Bratstvo Raičevića, poreklom je iz sela Praćevac, Gornja sela – Berane. Raičevići pripadaju širem bratsvu Šćekića, koji potiču od starog bratstva Đurkovića iz sela Zavale iz Gornjih Pipera. I danas se drži da su Šćekićima “najbliži Piletići”. Preci Šćekića su se doselili u Gornja sela verovatno u prvoj polovini XVII veka, u selo Zalokvicu, a nakon toga u Zagrad. Po iseljenju sa Zavale, Šćekići su promenili slavu. Ostavili su plemensku slavu, Aranđelovdan, a za glavnu slavu uzeli dotadašnji prislužak – jesenji Petkovdan (27.oktobar), a za prislužak im je ostao – letnji Petkovdan (8.avgust). Tako i Raičevići slave svetu Petku. Predak Raičevića je Raič Milošev Šćekić iz Zagrada, koji se doselio u Praćevac 1802. ili 1803.godine. Kako su Raičevi potomci bili odvojeni od ostalih rođaka, oni su ih počeli zvati Raičevići- po pretku Raiču. Ovo prezime je postepeno usvajano, naročito od popisa 1912.godine, ali ni do današnjih dana nije potpuno usvojeno. Mnogi koji su odselili i danas se prezivaju Šćekići.
KRSNA SLAVA: Aranđelovdan, Sveta Petka
POZNATI:
Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
14. decembar 2014. u 23:03
igor raicevic
Raicevici u Vasojevica su Scekici.Jer odiva iz Raicevica se udala u Scekice i kako jujje volio mnogo momak a njeni ne imadose muskog podroda to mladozenja promjeni prezime. Svi ostali Raicevici vode porijeklo od Raice iz Danilovgrada.Raic i Petar su se doselili iz hercegovine.Po Raice Raicevici po Petru Petrovici.I jedni i drugi slave Andrijev dan. Danas svi znaju istoriju plemena crnogorskih i svi pisu pogresno.Vidi zitije svetog Vasilija Ostroskog.
18. februar 2015. u 15:57
milos
Igore kao što znaš prezimena su se dobijala po imenu začetnika loze, kako se određivao začetnik loze ne bih da detaljišem, ali uglavnom, kao što imaš puno bratstava Miloševića, Popovića, Jovanovića, Markovića, Petrovića, ako imaš i više bratstava Raičevića, jer je u to doba Raič bilo učestalo ime po Crnoj Gori, kao i Petar, Marko, Miljan, Jovan… Ja zasigurno znam i Raičeviće poreklom od Vasojevića i za Raičeviće poreklom od Pipera, kao što su ovi moji iz Praćevca. Srdačan pozdrav
10. januar 2021. u 20:28
Srdjan raicevic
JA SAM RAICEVIC IZ TREOCE KOD BERANA, MI NEMAMO VEZA SA PRACEVCEM, MI SŽO OD GOLUBOVICA NASTALI
30. avgust 2016. u 16:26
Bambur
Jà zivim u Francuskoj Moja majka je Raicevic Bosiljka ali je jà nikad nisam vidjela ni upoznala. Kad sam /kasno /pocela da je trazim saznala sam da je umrla i da je sahranjena u Novom Sadu, drugo nista neznam ni o majci ni o ikome od porodice sa majcine strane. Ako iko ista zna bila bih zahvalna da mi pomogne da pronadjem bilo koga od porodice ´ neznam ni gdje je rodjena. Hvala unaprijed !!!
23. oktobar 2016. u 19:32
Bambur
Ponovo se obracam vama ako iko ima ikakve podatke o Bosilljki Raicevic da mi ih dostavi, saznala sam da imam sestru koja se Zove Marija Sunic i da ima petoro djece, ako iko i nju zna neka mi javi, sjecam se samo da najstarije njeno djete se zove Ciro Sunic unaprijed veliko [email protected]
26. januar 2017. u 13:55
RAICEVIC SRDJAN
Kako sada sa nam mi smo Raici porijeklom iz okoline danasnje Andrijevice iz 1290 godine iste te godine zivjeli smo povise Pastrovske Gore jesmo li mi Raici Tribali iz najveceg Srbskog plemena
2. mart 2017. u 11:21
vojislav ananić
RAIČ
Trgovci iz XVIII vijeka
Po popisu završenom 1743. godine Raiča je u Bosni i. Hercegovini bilo 19 porodica sa 181 članom i to u Livnu, Mostaru, Rami, Kreševu… U XVIII vijeku Raiča je bilo i u Dalmaciji u okolini Metkovića, Imotskog, Sinja, na Braču…
Na području mjesne zajednice Drežnica Raiča Hrvata ima u Donjoj Drežnici, Gornjoj Drežnici, Donjim Jasenjanima, Ćopima i na Vrdima. U Gornjoj Drežnici se smatraju starosjediocima, gdje su po dolasku Austro-Ugarske bili vlasnici kuća i imanja koja su koristiii pa su čak i prodavali nekretnine Muslimanima. Za razliku od njih, ostali Raiči su u to vrijeme bili kmetovi i znaju da su se njihovi preci doselili takođe kao kmetovi iz Strmice kod Mostara.
Usmena predanja
Prisutnost Raiča u Drežnici i susjednom Rakitnu može se pratiti od prve polovine XVIII vijeka. Godine 1971. zabilježena su dva domaćinstva i to Bartola, sa pet odraslih članova i dvoje djece, te Lovre sa 12 odraslih članova i dvanaestoro djece.
Već u to vrijeme Raiča je bilo i na drugim mjestima. Po popisu završenom 1973. godine bilo ih je u Bosni i Hercegovini 19 porodica sa 181 članom i to u Livnu (Dobro), Mostaru (Goranci), Duvnu (Kongora, Rakitno-Drežnicama, Mesihovini, Omuglinama), Rami (Jaglić-Slimac, Ravno-Uzdo, Sovići), Kreševu (Kopčić, Leči).
O porijeklu Raiča zasnovanom na usmenim predanjima danas znamo dosta. Sva ta predanja lociraju maticu Raiča na nekoliko punktova u istočnoj Hercegovini (Hutovo, Strmica i šire uzeto kraj oko Popovog polja).
U Strmici se Raiči u matičnim knjigama spominju od 1713. godine. Doselili su se na Raguževo imanje kada su se ovi odselili u Lastvu (Hrasno).
Osnov prezimena
U XVIII vijelai Raiča je bilo i u Dalmaciji, u okolini Metkovića, Imotskog, Sinja, na Braču… Za Raičeviće u okolini Sinja ustanovili smo da su imali nadimak Herceg i Bošnjak, što nas upućuje na to da su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Vjerovatno su se na teritoriju Sinjske krajine doselili 1687. godine u seobama Ramljaka, Duvnjaka i drugih rodova iz zapadne Hercegovine. Iz raspoložive građe, koju zbog ograničenog prostora nismo u mogućnosti iznijeti u cjelini, o drežanjskim i drugim Raičima u zapadnoj Hercegovini i izvan nje, vidi se da su se Raiči, baveći se stočarstvom, često selili, pa su možda i zbog toga predanja o njihovom porijekluz ponekad kontradiktorna.
U različitim izvorima, kojima smo se koristili, prezime ovog roda piše se kao Raich ili Raichevic a transkribuje se kao Raič, Raičević, pa i Rajić. U Hercegovini je najprisutnije korišćenje oblika Raič. Osnovu za ovo prezime čini lično ime Raič, koje je bilo veoma često u Hercegovini. Naša istraživanja pokazuju da je kod svih Raiča, pomenutih u ovom tekstu prisutno saznanje o zajedničkom porijeklu.
U budućim istraživanjima će se tek moći potpunije sagledati naseljavanje pojedinaca i rodova ovog “plemena”, sklonih seobama i adaptabilnim novim prostorima u posljednjih tri stotine godina (po Dalmaciji, Bosni i podunavskim krajevima).
IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.
7. jun 2021. u 22:58
Marko Raicevic
Moje ime je Marko. Imam 25 godina. Od malena se interesujem za svoje poreklo.
Ne znam mnogo o njemu.
Imam porodicno stablo na kome su upisani moji preci od 1750. Godine.
Na ovom linku mozete pogledati fotografiju:
https://ibb.co/1Q0D46p
Zeleo bih da saznam nesto vise o svom poreklu! Nadam se da ce ova slika, ovog porodicnog stabla doci do nekoga ko zna vise.
Pa bih ga zamolio da mi se javi na mejl:
[email protected]