistvo zaboravljeno. Međutim, Mihojevići su spremali osvetu i Šćepanović ponovo pobjegne. Više se nije vraćao u Sedlare. Iz Bukovog Potoka (Ljubinje) pošalje Pramenka da se oženi njegovom kćeri i ostane na imanju”. Potomci Šćepanovića iz Sedlara uzeli su prezime Bajalo i odselili u Koteze oko 1700. godine (84:142.179). Šćepanovića ima nastanjenih u Kovačini (Trebinje).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  7. Goran

    Scepanovici Iz sela Sedlari nisu neloznatog porekla.Oni su od rovackih Scepanovica Gojakovica.Jedna velika grupa ovih Scepanovica je jos u 16veku otisla Iz Rovca u Popovo polje,te se naselili po Popovskim selima.Jedna familija tih Scepanovica je otisla u Sedlare I prihvatila slavu Stevandan.Od njih su u Sedlarima Gavrilovici I Bajala.Neki Scepanovici su see naselili u selo Kovacine pa se neki tako i prozvali.Jedna porodica Scepanovica je otisla u selo Orahov do i od njih su Boskovici.Od ovih Boskovica je I poznati naucnik Rudjer.Isti su Scepanovici I njihovi potomci Iz Popovog polja u 17 i 18 veku iseljavali u 2glavna pravca.Na zapad u Dalmaciju I liku,I na severoistok u Stari Vlah,Sandzak,Zapadnu Srbiju.Veliki Broj bratstava Iz Popovog polja potice od Scepanovica Gojakovica iseljenih Iz Rovca krajem16veka.

  8. Goran

    Jos bih dodao da su Scepanovicima stariji Zitelji Sedlara,starinci,davali razne nadimke sto je u Popovom polju bilo uobicajeno.Tako su nekog Scepanovica zvali Kovacina po sellu gde se nastanio.Zatim po nekom Mici ,.Micici,Bajala od Tripa Tripici, od Saponja,Saponjici,of nekog Sese su Seselji i Seslije.Mnogim Scepanovicima u Popovom polju je dobijeni nadimak kasnije ostao kao prezime potomcima.

  9. Goran

    Postoji i mišljenje da su Šćepanović u Sedlarima potomci Šćepana Mihojevića Kovača iz Grmljana.Neki njegov unuk sukobi se sa rođacima,te jednog ubije i pobegne u Sedlare.Od njega su Šćepanovići koji su imali nadimak Kovačine po pretku Kovaču.Od ovih Šćepanovića su Kovačine i Gavrilovići.

  10. Njegoš Lučić Vućić

    Ja sam Vućić iz Gornje Bijele i mi smo od davnina kneževi Gornje Bijele. Šćepanovići su preuzeli kneževstvo od nas u jednom momentu kad je nas zatrpao usov ( lavina). Ostala je samo jedna beba živa đed Janko. Znači, ubistvo nije komšijska svađa nego vraćanje kneževstva nama. Posle toga Šćepanovići nikad više nisu bili knezovi Gornje Bijele. Dakle zvanično knezovi Gornje Bijele su uvijek bili Vućići . Za pokušaj preuzimanja kneževstva od nas Šćepanovići su platili glavom.