Papović

29. februar 2012.

komentara: 9

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (9)

Odgovorite

9 komentara

  1. Đorđe

    Poreklo iz mesta Gornji Kazanci,selo u opstini Niksic.Kao i 90% crnogoraca vuku korene iz Hercegovine.
    u tom mestu se na par godina odrzava skup svih Papovica koji dolaze sa svojim porodicama.U Gornjim Kazancima postoji crka koju su Papovici napravili jos 1833.Takodje postoji prica o cuvenom Osmanu-paši Kazanac koju mozete naci .Osman-paša kazan rođen je 1620. godine, a prema nekim izvorima 1627. u Kazancima kao Jakov Papović, od oca kneza Pavla Papovića. Kada je imao 13. godina Turci janjičari su ga odveli u Istanbul, gde je dobio ime Osman. Kako se pokazao kao vrlo bistar i hrabar Turci su ga školovali, a zbog zasluga u bici kod grada Kazanja sultan mu je dao zvanje paše, i tri dara — zemlju u Carigradu, dobrog konja i da bira pašaluk. On je izabrao rodnu Hercegovinu, gatački kadiluk, a po selu u kome je rođen prozvan je Osman-paša Kazanac.

    Bio je valija u Damask ejaletu (1676–1678, 1683), Anadolijskom ejaletu (1678–1680), Egipatskom ejaletu (1680–1683), Dijarbekir ejaletu (1683), Bosanskom ejaletu (1684), Jegarskom ejaletu (1685).[2][3] Učestvovao je u borbama za osvajanje Beča. Za vreme velikog turskog rata Osman-paša bio je paša Jegarskog pašaluka. Nakon što je zarobljen na putu, pogubljen je 1. avgusta 1687. godine, u tvrđavi u Jegri.[2]

    Paša je, takođe, sagradio izvor koji se nalazi na prostoru između crkve i džamije, a koji se naziva Pašin izvor ili Stubanj. Iza sebe je ostavio i nekoliko građevina u Anadoliji i Rumeliji i česmu kod svoje kuće u Stambolu.[4][5]

    Osman-paša Kazanac, poznat i kao (Osman-paša Hercegovac), bio je oženjen sa ćerkom Kara Mustafa-paše; sa kojom je imao više sinova.[6]
    toliko za sad od mene ..ovo se sve cinjenice o mojoj porodici .

    • Stepa

      Stevan Delić upravitelj škole u Gacku za vreme Austrije kaže: Da je subaša kazanački doveo nekog Nenoja sa porodicom za kmeta, od njega su posle uvođenja prezimena po Pavlu (Papu) dobili su prezime Papović. U isto vrijeme dovedan je i Anto iz Velestova takođe sa porodicom i od njih je nastalo bratstvo Antunovići. Da bi dovukli drugu raju za kmetove i ovi su prihvatili islam i u svili i kadifi namamili nove kmetove a oni postali Turci (poturice)
      Cernički pa Gatački kadiluk nikada nije imao kneza osim par godina na Koritima nekog Kočića.(vidi Turske deftere)
      Kazanci kao selio, po Turskim defterima 1701-9g, je imalo džamiju (služila i kao utvrda) podignutu parama Sulejmana veličanstvenog oko 1550g, tri kule (kuće na sprat) i 4 odbranbene kule(ili magacine) Usput crkvu su podigli dubrovački majstori1823g (može se naći na internetu) Najveća atrakcija je minaret od sedre, koje nema nigde u okolini, i danas odolijeva zubu vremena dok je džamija porušena oko 1820g pri prvom ustanku, a kamen raznet za okolne objekte. Minaret je podignut parama Osman paše Bošnjaka (tako se vodio mada je on voleo da se zove Hercegovac). Dogurao je , zahvaljjujućo puncu Velikom Veziru Kara – Mustafi i podmićivanju sultana Mehmeda IV do namjesnika Misira – Egipta. Jednostavnim uvidom u arhive Kotora, Dubrovnika, Trebinja i Mostara može se itvrditi da se nijedan Osman u 17-om vijeku ne pominje u Hercegovini.(Setite se da je džamija podignuta u 16-om)
      U istim arhivima može se naći 4+6 pisama Silejman paše Kazanca (sina Osman paše i hercegovačkog Sandžakbega) Dubrovniku, Kotoru, Zadru i bratu Mahmudu, kao i 4 njegova paši Kazancvu. Sva pisma bilo da su starogrčki, latinski, srpski, arapski, turski počinju sa: Ja Sulejman paša Kazanac, gospodar Hercegovine……( kopije objavljene u knjigama NS Mandića)
      Bajo Pivljanin osim za legendu nema nikakvu ulogu ni sa pašama ni sa Kazancima, te je ubačen samo radi pariranja pašama, iako je tada bio u progonu u Pulji (Puli i G Kotaru). Razaranje Kazanaca obavili su Mlečani sa uskocima Paštrovićima o čemu postoji u arhivu Kotora opšoran itveštaj Antonia Zena providuru dalmatinskom. Celokupmo pismo pored mene preneo je i navedeni NS Mandić.
      U vreme podizanja crkve celo selo je slavilo sv Arhangela Mihaila, pa je logičan i naziv iste..Možda je negde i postojala neka kapela ili predturska crkva, kao što je tvrdio dr prof Pero Slijjepčević da se u vreme suše odslikavaju temelji crrkve u zaseoku Trgovišta. Inače to je bio rimski trg o čemu se može napisati cela knjiga.

  2. Đorđe

    Slave Svetog Arhangel Mihaila

  3. Ljubomor

    Porijeklo je sa Čeva od Ozrinića, a davninom s Kosova. Pleme opjevano u Gorskom vijencu, poznato u borbi protiv Turaka.

    • Nenad

      Greska, Papovici nemaju veze sa Ozrinicima bez obzira na slavu, porijekom su iz Bilece a Ozrinici i Cevljani koji lsave Arandjelovdan doselili su Cevo iz Klobuka kod Trebinja i starinom su od Porodice Ateljevic Bakoc. Prema predanju Ozrinica Ozro se doselio iz Pravca danasnje Bosne i Hercegovine sto se poklapa sa predanjem Ljubomirskih starinaca koji imaju legendu o 3 brata koji su isli na kosovo gdje je jedan u povratku naselio Cevo

  4. Vojislav Ananić

    PAPOVIĆ (p), srednjovjekovna gatačka porodica iz Kazanaca. Prema predanju, porijeklom su od Predojevića iz Prijevora kod Bileće (147:586). Jedno predanje kaže da iz ove porodice potiče Osman-paša Kazanac. Neki je Papović imao tri sina. Jedan je ostao u Kazancima, a dvojica otišli u Istambul i tamo primili islam, “završili nauke i dobili pašaluke”. U jednoj narodnoj pjesmi pominje se knez Bogdan Papović i njegova ćerka Milica. U Milicu se zaljubio Kazanac-paša, a ona je bila isprošena za Baja Pivljanina. Pjesma dalje kaže da je, na pašin poziv, Bajo došao u njegov konak u Kazance i da je Milica izjavila pred ocem Bogdanom da se voli udati za pašu. Pjesma kaže da je Bajo tada ubio Milicu i pašu (97:202,204). Svojevremeno je S. Delić zabilježio dva predanja o Papovlćima. Po jednom je “nekakav Nenoje” doselio u Kazance iz Čeva u Crnoj Gori. Tamo se prezivao Ozrinić. a u Kazancima je uzeo prezime Papović. Imao je tri sina. Dvojica odu u “Stambol” i tamo se “poturče”. Jedan je tamo umro, a drugi se, poslije izvjesnog vremena vratio u Kazance i kazao ocu i bratu da se “poturčio”. Drugo predanje kaže kako je čobanče u Papovića “slutilo gospodstvu”. Kada bi došlo kući sa posla, nikada nije htjelo sjesti na zemlju, “no vazda gledalo da nešto prostre”. Kada su to uočili ukućani, skrivali su od njega sve što bi mogao da prostre. Čobanče jednog dana metne kapu poda se i povika: “U ovoj glavi nije glave, u ovoj zemlji nije stanja! Pa sjutri dan sakrivši u jednu bukvu svoj kosjerić i uže, ode glavom po svijetu. Dođe u Stambol, poturči se, ode u medresu, izuči nauke i postane paša. Kad je kasnije došao u Kazance, poslao je po uže i kosjerić i tim ih je osvjedočio o sebi…” Taj poislamljni Papović je, kaže Delić, Mahmut-paša Kazanac (62:795).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    • Stepa

      Turska je pre 3 – 4 godina dostavila katastarske popise imovune, stanovnika – po vjeri, polu i uzrastu. Vjerskih, stambenih i vojnih objekata….Tzv Deftere. Tamo možete naći da Gacko (Cernički pa gatački kadiluk: od Nadanića do Srijeda i Vratara do seoceta Bileće NIKADA nije imalo kneza. Drugo je što je svako bratsvo imalo svoga izvikanog kneza, kao i danas, koji je uglavnom služio Turcima za prikupljanje harača i razne dojave. Papovići su se odmah piturčili da bi privukli sunarodnike i drugu raju za kmetove što je i uspijevalo.Ti dovedeni kmetovi kao i poturice su prezimena dobili polovinom 18 veka.
      Jedno su narodrne pjesme ( po već pominjanom S Deliću Austrijskom upravitelju škole u Gacku), uglavnom prepjevane od Turskih guslara koji su tad bili na vthuncu stvaralaštva i legende kojih oko džamije i paša ima mnogo više od navedene, bar dvadeset.
      Iz deftera se vidi (kao i po nekim istoričarima) da je džamija podignuta parama Sulejmana hana 80g prije rođenja Osman paše Bošnjaka (od Papovića) koji je neosporno bio velika ličnost za Tursku ali nepoznat za Gacko i Hercegovinu. Arhivi su digitalizovani pa je lako proveriti. Mještani su raznim autorima (Grđić, Delić, Tanović, Bašagić..) davali razne podatke da je džamiju podigao Hasan, Hasanagić, Mahmut, Mahmud, Osman, sve dok im Delić nije preneo tursku legendu o Osman paši. Njegova biografija je do dana poznata i poznato je i dokumentovano da nikada posle 9-e g nije došao u Kazance i Hercegovinu, ali jesu njegovi sinovi Mahmud aga (ne Mahmut) i Sulejman paša i sandžakbeg Hercegovine koji svoja pisma započinje (na više jezika); citat: Ja Sulejman paša Kazanac gospodar Hercegovine, završen citat.
      Do istome je lako doći, samo treba čitati dokumenta, a seoske legende o porijeklu raznih bratstava i “velikim” ljudima iz njih treba ostaviti da se prepročavaju na sijelima, a ne na mrežama, što se posle zloupitrebi kao istorija.
      Komentar je demanti ponovnoj pojavi legendi i nnije kao predhodni već dopunjen da čitaoc može steći kompletnu sliku. Mnogima se ta slika ne sviđa ali šta mogu takva je!

  5. Sonja

    Praunuka sam popa Milutina, po kome je moj brat dobio ime. Unuka Todora Papovića oficira srpske vojske i ćerka Jovana Papovića. Jako sam ponosna na moju Papovinu , krst na Papović gredi sve moje Papoviće ….

    • Slobodan D. Papovic

      Postovana rodjako,
      Pripremamao Monografiju Papovica bratstva.Posaljite na ovu moju adresu Rodoslov vase loze od popa Milutina do Tebe i Tvog brata i ostalih Tvojih.
      Pozdrav iz Herceg Novoga/
      Viber broj 0038267088511