Poreklo prezimena Maričić

24. februar 2012.

komentara: 43

[toggle title=”TESTIRANI MARIČIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Maričić

Haplogrupa: R1a M458 L1029

Poreklo: Brinje, Lika

Krsna slava: Nikoljdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Prethodni članak:

Komentari (43)

Odgovorite

43 komentara

  1. Aleksandar Maričić

    Pozdrav za Maričiće, gde god ih ima.Ja živim u Ivanjici, ovde nas ima dosta. U selima Komadine, Rovine ( Bratljevo) i selo Rokci i nešto malo u Kovilju. Svi Maričići ovde slave Djurdjevdan. O poreklu znam ponešto. Najviše nad je bilo u Hercegovini, odatle neke familije se raselile u Liku i Dalmaciju. Oni su većinom danas katolici. Ostali se doselili u Centralnu Srbiju, posle oslobođenja od Turaka

  2. Aleksandar

    Maričići, Gostovići, Božanići, Lončari koji su došli iz LIke u Slavoniju a kasnije u Vojvodinu su iz sela Škalić, Vodoteč opština Brinje. 1945. godine su Maričići kolonizovani iz Like u Bački Brestovac opština Odžaci, Vojvodina. Božanića ima i sada u Škaliću kao i Maričića.

  3. Ivan Maričić

    Dragi moji. Niste dovoljno istrazivali. Sa nasim DNK se poklapa jos jedna familija u Grckoj. Maricici ne poticu iz Hrvatske i Srbije. Pored Sv. Nikole slave i Sv. Jovana. To isto ne znaci da su Maricici pravoslavci. Sada ima i Katolika i Pravoslavaca. Jos uvek sam u fazi istrazivanja. Tragovi vode prema Prilepu, Crnoj Gori a najdalje u Tursku. Imam zelju da naredne godine pisetim groblje odakle su starosedeoci naseg dalekog rodjaka koji sada zivi u Grckoj. Posle kontakta sa njim saznao sam da je njegov predak bio svesteno lice u tom malom mestu i da tamo postoji crkva i groblje. Naslusao sam se raznih teorija odakle smo ali nikako nisam uspeo da saznam kako je nastalo prezime. Inace prezime naseg daljeg rodjaka iz Grcke pocinje sa MAR., tako da mi je to neka smernica sto se tice prezimena.

    • Sava Popadić

      Sve do 1851. godine prezimena u Srbiji su nastajala po imenu oca uz dodatak sufiksa -ić. Ako je dete rano ostalo bez oca pa ga je odgajala majka, onda je prezime dobijalo po njoj. Dakle Maričići su potomci Marice. Ovo je sigurno tačno.

      • Slobodan marcic

        Pozdrav za sve marcic da vam napomenem da u Gornje Kusce kod gnjilana trenutno postoji familija marcic koja broji oko 140 porodica familija se zove marcica u kojoj ima vise prezimena

    • Aleksandar Maričić

      Pozdrav, voleo bih ako nađete još neke zanimljive podatke o poreklu našeg prezimena da me informišete. Hvala unapred

    • Milanka Maricic

      Dragi nas Ivane, vrlo si tajanstven u pogledu podataka. Bilo bi lepo da nam odas tajnu mesta u Grckoj kao i prezime koje kao pocinje sa Mar. Uostalom kako ti znas da Maricici poticu iz Grcke ili cak Turske a ne sa Kosova pa odande otisli kojekude?

  4. Siniša Maričić

    Prezime ne znači i srodstvo tj poreklo. Do sada su 3 testirane porodice to i dokazale tj. 3 halogrupe R1a1, I, E3b1 . Sto znaci da se radi o ljudima koji po muskom pretku nemaju zajednicko poreklo najmanje 20.000 godina

  5. Djordje Maričić

    Pozdrav svima. Rodjen sam u Selevcu ali živim u Austriji. Bio sam tamo 3 ili 4 puta ali koliko znam poreklo nam je negde od zlatibora. Navodno se od Kosovske bitke tamo naselili, ali su i pre postojali ne zna se tacno. Deda je govorio da je njemu pričano kako nam je poreklo iz CG i da smo u srodstvu sa Kučima.

    • Milan Maricic

      Tako je Djordje sine

    • Krsto Petrov

      Poštovani Đorđe,tvoj đed ti je rekao istinu..Tvoji su napustili KUČE u 16 vijeku sa brastvom ŠTETIBRADIĆ..od tvojih srodnika u Kučima su ostala brastva KLIKOVAC I RADOVIĆ koji i dijele tvoju haplogrupu,ova dva brastva u starim zapisima se navodi” u Kučima postoje vendska brastva koja su formirala GORSKU ŽUPU(stari naziv KUČA)!Inače KLIKOVCI su direktni potomci klana TIHOMIR,inače jedan od najjačih srednjevjekovnih klanova!

  6. Ana Maričić

    Ja živim u Užicu, a po ocu sam Maričić, a moje poreklo je selo Ljubanje, 8 km od Užica. Pre prvog svetskog rata su se doselili u ovo selo, a poreklo nam je selo Semegnjevo Zlatibor! Svi slavimo Arandjelovdan…

    • Ivan Maricic

      Mojo su poreklom iz Like isto slavimo Arandjelovdan

      • Krsto Petrov

        Vi ste iz Kuca i imate rodjake koji su ostali u Kucima,prezime je Klikovac ,nekad Zlikovac,Stetibradici i Zlojutrovici ,Napustili ste Kuce u 16 vijeku.Imate potpuno poklapanje sa Klikovcima koji su potomci klana Tihomir najjaceg klana na ovim prostorima mislim na srednji vijek!

      • Borislav5

        Ja sam Maričić iz Like i krsna slava mi je sveti Jovan.

  7. Đorđe Rističević

    Maričići porijeklom od srpske loze Nemanjića, potomci po Nemanjinom sinu Vukanu, slave svetog Arhangela Mihaila arhistratiga. Iz pitome župe Tuzi koju su naseljavali, tu imali svoje njive, katune, crkvu i groblja pođoše na put bez povratka. Razviše se u tri pravca: Jedna grupa Maričića ode u dubinu Srbije. Druga grupa krenu duž mora na zapad i dođe iznad Knina na Vrelo Zrmanje gdje se nastani. Treća grupa Maričića tumarajući sa pokretnim imetkom krenu prema prestonom gradu Crnojevića Žabljaku, nastani se u pitomoj Župi Pivskoj u mjestu Plužine oko 1400. godine. Tu se nastaniše, orodiše i stekoše znatnu imovinu sa velikim imetkom njiva, vinograda, voćnjaka, livada i pašnjaka. Imali su katune na Pišču u Pivskoj planini.

    Turske horde u svojim osvajačkim pohodima zauzeše Pivsku oblast i Plužine 1465. godine. Nestade onog blagostanja i mira kojeg su imale srpske porodice u Pivi.
    Opet zavlada turski teror i stradanja. Samo hrabriji su se odmetali u hajdučke družine da bi izazvali strah kod turskih vlasti a na neki način bili sigurnost potlačenim srbima. Jedan od istaknutijih Pivljana bio je Bajo Nikolić-Pivljanin. Bajo je turcima zadavao velike gubitke. U Bajovo vrijeme veliki udio u borbi za slobodu pripao je Vidu Maričiću (starijem) koji je bio veoma bogat i ugledan domaćin.
    Jedan broj Pivljana i Banjana odlazi organizovano sa Bajom Pivljaninom u hajdučkim četama 1685. godine i pružaju pomoć crnogorskim jedinicama u Boki. Dolazi do sukoba na Vrtijeljci pored Cetinja gdje su Osmanlije izvojevale pobjedu. Veliki broj hajdučkih četa gine u toj bitci u kojoj je početkom maja 1685. poginuo i Bajo Pivljanin. Poslije Bajove smrti turske krvopije svete se istaknutim srpskim porodicama do totalnog uništenja. Te surove 1685. godine teško su postradali Maričići. Oni što pretekoše preseliše se u Pivsku planinu u svoje katune na Pišču. Od 1685. godine u Plužinama nema više Maričića, njihovih kula i bogatstva, sve su to poharčile turske horde a njihovu zemlju dali su drugima na korištenje. Maričići ponovo sa ledine počeše da se kuće. U Pišču, povrh greda napraviše kuće. Ni u Pišču nisu imali mira i spokoja od turskih hordi mada su posjedovali svoje katune od 1400. godine. Godine 1732. Pivsku oblast zahvati kuga. Kuga je harala i odnosila živote u selima Pive, ove zlosrećne godine kuga je napala i Maričiće u Pišču i odnese mnogo života.
    Bježeći od kuge jedni preseliše se u Polje Crkvičko a neki odoše prema Srbiji. I danas u Pišču povrh greda imaju zidine njihovih kuća i mjesto se zove „Kuće Maričića” i „Brdo Maričića“ a naspram njih „Brdo Gadžića“ naseobina njihovih sestrića, koje se pominju u knjigama doktora Obrena Blagojevića i Svetozara Tomića. Narod Pišča neznam iz kojih razloga poslije drugog svjetskog rata ovo mjesto je prozvao „Marića kuće” kako ih i danas zovu, a svi u Pišču znaju da je kraj nosio ime „Kuće Maričića“.
    U Polju Crkvičkom (ovo se mjesto do oko 1820. godine zvalo Korita, pa po mnogim crkvištima na Kapavici prozvalo se Crkvice) ponovo sve ispočetka, sa velikim jadom i čemerom iscrpljeni i osiromašeni seljakanjem počeše praviti kuće da smjeste čeljad uz suvo i toplo ognjište. U ovo vrijeme hajdučijom se oglasio Vid Maričić (mlađi) koji se borio i četovao Crnom Gorom i pograničnim područjima sa Hercegovinom.
    Maričići se taman okućiše i zaboraviše seljakanja, ali što naš narod kaže „Đavo niti ore niti kopa nego o zlu radi”.
    Turske horde počeše se okupljati u staroj Hercegovini i na granici prema Crnoj Gori. Oko 1840. godine u kuću već pokojnoga Vida Maričića upade turski silnik sa pratnjom provocirajući ih u pripitom stanju vitlajući golom sabljom prijeteći da će svu Vidovu porodicu poklati. Lampa se utrnu, kroz noć sijevnu nož i zari se u begov stomak. Nastade panika pratnja se razbježa vidjevši nepomičnog bega u krvi. Sinovi pokojnoga Vida Maričića: Todor, Ristić i Đoko pokupiše nešto pokretne imovine potjeraše nešto stoke i sa kućnom čeljadi pod okriljem noći pođoše prema Šćepan polju i dalje niz Drinu. Nastaniše se u polju Cvilinskom nadomak Ustikoline ali ne zadugo opet zbog nesigurnosti preseliše u selo Zoroviće, potom Batkoviće. U Batkovićima se braća podijeliše i počeše raseljavati. Todor se nastani u selu Vinogradi kod varošice Prača i po njemu se njegovi potomci prozvaše Todorovići.
    Đoko se nastani u selu Đedovci na Glasinačkom polju a po njemu se njegovi potomci prozvaše Đokići.
    Ristić se sa porodicom nastani u selu Bogovići 1855. godine a njegovi potomci se po njemu prozvaše Ristićevići. Sa Ristićem se u Bogovićima nastani Todorov sin Simo i njegovi potomci prozvaše se Todorovići. Svi su zadržali svoju krsnu slavu svetog Arhangela Mihaila i održali veze sa srodnicima. Prezime Ristićević poslije drugog svjetskog rata oko 1945. godine iz nepoznatih razloga preimenovano je popisima novih vlasti u prezime Rističević.”

    Đorđe P. Rističević

  8. Miloš Maričić

    Postovani

    Moji su iz Zemunika Gornjeg selo blizu Zadra slavimo Sv Jovana
    Moji slabo
    Znaju o precima da li bi mi ko
    Mogao reci malo
    Vise

  9. Vladimir Maricic

    Pozdrav svim dobrim ljudima pa tako i nama Maricicima 😀. Oceva porodica Maricic poreklom je iz opstine Ivanjica,selo Rovine. Kazu da smo poreklom iz Hercegovine, neki pricaju da smo i iz Crne Gore od plemena Kuca. Krsna slava nam je Djurdjevdan . Voleo bi ako neko nesto vise zna o nasem poreklu da mi ovde napise. Citao sam po raznim forumima da nam je poreklo i iz Like,Prilepa,Crne gore,Bosne i Hercegovine….pa i da smo dobili prezime po Marickoj bici…zbunjuje me da slave neki Maricici Sv.Nikolu,neki Jovana,neki Arhangela Mihaila….sve me to zbunjuje.

  10. Diana Maričić

    Pozdrav, ja sam iѕ Banja Luke, krsna slava Nikoljdan, deda mi se zvao Đorđo i on je živio prvo na Manjači, selo Radmanići, potom ih je vojska iselila u Banja Luku. Ne znam ništa o porijeklu porodice ni odakle su došli ovdje, pogotovo prezimena, osim što sam kao dijete načula da je nastalo po nekoj Marici udovici.