Poreklo prezimena Nešić

28. februar 2012.

komentara: 94

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (94)

Odgovorite

94 komentara

  1. nešić milorad

    Moja familija je u selu Belotinci kod Niša. Cuo sam da su zbog krvne osvete posli u Srbiju i Bosnu. Hvala

    • mane nesic

      neke knjige koje citam kazu da su nesici se doselili u okolinu beograda iz zaplanje ili komarice, tj iz jugoistocne srbije!

    • nesic(budic)milan

      Moj predak Stanko Nesic (po Drobnjakovicu) dosao iz juznih krajeva blize Vranju oko 1875. u Plaskovac kod Topole< ja i moja porodica nosimo prezime Budic po Budi, SINU prvog doseljenika. Zelim da pronadjem selo odakle je dosao.

  2. Nešić Nemanja

    Moja familija je iz Likodre (opština Krupanj), i 90% familije koliko znam je ostalo u toj opštini ili se odselilo u Loznicu ili Šabac, ali uglavnom zapadna Srbija

  3. Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
    Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
    NEŠIĆ

    -Skela-1, stara porodica, Nikoljdan.
    -Grabovac, prva polovina 18. veka, Osat, Nikoljdan, uz Vasiće.
    -Stepanje*, prva polovina 18. veka, Premćani u Polimlju, Jovanjdan.
    *Prota Ostoja doselio je i pored sebe naselio Nešu Hajduka kao svog ranijeg poznanika. Nešini potomci se zovu još i: Markovići, Stevanovići i Mirkovići i naseljeni su po slovačkim šumama.
    -Mali Bošnjak, druga polovina 18. veka, Dragijevica u Podgorini, Lazarevdan.
    -Skela-2, druga polovina 18. veka, Vrelo u oblasti, Jovanjdan, uljezi u Nešiće 1.

  4. Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Nešić.
    Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Nešić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.

    -Venčani
    -Boždarevac
    -Vreoci
    -Lazarevac
    -Ćelije

  5. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    Poreklo prezimena, selo Donja Lomnica (Vlasotince)
    Poreklo stanovništva sela Donja Lomnica, opština Vlasotince. Istraživanje „Sela u vlasotinačkom kraju“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara
    http://www.poreklo.rs/2013/01/28/poreklo-prezimena-selo-donja-lomnica-vlasotince/
    * * *
    Poreklo prezimena Nešić (Anđelković, Nešić, Stamenković-KRSTINCI):
    K r s t i n s k a familija je doseljena u selo Donja Lomnica iz zaseoka Bilo, sela Donji Dejan u 18 veku.
    Predak KRSTA, po kome je rod dobio naziv K r s t i n c i, bio je ugledan i imućan domaćin. Turčin kome je plaćao porez desetak, ga je maltretirao i stalno mu povećavao porez (svake godine).
    Ne mogavši da izdrži, dođe u u Lomnicu kod drugog Turčina i kupi od njega imovinu u zlatu. Noću je preselio svoju porodicu iz Bilo u Lomnicu, kako ih ne bi taj Turčin u Bilo poubijao.
    Od Krstinih sinova, kasnije su nastajle mnoge porodice, koje se danas različito prezivaju (Mitić, Nešić itd.).
    Od prezimena N e š i ć dele se dve familije sa prezimenima S t a m e n k o v i ć i A n đ e l k o v i ć.
    Predak familije Anđelković je bio A n đ e l k o, a predak familije Stamenković je bio S t a m e n k o.
    A n đ e l k o je imao sina S i m o n a. On je bio ciglar-preduzetnik. Osnovao je ciglanu u Sevojno.
    Kako je godina bila loša, cigle su propale i Simon Nešić je bankrotirao.
    Dugovao je porez državi, koja je konfiskovala deo imovine koja sada pripada školi (deo u kome se nalazi školski rezervoar za vodu koji se danas ne koristi).
    Predak A n đ e l k o ljut na svog sina Simona Nešića odluči da sina „proglasi“ (odrekne se kao sina) preko novina i da svu imovinu prepiše unuku Svetozaru Simonovom sinu.
    Kada je prepisao imovinu, predak Anđelko, svom unuku Svetozaru Nešiću promeni prezime na svoje ime da se preziva Anđelković.
    Simon Nešić se nikada nije vratio, već je ostao u Sevojnu do kraja života.
    Imao je sina Svetozara i tri ćerke: Persa, Julka, Darka.
    Svetozar Nešić (Anđelković) je imao tri sina: Blagoje, Đorđe, Petar i dve ćerke: Jelka i Savka. Blagoje nije imao dece.
    Đorđe Anđelković ima tri četiri sina: Jovica, Svetozar, Mića, Dragan i dve ćerke: Mirjana i Veselinka.
    Đorđe: Jovica-Zoran, Sanja.
    Đorđe: Svetozar-Nataša, Dragana.
    Đorđe: Mića-Đokica, Marjan.
    Đorđe: Dragan-Aleksandar, Ana
    Jovica: Zoran-Dušan, Tatjana.
    Mića: Đokica-Nikola, Kristina, Nikola
    Mića: Marjan-Mihajlo, Katarina.
    Petar Anđelković ima jednog sina: Zoran i jednu ćerku: Anđica.
    Zapis: 10. februar 2013.godine selo Donja Lomnica, opština Vlasotince
    Kazivač: Zoran Anđelković
    Zabeležili: Dušan Anđelković učenik petog rareda iz Donje Lomnice i nastavnik matematike Miroslav Mladenović, OŠ „Braća Milenković“ selo Šišava-Lomnica, opština Vlasotince
    11.februar 2013.g. Vlasotince
    http://www.poreklo.rs/2013/01/28/poreklo-prezimena-selo-donja-lomnica-vlasotince/

  6. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    http://www.poreklo.rs/2013/01/28/poreklo-prezimena-selo-donja-lomnica-vlasotince/

    U drugom delu komentara navodim i svoje zapise u selima:Ravni Del i Kruševica u opštini Vlasotince još davne 1974. ili 1975.godine, kada sam radio u seokoj školi u selo Kruševica kao nastavnik matematike i prikupljao podaTKE O POREKLU STANOVNIŠTVA i beležio sve što je bilo vezano za prošlost i običaje ovoga kraja.
    Tada mi je solunac unuk ili parunuk nešića(84.g-solonac) pričao o hajduku Neši, o kome sam i svoj rodni plčaninski zaseok Predanča(iznad sela Ravni del u planini-Bukova Glava, odeljak Čemernika) hajdukovao i postoji mesto(toponim) NEŠĆEVO GUMNO.
    Zanimljivo je da kada sam za portal POREKLO pisao o poreklo prezimena sela Broda(planinsko selo-Crna Trava ali je u blizini planinskog zaseoka Predanča-G.Dejan, Vlasotince) pročitao u crkveni m zapisima toponim NEŠIĆEV GROB(mesto Del-gde se iskazuje u hajdučkim pesmama zapisanih od ovog autora zapisa-podvukao M.M 2013.g.Vlasotince).

    U Vlasotince postoji NEŠIĆEV KEJ pa je familija iz beograda čak „podigla“ i spomen-obeležje pre neku godinu. Nisam se raspitivao o poreklu tog roda NEŠIĆA(a učiniću sigurno ali kada budem stigao ).
    Prema zapisu i pomoć mojih tada učenika iz roda NEŠIĆ(Stamenković-Anđelković) napomenuo mi je učenik da je došao u kontakt sa NEŠIĆIMA u selo Konopnica(Vlasotince) koji poseduju RODOSLOV (neki student).
    Naravno da nisam stigao da to proverim i nisam došao na „red“ za pisanje o poreklu prezimena sela Konopnica. To nisam učinio jer moj preminuli kolega i prijatelj konopničanin Krista Đokić je započeo da piše monografiju sela Konopnica.

    Kao neko ko dobro poznaje rodoslove i krsne slave i višeetapna raseljavanja i loklanu istoriju ovoga kraja, samo detaljniji podaci preko crkvenih podataka, iz matičnih knjiga rođenih i istoriskih arhiva i na terenu u razgovorima može da se napravi PORODIČNO STABLO roda NEŠIĆA, bilo gde da su raseljeni ili milom ili silom kroz minule vekove.
    Evo za sve NEŠIĆE(toga roda, sa različitim prezimenima i krsnim slavama) od mene tolika pomoć da se ne zaborave KORENI:

    Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
    13. novembar 2013.g. vlasotince, republika Srbija

  7. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    Dopuna: Koliko se sećam da je taj moj učenik(iz roda Nešić-Stamenković-Anđelković) od studenta iz roda Nešić iz selo Konopnica(Vlasotince) mi je napomenuo da su se zaselili iz s. Oraovica kod(Grdelica) Leskovca A sigurno da je bilo višeetapno raseljavanje.

  8. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    Nešića ima i u Leskovcu. Poznat je pofesor Vjekoslav Nešić i Nešić presednik leskovačkog odbora za ljudska prava.

  9. Nemanja Nešić

    Nešići takođe ima i na planini Ozren (RS-BiH), selo Panjik. Krsna slava je Sv. Ignjatije Bogonosac. Porodično stablo Nešića sa Ozrena, poznato mi je od druge polovine XVII. vijeka.
    Đoko Nešić je živio u drugoj polovini XVII. vijeka i on je imao dvije ćerke, i šest sinova: Simo, Stjepan, Toma, Vaso, Timotije ( / ) i Petar ( / ) ( ( / ) – Timotije i Petar nisu imali naslijedstvo).
    Simo: JOVAN- Jovo- Vinko; i MIROSLAV- Goran.
    Stjepan: SAVO; DUŠAN- Dragan; MIĆO- Dejan; RATKO- Boris, Branko.
    Toma: ĐOKO- Slađan; MILADIN- Milan; UROŠ- Mišo, Mile, Tomo, Božo, Nenad- Vladan.
    Vaso: MILAN- Sretenko ( / ) , Drago- Milan- Drago, Srđan, Rajko; ANĐELKO ( / ); NENAD ( / ); RAJKO- Nenad- Borko, Bojan; DUŠAN- Rado- Slobodan; NEDO ( / ), MITAR- Zlatko- Predrag, Nenad, Ratko- Ljubiša, Nemanja (JA).
    Istraživač: Nenad (R.) Nešić.

    Nešići naseljavaju i prostore Malog Prnjavora, ali nemam nikakve veće informacije.
    Ako postoje neke nejasnoći ili pitanja u vezi gore navedenog, možete me pitati na e-mail: [email protected]. Posjedujem i slikot prikaz gore navedenog stabla. Pozdrav.

    • Dragica Petruljević Nešić

      Nešića ima takođe i u Šamcu. Kažu da su se preci doselili iz Crne Gore u Šamac…
      Simo, Tomo i Jovan

    • Nešić Nenad

      Ako ste mislili na Nešiće iz Malog Prnjavora kod Doboja, ja sam jedan od tih!! Krsna Slava
      Sveti Simeun Bogoprimac
      Pozdrav

  10. Prezimena-familije u Šumadiji, Nešić.
    Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

    -Krnjevo
    -Markovac
    -Mramorac
    -Velika Plana
    -Sipić