Poreklo prezimena Putica

5. mart 2012.

komentara: 3

Putice su poreklom od Gacka, odakle su se, krajem 17. veka (oko 1680), preselili u trebinjsku Površ. Pleme Putica u početku je živelo u selu Grebeni (selište Sopoštica) koje se nalazlo ipod brda Maleštica, pored današnjeg sela Rupni Do, desetak kilometara istočno od Dubrovnika. Putice su u Grebenima živele do početka XVIII veka, kada su se preselili u obližnje selo Orah, koje se nalazi u Trebinjskoj Šumi. Iz Oraha je deo Putica prešao kasnije u obližnje selo Gomiljane, promenivši prezime u Pujo. Odatle je, opet, jedna porodica Putica prešla polovinom XIX veka u obližnje selo Volujac i ponovo uzela prezime Putica.

Jedna grana plemena Putica, preseljena je 1719. g. u Makarsko primorje, a odatle ih je, dve godine kasnije, dalmatinski pravoslavni episkop Stefan Ljubibratić (rodom iz trebinjske Površi), u dogovoru sa mletačkim poverenikom za Dalmaciju Alvisom Moćenigom, preselio u Imotsku krajinu, koja se tada nalazila pod mletačkom upravom. Jedna grana ove porodice preseljena je u 18. veku u Dubrovnik, a jedna je prilikom seobe 1719. godine, ostala u makarskom primorju. Vremenom su i dubrovačka i makarska grana Putica prešle u rimokatoličku veru i danas se njihovi potomci pišu kao Hrvati.

Krsna slava porodice Putica u Trebinju i okolini, kao i u Imotskoj krajini koji su ostali u pravoslavnoj veri je Đurđevdan.

Porodica se vremenom raširila i raselila po Srbiji, BiH i Hrvatskoj.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Milan Stepanović

    Putice su poreklom od Gacka, odakle su, krajem 17. stoleća (oko 1687), preseljeni u trebinjsku Površ. Pleme Putica isprva je živelo u selu Grebeni, odnosno selištu Sopoštica, pod brdom Malešticom, koje se nalazilo u trebinjskoj Površi, kraj današnjeg sela Rupni Do, desetak kilometara istočno od Dubrovnika. Putice su u Grebenima živele do početka XVIII stoleća, kada su se preselili u obližnje selo Orah, u trebinjskoj oblasti Šuma. Iz Oraha je deo Putica prešao kasnije u obližnje selo Gomiljane u Trebinjskom polju, odakle je, opet, jedna porodica Putica prešla polovinom XIX veka u obližnje selo Volujac. Jedna grana ove porodice preseljena je 1719. g. u Makarsko primorje, a odatle ih je, dve godine kasnije, dalmatinski pravoslavni episkop Stefan Ljubibratić (rodom iz trebinjske Površi), u dogovoru sa mletačkim poverenikom za Dalmaciju Alvisom Moćenigom, preselio u Imotsku krajinu, koja se tada nalazila pod mletačkom upravom. Tu su Putice, tokom 18. stoleća, beleženi kao kapetani i barjaktari na Imotskoj krajini. Jedna grana ove porodice preseljena je u 18. veku u Dubrovnik (gde su se bavili pomorstvom, pa je bilo i pomorskih kapetana ovog prezimena), a jedna je, prilikom seobe 1719. godine, ostala u makarskom primorju. Vremenom su i dubrovačka i makarska grana Putica prešle u rimokatoličku veru i danas se njihovi potomci pišu kao Hrvati. Krsna slava porodice Putica u Trebinju i okolini, kao i u Imotskoj krajini (gde ih danas više nema) je Đurđevdan. Porodica se vremenom raširila i raselila po Srbiji, BiH i Hrvatskoj.

  2. Vojislav Ananić

    PUTICA (p,k). Putice (p), u Orahu (Šuma trebinjska). Starinom su iz Gacka, odakle su doselili u trebinjsku Površ i živjeli u selištu Sopoštica pod brdom Malešticom, odakle su 1700. godine preselili u Orah “na tursku zemlju”. Slave Đurđevdan (75:1197, 1218). Putice (k), u Prapratnici (Hutovo, Neum) i Biogracima (Široki Brijeg). Ima ih i u Stocu. Starinom su iz Prapratnice, odakle su “davno” doselili u Biograce. Prema Dedijeru, u Biograce su došli “prije 200 godina” iz Poljica u Dalmaciji i zvali su se Perići. Slavili su Tomindan. Petrić kaže da nije tačna “ova tvrdnja Dedijerova” (189:34: 59:345:84.190).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  3. Risto

    Svi se uhvatili Gacka ko pijan plota, niko da navede odakle taj podatak.
    Ko je i odakle je ovaj Risto Milićević? Iz Zaplanika?