Poreklo prezimena Petronijević

1. mart 2012.

komentara: 19

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (19)

Odgovorite

19 komentara

  1. Milos

    Zovem se Milos Petronijevic, rodjen u Kragujevcu(prva generacija) poreklom sam sa Golije-opstina Novi Pazar, moji su to oko 200-250 godina, prvi se tu naselio Petronije, za koga se po usmenim predavanjima veruje da je dosao iz sela Lesce izmedju Berana i Bijelog Polja, prezivao se Popovic, slavimo SV Nikolu, moze li se saznati odakle je okvirno dosao Petronije iz kojih krajeva i da li po nekim crkvenim knjigama se moze proveriti dalje poreklo?
    pozdrav

    • Petronijevici su u Srbiju stigli u 18 i 19 v iz sela Zalokvice kod Berana u Crnoj Gori . Pripadaju brastvu Scekic. Dakle prvobitno prezime im je bilo Scekic. Posto se Scekici nisu nikad turcili morali su bjezati pred turcima pa su tako naselili Srbiju odnosno Sumadiju. Promjenili su prezime tako sto su imenu dodali nastavak. Petronije Scekic je svojoj grani dao novo prezime po svom imenu. Scekici -Petronijevici bili su zakleti neprijatelji turaka. Za nji se vezuje legenda da ko bi god iz plemene pomislio da se porurci bio bi posjecen. Danas u Zalokvici kod Berana postoji obelisk plemena Scekic na kom su uklesana sva prezimena plemenika. Brastvu Scekica pripadaju prezimena Piletici,Dragicevici,Radovici,Ojdanici,Jovkovici,Ljutici i Petronijevici

      http://bratstvoscekica.net/

      Pozdrav

      Borislav Petronijevic

      • Mirjana

        Poštovani Borislave, zovem se Mirjana Jeremić i rodom sam iz sela Landola kod Smedereva.
        Želim da Vam se zahvalim na ovako iscrpnom opisivanju prezimena Petronijević! Na žalost nemam mnogo mogućnosti da saznam o istoriji svojih predaka, pošto su svi oni već upokojeni, ali mi je moj pokojni deda ispričao da potičemo od Petronijevića, koji su u okolinu Smedereva, tačnije u selo Landol, došli bežeći od Turaka, koji su ih jurili d im se osvete jer su su neke Turke ubili u Hercegovini (tako je njemu pričao njegov otac). Do tada su slavili slavu Sv. Arhangel, a pošto su ih Turci pratili i u svakom selu se raspitivali ima li nekoga da slavi sv.Arhangela, oni su zamenili slavu i počeli da slave sv. Djurdjic. Takodje su promenili i prezime Petronijević, tako što su od imena braće Vukašina, Petra, Jeremije napravili prezimena Vukašinović, Petrović i Jeremić (inače svi oni danas žive u selu Landol), i još jedno prezime Landolac, čiji potomci danas žive u Grockoj.

        • Mirjana jos jednom sam procitala Vas komentar, da potvrdim nasa slava je Sv Djurdjic , takodje da je pok pra-deda Sreten imao dva sina Iliju i Krstu .Krsta je bio nas deda. Dakle da li je moguce da mi se javite na Slobodanka Rakidzich…na message Fb. Hvala..

          • Marina

            Drage sestre izgleda da smo rođake od familije koja je negde hiljadu osamsto i neke došla od Vučitrna u ove krajeve. Četiri brata i udovica snaja sa sedam sinova došli su i naselili se u Lugavčini, Golobuku, Lozoviku i izgleda da eto ima nas i u Landolu. Četiri brata Skoka (Lozovik), Sedlar (Landol), trećem se gubi trag, Vukašin i snaja Bisenija žena četvrtog brata Radovana (Golobok).
            Vi ste izgleda od Vikašina odnosno njegovog sina Gaje jer piše – Gajići (Avramovići, Petronijevići (45 k., sv. Arhanđel).
            Pošto su se Gaići sve vreme borili sa Turcima (goloruki) neki su odlazili iz Goloboka.
            Ostali iz literature:
            Lozovik (Skokići (Jankovići), (30 k., sv. Arhanđeo), doselio predak Stepa sa Kosova u drugoj polovini 18. veka. Imaju familiju u Vojvodini. po knjizi rodoslovu zvao se Skoka)
            Lugavčina (Sedlarci (Simići, Siminčići, Radojevići i Sedlarevići), slave Aranđelovdan. Preci su im iz Sedlara na Kosovu. Rod su Bisenićima u Golobok).
            Golobok (Sinovi Bisenijini i Radovanovi: Radivoje (Radivojevići, Radoje (Radojevići), Vasilije Vasa 1807 (Vasići), Jovan 1811 (Jovanovići i Bisenići), Miloš 1822 (Radovanovići), Stevan 1823 (Bisenići) i Periša 1828 (Bisenići) slave Aranđelovdan) i sinovi Vukašinovi (Gajići (Avramovići, Petronijevići (45 k., sv. Arhanđel). Zajedničkog su porekla sa Bisenićima te im je i starina ista).
            Vukašina su zvali Vučo i piše za njega (po kazivanju starca Triše) Četvrti brat zvaše se Vukašin. Odmarajući se u selu Lugavčini, gledaše stablo sa korenima i granama, pa saznavši od meštana da ga je voda donela, zaključi da će ga voda i odneti, te nastavi put dalje u brda, prema Goloboku.
            Gaići još kažu da je falilija bila i u Crnoj Gori.
            Možete da mi pišete na mejl [email protected]
            Na spomeniku kod Crkve u Goloboku piše: ,,Za suzu nam što slobodu žali krv ste svoju i živote dali. Al kad suza poslednja usane a vekovi crninu sahrane, spomen ovaj kroz duga vremena, vas rasutih nek čuva imena”, Kad htedoše miliona stope, srbsku zemlju u krv da potobe da sahrane jedinstvena nam dela i nad njima održao opela, vaša krvca junačka i vrela oslobodi gradove i sela, utruć suzu plačnog oka ponosnoga vašeg Goloboka”.

  2. Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Petronijević.
    Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Petronijević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.

    -Baljevac
    -Veliki Crljeni
    -Darosava
    -Dren
    -Konatice
    -Sokolovo
    -Tulež
    -Šopić

  3. Budimir

    Budimir Petronijević,

    Rođen u selo Ostraće, Leposavić, ispod planine Kopaonik.

    Pre oko 125 god. moj deda Dragutin i njegov brat Milutin Petronijević doselili su se u ovo pod-Kopaoničko selo. Rođeni su negde između Rožaja i Tutina oko 1870 god. Njihov otac se zvao Petronije. U jednom aginom dokumentu se kaže da su sinovi Petronija Petrovića, pa je moguće da je greška ili su prezime promenili po pradedi Petroniju. Slavimo oduvek slavu Sveti Mrata ( Sveti Stefan Dečanski).

    Bakin otac Krsto Planić, doselio se iz Nikšićke župe. Tokom ove seobe došlo je više familija i oni su se naselili u sela Ostraće i Zemanica pod Kopaonikom. Slave Krsnu slavu Đurđevdan.

    Poštovani čitaoci istraživači, ako nešto više znate o ovim prezimenima i familijama objavite.

    S Poštovanjem

    Budimir Petronijević

    • Pozdrav Budimire, ja sam potomak Milutina i Tomanije Petronijevic tj. praunuk, po prici moje babe Zorke mi smo poreklom iz Biseva kod Rozaja i da smo se nekada i prezivali Petronijevic, ali zbog Bisevaca koji zive u Ostracu prezime je promenjeno u Petronijevic po Petroniju Bisevcu….raspitacu se ovo su neprovereni podaci.

  4. Familije-prezimena Petronijević, po mestima prebivališta. Prema knjizi Todora Radivojevića „Lepenica“.

    -Donje Jarušice
    -Brzan
    -Goločelo
    -Pinosava
    -Rakinac
    -Dragobraća
    -Resnik
    -Đuriselo
    -Maršić
    -Markovac

  5. vojislav

    Petronijevici postoje u Arandjelovcu,selo Vrbica…Doseljeni su oko 1870g sa planine Rudnik.Krsna slava im je Sv.Jovan

    • Aleksandra

      Mi smo , ono sto ja znam, devojacko mi je Petronijevic i slavimo sv. JOVANA naselili se takodje bezeci od Turaka u selo Stepanje opstina Lajkovac , u kuci ih je do oko 2 sv.rata bilo 36 zajednica pa su braca se podelila i pokupovala zemlju isto u selu, glavni i prvi je bio Vladimir Petronijevic , od njega su ostali postali, dosta toga ne znam ali moj teca ima sve pa cu cim pribavim materijal napisati, interesantno je da u Slovcu i Ratkovcu postoji po 1 familija Petronijevica sa kojima nismo nikakav rod a svega smo udaljeni kilometar i 4 km

  6. Rade Brakočević

    Za Borislava Petronijevića šire Šćekića
    Šćekići su veliko i brojno bratstvo. Navođenje opšteg mjesta “pošto se Šćekići nisu nikad turčili”…. ” legenda da ko bi god iz plemena pomislio da se poturči bio bi posječen”, ne odgovara činjeničnom stanju. Primali su islam i Šćekići. Poznato je da su od Šćekića Hasanovići, odnosno (H)asanagići u Srđevcu i još nekim selima kod Bijelog Polja. Asanagići su srodnici Šćekića. Uostalom, sela koja naseljavaju Šćekići su do 1912.godine bila pod turskom vlašću, a toponim Zalokvica je bio u sastavu tzv. malog Bihora… Borislave pitaj istinoljubive Šćekiće, oni će sve ovo potvrditi. Naravno, islamizacija ne umanjuje značaj razgranatog bratsva Šćekića.
    Pozdrav!

  7. Mirjana Jeremić

    Zovem se Mirjana Jeremić. Rodom sam iz sela Landol kod Smedereva. Moji preci su su prezivali Petronijević, a po priči mog dede došli su u 19. veku iz Hercegovine, bežeći pred Turcima koji su želeli da im se osvete zbog ubistva nekoliko Turaka. Slavili su slavu sv. Arhangel, ali pošto su se Turci u svakom selu raspitivali o porodicama koje slave tu slavu, oni su je zamenili slavom sv. Djurdjic. Takodje su bili primorani da promenie i prezime Petronijević u Jeremić, Vukašinović, Petrović I Landolac dodajući nastavka kod prva tri prezimena imenu trojici brace (sva prezimena i dan danas postoje u Landolu), a četvrto je izvedeno od naziva sela (današnji potomci žive u gradiću Grocka).

  8. Draga Mirjana Jeremic , citam ovaj vas komentar i znam da je tacno 100% tako. Mi smo potomci Jeremica iz Landola . Nas pra- deda zvao se Sreten Landolac njegov sin Krsta Landolac imao je 2 sina i cerku. Sin Djorjde ,sin Sreten i cerka Milica. Milica je umrla od 14 god. za njom je umro nas deda Krsta..Nas otac Djordje poginuo je u drugom svetskom ratu bio je 22 god. samo… Nas stric Sreten bio je elektricar u Grocku, poginuo je , pao je sa bandere kad ga je struja drmnula.Nazalost nije stavio opasac 🙁 Nas otac ima nas dvoje dece Vladimira i Slobodanku, mi zivimo u USA. Nas stric Sreten imao je cerku Milicu i sina Krstu. Milica je zivela u Bosni/Ilidza… Proterani su iz Bosne , u Srbiji je umrla 1997 godine. Brat od strica Krsta zivi u Australiju. Dakle od naseg pra-dede Sretena koliko se secam ima Landolac Porodica od Voje , kojima ne znam imena. Dakle od naseg pok. Dede Krste njegovih potomaka nema nikoga u Grocku…Grocka je varosica koja je bila dugo god. pod Turcima. Samo se secam da nam je ricano da su Landolci iz sela Landola da je nase pravo prezime nekada bilo Jeremic. Verizju koja ja znam nije za pisati opsirno ovde , zelela bih da se stavimo u kontakt ako je moguce.Unapred hvala, veliki poz za Jeremice.

  9. Milovan Cicvaric

    Petronijevici u selu Bioska kod Uzica poticu od Cicvarica iz sela Nikojevica kod Uzica . Simeon Cicvaric se kao terzija privencao uz jednu udovicu iz Pesica na Omaru . Tu su od njega Terzici i Petronijevici . Jedan mu se potomak privencao u Vrutke u familiju Andica i tu su Cicvarici . Biostanski slave S. Nikolu a vrutacki su uzeli slavu Andica S. Arandela .

  10. Ivan Petronijevic

    Postovani ,
    porodicno prezime mi je
    Petronijevic,selo Jablanica ,kod Krusevca.Voleo bih da znam vise o poreklu.
    Hvala unapred.