Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
11. decembar 2017. u 23:11
Zoran Vujasinović
Vujasinovići su iz okoline Knina, iz Ivoševaca, krsna slava je Sveti Stefan, kolonizirani su posle Prvo svetskog rata u Makedoniju u selo Novo Lagovo pored Prilepa, nakon Drugog svetskog rata neke prodice su otišle u Banat, u Jabuci kod Pančeva.
14. februar 2018. u 18:05
zoran vujasinović
Vujasinovići su iz Šarinaca kod Prnjavora Republika Srbska krsna slava im je Sveti Jovan postoje pisani podatci iz crkvenih knjiga iz 1883. godine.Većina je i dalje u Šarincima dok jedan deo odlazi u Neštin 1961.
5. jul 2018. u 12:55
Vojislav Ananić
VUJASIN(OVIĆ), stara ugledna knežopoljska porodica. Proto Slavko
Vujasinović piše: “Stari su nam došli preko Like i Banije u Bosnu, u Klekovce, polovinom XIX vijeka. Možda za „Napoleonovog doba” (“Srbp kao Uuuiue”, 2994, 26). To se podudara sa opštim llpouio S.kško Vujasinović enciklopedijskim navodom: Porodica Vujasinović potiče starinom iz Kistanja kod Knina” (Popularna eniiklopedija, 1976, 1200), gdje je bila prilično brojna.
Moguće je da su pojedine porodice ovoga prezimena stigle i preko zapadne Bosne, od Livna i Glamoča. Inače, Vujasin(ovići) su ostavili dosta tragova po mjestima gdje su živjeli: tih prezimena ima i sa desne i sa lijeve obale Une; dosta ih je u pakračkoj eparhiji, u cazinskom kraju; Vujasinović je ime zaseoku u gospićkom kraju, Vujasinski potok veliki je zaselak u opštini Bosanska Kostajnica (25, XXI, 606). Slave Tominjdan.
Sveštenik iz Bosanske Dubice proto Slavko Vujasinović (1880-1945) bio je osvjedočeni rodoljub i dobar publicist. Njegova su glavna djela: Knešpolje i Bojeoga Peiija Petar (hajduk Peiija) 1830-1875, Banja Luka, 1933; Manastir Moštaniia, 1933′, Srbi kao ptšie, Memoari, Banja Luka, 1994. Pisao je i članke u “Vrbaskim novinama”, i bio dobar poznavalac narodnog života i prošlosti svoga kraja. U stvari, proto Slavko je nastavljao publicističku djelatnost svoga prethodnika, vrlo plodnoga pisca igumana moštaničkog Petra S. Ivančevića.