Poreklo prezimena Pejanović

1. mart 2012.

komentara: 1

[toggle title=”TESTIRANI PEJANOVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Pejanović

Haplogrupa: J2b M205

Poreklo: Godijelji, Drobnjak, Crna Gora

Krsna slava: Tomindan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

PEJANOVIĆI

(žive na Godijeljima i Gornjoj Bukovici)

Porijeklo im je od Marka, sina Marinka Pejanova Godijelja. U početku su se prezivali po Marku Markovići, a sredinom 19. vijeka uzeše prezime po svom najstarijem pretku Pejanu – Pejanovići.

Marko je imao sinove Stevana, Stanišu, Bogdana, Jovana i Tanasija. Stevan Markov imao je pet sinova, od kojih su četvorica mladi pomrli, a ostao mu je sin Zelen; on je imao Stojana, Maksima i Iliju. Stojan Zelenov se sa sinovima Mitrom i Neđeljkom odselio u Bosnu, kod Han-Pijeska. Maksim Zelenov imao je Miliža, Stevana, obojica bez potomstva, Nikolu i Tanasija. Tanasije je bio istaknuti aktivista u NOR- u 1941-1945. godine, a Momir Nikolin bio je istaknuti aktivista i rukovodilac u državnim organima Crne Gore. Njegov brat Vladimir dao je svoj mladi život u borbama protiv neprijatelja 1945. godine kao borac 7. omladinske crnogorske brigade, u čijim je redovima bio od njenog osnivanja.

Ilija Zelenov imao je tri sina: Jovana, Jova i Toma, od koga nema potomstva.

Staniša Markov imao je Milovana i Luku; Milovan Neđeljka i Tomicu; Neđeljko ima Mihajila, Miloša, Milisava i Uroša; Tomica Milovanov ima sina Milutina, oficira, a Milutin Milovana, istaknutog borca NOR-a 1941-1945. godine.

Luka Stanišin imao je Živka i Krsta; Živko ima Mirka, a Krsto Petra i Bega.

Bogdan Markov imao je dva sina Šumana i Obrena. Šuman je imao Aleksu i Radosava, a Obren Marka, Jovana i Janka. Šumanovo potomstvo izginulo je u raznim ratovima, tako da danas po Šumanovoj liniji nema potomaka. Njegov sin Radosav poginuo je u borbi protiv Turaka, unuk Bogdan u drugom balkanskom ratu, drugi unuk Milutin umro je u zarobljeničkom logoru u Mađarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, praunuk Novica, sin Bogdanov, poginuo je kao pripadnik NOV-a na Meštrevcu 1944. godine.

Uroš Neđeljkov poginuo je na Pljevljima 1. decembra 1941. godine.

Milivoje Jovanov poginuo je na Sinjajevini 1942. godine kao pripadnik jedinica NOV-a.

Mihajilo, Milisav, Uroš, Milutin i Bego odselili su u Pnjevlja. Sada niko od njihovog potomstva, osim djelimično od Bega, ne živi u Pljevljima već su se raselili po raznim mjestima, a najviše ih je u Beogradu.

Jovan i Janko odselili su se iz Godijelja za Pljevlja 1920. godine, a iz Pljevalja u selo Grab kod Bijelog Polja, odakle su 1945. godine kolonizirani u Sivac, u Vojvodinu.

Osim do sada navedenih Pejanovića, valja istaći i Radovana Simova Pejanovića, koji je po porijeklu bliži Lazarevićima, ali je njegov predak uzeo prezime Pejanović po svom daljem pretku Pejanu. Radovana su nepriajtelji ubili i sve mu spalili 1942. godine zato što je ukazao pomoć Vojinu Popoviću, jedinom španskom borcu iz durmitorskog kraja, koji je zbog bolesti i iznemoglosti ostao kod Radovana Pejanovića na liječenju i oporavku. Njegov sin Vladimir bio je borac 7. crnogorske omladinske brigade od njenog osnivanja u čijim je redovima i ranjavan. Njegova se porodica kolonizirala 1945. godine u Bačko Dobro Polje.

Slave Tomindan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

__________________

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    PEJANOVIĆ (p), u Raptima (Zupci, Trebinje), Rastu i Mucalovićima (Nevesinje). U Raptima su porijeklom od bratstva Ratkovića iz Konjskog, odakle se jedan od braće Ratković po imenu Pejo doselio u Rapti. Pejini potomci uzeli su prezime Pejanović (75:1239). U Rastu su porijeklom iz Bjelica u Crnoj Gori. Slave Petkovicu. U Mucalovićima su “Vrandići iz Zubaca”. Slave Nikoljdan, a prislužuju Sv. Savu (59:217,230). Pejanovića ima i u Mostaru. Porijeklom su iz Crne Gore, oko 1842. godine doselili su u okolinu Stoca, a poslije u Mostar.

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.