Poreklo prezimena Pavlićević

29. februar 2012.

komentara: 1

PIŠE: Zoran Pavlićević

POREKLO FAMILIJE PAVLIĆEVIĆ IZ TOPOLE

Vremenski period u kom se rod Pavlićevića u Topoli može pratiti je od kraja 18. veka. Borivoje Drobnjaković beleži familiju Pavlićevići, čiji se predak doselio od Sjenice. Slava: Sv. Đurđic. Po dr Dragoljubu Milanoviću naseljavaju Topolu u vreme prvog perioda naseljavanja Šumadije (od 1690. do 1787.). Po dr Aleksandru Srećković, iz Sjenice su došli u Topolu oko 1780.-1790. godine. Etnolog Mile Nedeljković na osnovu popisa od 1825. godine svrstava Pavlićeviće u srodnu skupinu familija poznatu kao Perići. Kumovska familija je Jovanovići odnosno Vasilijevići-Vasići iz Masloševa kod Stragara.
Najstariji predak i rodonačelnik familije, zvao se Rade, rodjen oko 1760. godine, a o njegovim generalijama ništa nije sačuvano u pisanim dokumentima, a u usmenom, familijarnom predanju postoje različite verzije o doseljavanju u ovom delu Šumadije. Došao je od Sjenice, verovatno oko 1775.-1779. U jednom usmenom predanju Rade je došao u Topolu, bežeći od krvne osvete, sa sinom bez žene. Po drugom usmenom predanju sa Radom su došla i dva njegova brata, Relja i Rista od kojih nastaju familije Reljići i Ristići. Po trećoj verziji dolazi sa braćom Ristom i Jokom od kojih nastaju familije Pavlićevići, Ristići i Jokići.
Jedini sin rodonačelnika familije je Pavle Radević, poznat kao Pavlić, je rodjen oko 1779. godine. U pisanim dokumentima pominje se prvi put u tefteru čibuka 1823. godine, a kasnije i u tefteru haračkom 1825. godine. Pavle se oženio oko 1807. godine, i sa ženom izrodio osam sinova: Filipa-Vilipa, Vićentija, Jovana, Stanka, Nenada, Mladena, Miljka i Joksima. Pavle je imao nadimak Pavlić, verovatno je bio mali rastom i sitan, pa su ga od milošte zvali Pavlić. Familija Pavlićević 1851. dobija trajno nasledno prezime, po sinu prvog pretka Pavlu, koje je izvedeno verovatno od njegovog nadimka Pavlić.

ZNAČAJNE LIČNOSTI IZ FAMILIJE:

Aleksandar R. Pavlićević, vojni lekar pri srpskoj vojsci.
Miljko Đ. Pavlićević, kapetan prve klase, nosilac Albanske spomenice, Karađorđeve zvezde, dva ordena Miloš Obilić.
Milorad M. Pavlićević, vetrinar specijalista, osnivač Veterinarskog instituta u Kraljevu.
Miodrag R. Pavlićević, bio predsednik opštine Stari grad u Beogradu i direktor Jugoslovenskih železnica.
Radiša LJ. Pavlićević, bavio se književnim radom pisao aforizme za “Jež” i skečeve za Radio Beograd, osvajao nagrade za književni rad.
Hranislav M. Pavlićević, nosilac Albanske spomenice, konjički kapetan druge klase.
Radiša M. Pavlićević, bio predsednik opštine u Topoli, poslanik republičke Skupštine i zamenik minister pravde.

POTVRDE U IZVORIMA:

Bogdan Sekendek “Kojekude.. Njegovim tragom”, Zadužbinsko društvo “Prvi srpski ustanak”, Mišar-Šabac, 2009.
Borivoje M. Drobnjaković “Jasenica, naselja i poreklo stanovništva”, Srpski etnografski zbornik, Beograd, 1923.
Dragoljub Milanović, “Opština Topola”, Srpsko etnografsko društvo, Beograd, 2000.
Jovan Cvijić, “Naselja i poreklo stanovništva”, Beograd, 1922.
Mile Nedeljković, “Zadruga u oplenačkom kraju”, Etnološke sveske, Beograd-Topola, 1986.

Autor: Zoran R. Pavlićević

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vesna Pavlićević

    Jedan deo porodice Pavlićević je došao u Topolu kako je navedeno. Međutim jedan deo je naselio Azanju, slava je sv. Mrata. Porodica je vrlo velika a nigde nas ne pominju.
    Verzija o Pavliću je jedna a i mojoj porodici poznata.
    Pre neku godinu kontaktirala me je jedna gospođa iz Crne gore koja nosi isto prezime i poslala mi je porodično stablo koje datira dosta unazad. Nas tu nema ali je obeleženo da je jedna grana u 16 veku čini mi se otišla i moguće da je to naša, verovatno zbog krvne osvete.
    Ako neko ima saznanja o našoj grani neka se javi.