Порекло презимена Ракоњац

11. март 2012.

коментара: 49

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (49)

Одговорите

49 коментара

  1. milomir rakonjac

    Rakonjci su porijeklom iz Crne Gore, gdje i danas mnogi zive, iz plemena Kuci, iz sela Momce. Nekad su se prezivali Vujadinovic. Prije oko 300 godina su od krvi prebjegli na teritoriju danasnjeg Bijelog Polja, i to 4 brata, od kojih je jedan ostao tu, jedan otisao na prostor danasnje Sjenice, a dvojica u Srbiju. Grigorije Bozovic pise da su Rakonjci najstarija pravoslavna porodica na teritoriji Bjelopoljske opstine. Kao i skoro svi Kuci Rakonjci slave Nikoljdan. Postoji jos toga sto bi se moglo reci, ali da ostavimo nesto i za kasnije.
    Milomir Rakonjac iz Podgorice

  2. Sarko

    Milomire, nista ne pise da ste poreklom od Kuca. Zabelezeni ste u nekim selima u Bijelopoljskom kraju. Vase je prezime nastalo po selu Rakonju u danasnjoj opstini Bijelo Polje. U sestoj deceniji 20. veka zabelezeni ste u Obrovi: Rakonjci (4 k., Sv. Nikola), dosli iz Rakova blizu Bijelog Polja. U Njegnjevu: Rakonjci (6 k., Sv. Nikola), dosli su iz susednog sela Oluja, a tamo iz Rakonja. U Podbrezi: Rakonjci (1 k., Sv. Nikola), dosli su iz Njegnjeva. U Nedakusima tri kuce Rakonjaca. I u Osmanbegovo Selo naseljeni na zemlji Osman-bega Corovica: Rakonjci (8 k., Sv. Nikola), doseljeni iz sela Grcareva odakle su ih digli Mehonjici. Kazu da su u njihovoj kuci bila tri popa, od kojih je jedan morao da pobegne preobucen u zenskom odelu.

  3. milomir rakonjac

    Treba poci u Crkvu u Brodarevu, nisam ni ja posao, a moji su mi govorili da tamo mogu pronaci sve krstenice unazad. Potpuno je logicno prihvatiti to sto se prenosilo sa koljena na koljeno posebno zbog toga sto je zadrzano hriscanstvo. Mnogi su bjezali od krvi u tursko, a pretpostavljam da su oni koji su ostali u sadasnjoj CG bolje upamtili te stvari vezane za porijeklo. Ni moj djed ni pradjed nikad nisu bili u Kuce ali su ipak upamtili naziv sela odakle smo.

  4. milomir rakonjac

    nije to bilo toliko davno 300-350 godina

  5. milomir rakonjac

    Htio sam reci da ne pise sve o svemu uvijek.Mnogo muslimana zna svoje porijeklo od pravoslavnih porodica ali tesko mozes naci da to negdje pise.

  6. Оливер

    Постоје две верзије о настанку презимена Ракоњац: а) по родоначелнику Раку, б) да су Османлије нам дале презиме као “Расима/Рашанима на коњу”, дакле да су имали коње чиме су пркосили османлијама. Прво помињање презимена је 1645. када се Паун Ракоњац споминје као ктитор цркве Светог Николе у Бијелом Пољу. Да ли су Ракоњци Кучи? Веза са Кучима је дискутабилна јер према неким причама чини се да су се Ракоњци само селили преко територије Куча у околину Бијелог Поља пре 400-тињак година, ту долазимо до другог сегмента: какве везе има становништво из географски старе Рашке, а не брда са каснијим бројним дешавањима из историје Куча? На некој листи презимена и родова у Кучима не видим наше. И нисмо географски Црногорци јер су то су они из племена који су живели “до Таре”, ми смо “преко Таре” вековима. И генерално данас Ракоњаца има релативно мало испод Таре (нешто Подгорица вероватно од Б.П.), углавном смо око Бијелог Поља, затим Сјеница, те онда даље нпр. Краљево, Чачак, Крагујевац, Крушевац. Београд наравно.

    • Goran Trojka

      Postovana familijo Rakonjac.
      Nije tesko istestirati se,
      I onda lakse se kaze i pokaze
      KOJEM RODU POTICETE
      svako dobro pozz. z

    • GORAN RAKONJAC

      Poštovani bratstvenici!
      I ja sam se bavio traganjem za porijeklom našeg plemena i mišljenja sam da je najvjerovatnije da smo se, kao pleme, selili u periodu prije 17-tog vijeka po prostorima bliskim području Kuča i Vasojevića. Čitao sam tomove dr Erdeljanovića (Kuči, Drekalovići i Bratonožići, istraživanje koje je sprovodio u periodu od 1902 do 1906. godine i nigdje nisam naišao ni na kakav podatak o našem plemenu. To govori u prilog tvrdnji da smo se kao pleme bili dobrano odomaćili na području Rakonja u Bijelom Polju. Na prvom susretu plemenika u Sjenici, mislim 2003. godine, svi bratstvenici koje sam upoznao a da su imali neki rodoslov kod sebe, prikazivali su istorijski trag unazad prema Rakonjama. Niko nije imao ništa dalje a to je poklapanje sa pisanim podacima o našem rođaku, pretku Paunu – Pavlu iz perioda 1600-tih godina. Istina, doktor Erdeljanović se nije bavio istoijskim činjenicama ni od perioda prije 1700-tih godina pa otuda nije ni bilo moguće da naiđe ni na kakav trag o našem plemenu ili dijelu plemena iako smo, makar ja koliko znam, svi Nikoljčani tj. svima je krsna slava Sveti Nikola – slava mu i milost.
      Ja potičem iz ogranka plemena koji je obitavao unazad prije 200 godina na području sela Grančarevo, gdje i dan-danas postoji zaseok Rakonjska a od prije 7-8 koljena smo napustili taj prostor i 2 brata su se naselila u selu Unevina, blizu granice sa Srbijom, gdje i danas, Bogu na milost, živimo. Jedan ili dva brata su odselili put Brodareva a za ostale nemam pouzdane podatke. Što se tiče sadašnjih Rakonjaca koji žive u Rakonjama, mislim da su njihovi đedovi došli u Rakonje i naselili se kupovinom imanja, kao, uostalom što sam i ja uradio prije 18 godina, kupivši plac u tom naselju. Što se tiče podataka o bivstvovanju dijela našeg plemena na području sela Unevina znam poimenice sve pretke do rodonačelnika Koste koji je sa bratom Obradom došao iz Grančareva u Unevinu.
      Obzirom da postoje podaci o Paunu (valjda – ja ih lično nisam gledao) kao ktitoru crkve St. Nikole u Nikoljcu, to bi moralo da znači da je on bio, prvo – imućan i drugo priznat od tadašnjih turskih vlasti, da bi uopšte mogao da dobije dozvolu da obnovi tu našu svetinju. S’ tog razloga mislim da je naše prezime nastalo kao izvedenica mjesta (naselja Rakonje) iz kog potiču pisani tragovi a ne po imenu nekog od predaka. Zato mislim da je i teško pronaći bilo kakav trag unazad jer je teško znati u kom pravcu započeti traganje.
      Ako iko ima neku ideju neka se javi pa da proširimo istraživanje.

      Srdačan pozdrav!

      • Milutin Petrov Rakonjac

        Postovani bratsvenice!
        Ja sam potomak Milana Rakonjca, svestenika koji je iz Unevine dosao da sluzbuje na rusevinama manastira Davidovica u Brodarevu, bio je čivčija na imanju jednog age u Mrckovini kod Brodareva. Njegov sin, moj djed Vukola Rakonjac, je pre II svetskog rata bio delovodja (kao jedan od najpismenijih ljudi tog vremena), a za vreme rata bio u Kraljevoj vojsci zbog cega je po zavrsetku istog odlezao duge godine mucenickog zatvora. Moj otac, Petar, bio takodje jedan od prvih fakultetski obrazovanih ljudi u Brodarevskom kraju i koji je drzao govor na prvom skupu Rakonjaca u Sjenici.
        Ako imas vise nekih podataka voleo bih da saznam i prosirim svoje znanje, mada sam dosta toga cuo od Branka Rakonjca iz Unevine, koji je jedan od najstarijih trenutno u Unevini.
        Srdacan pozdrav i nadam se da cemo se nekada i sresti.

  7. Оливер

    Чини ми се да веза Ракоњаца са Дрекаловићима (који славе Никољдан) може бити искључена, јер је споменути Паун Ракоњац из 1645. био савременик синова Лале Дрекалова (од којих Дрекаловићи вуку порекло) и са овим презименом су већ тада Ракоњци живели у Полимљу, па онда како могу потецати од њих? Нема логике. Док с друге стране Старокучи славе Митровдан.. Уз то историја Ракоњаца се веже за Полимље а не Брда.

    Нисам чуо да смо се презивали Вујадиновић. Ево да цитирам писање Ракоњаца из Горњег Милановца који су ту дошли из подручја Сјенице у 17 веку. Од њих је нпр. режисер Војислав „Кокан“ Ракоњац.
    “њихово предање је да су се Ракоњци прво презивали Поповићи, па Милићевићи па, на крају, Ракоњци. Презиме Ракоњац је, како они кажу, настало на следећи начин. Ракоњци су били богата фамилија. Увек су имали велика стада оваца, коза, говеда и добрих коња. У турско време коњи су били веома важни. они су коришћени за пренос терета, за јахање, за ниво живљења и престижа. Срби нису могли, нису ни смели, да имају и јашу добре коње – седленике. Ракоњци, увек пркосни и достојанствени, нису се држали турских правила и закона. Гајили су добре коње и јахали добре коње, по сјеничко-пештерско-бјелопољским пољима. Турци и турске власти су их увек мотрили и јурили да им одузимају коње. Србе и претке Ракоњаца, Турци су звали Рацима. Говорили су: Рашани – Раши – Раци имају добре коње. Раци – коњаници и на крају добили су од Турака, а и других надимак Рац – Коњци – Ракоњци”

    Слично предање о презимену (Раци+коњи) се спомиње у монографији братства Ђинђића од Ракоњаца из Сјенице. Ракоњци из Сјеничког краја такођер имају предање да су пре доласка у Полимље са презименом Милићевић славили Стевањдан.

  8. milomir rakonjac

    OVO STO SAM JA REKAO JE CISTO PREDANJE KOJE SAM SLUSAO OD OCA I DJEDA,A ONI OD SVOJIH.VOLIO BIH DA ME UPUTIS NA NEKU LITERATURU OLIVERE?

  9. Оливер

    Да, Књига о Ракоњцима – Вукајло Ракоњац, Београд 2006. Ту има више тих верзија. Село Момче, знам да је досељавање било из подручја Куча. Мене занима који Кучи, јер ми се датуми не поклапају са Дрекаловићима (Новокучима), онда остају Старокучи који славе Митровдан али ако се не варам Никољдан је као “генерална” слава свих Куча. По твом предању била су 4 брата, и дакле одмах је након доласка у Бијело Поље дошло до даље селидбе других за Србију и Сјеницу. По предању ових из Г.Милановца они јесу тамо дошли већ у 17. веку, а у првој половини/почетком тог века се и десило то досељавање у Бијело Поље.

    • Zainteresovanja

      Postovani, da li biste mogli da mi kazete ko je izdavac knjige Knjiga o Rakonjcima, i gde bih mogla da je nadjem? Hvala unapred na odgovoru

    • Rade Rakonjac Blagov

      Olivere, teško da su se Rakonjci u 17.veku doselili u Gornji MIlanovac. I odakle su u 17.veku dop[li u Bijelo Polje.

  10. Оливер

    Да још додам да према тој књизи а и неким другим причама које сам чуо наши преци су у старо средњевековно пред-Османско доба пре доласка на простор Куча живели у или око тврђаве Скадра (као и Старокучи). Мада као што рекох са овим презименом наша историја је везана више за Рашку или западну Србију него за Зету/ЦГ.