PIŠE: Saša Žunić
Poreklo i istorijski razvoj roda Žunić
Koreni roda Žunić sežu u kasni XIV vek, u doba kada je oblast Huma — prostor između današnje istočne Hercegovine i dubrovačkog zaleđa — bila pod vlašću kralja Tvrtka I Kotromanića, a potom kralja Ostoje.
U tadašnjim poveljama, između 1378. i 1398. godine, spominje se vlastelin Žun Žurković (Žurgović), pravoslavne vere, poreklom iz unutrašnjosti Huma. Njegovo ime, izvedeno iz staroslovenske reči žunъ — što znači „zrno“ — nosilo je značenje plodnosti, rada i blagostanja, što je u skladu s duhovnim i simboličkim vrednostima staroslovenskog sveta.
U istom periodu, u dubrovačkim arhivima pominje se i Žun Sorkočević (1391), što ukazuje da je ime Žun imalo i trgovački i plemićki ođek među hrišćanskim porodicama koje su održavale veze između pravoslavnog zaleđa i katoličkog Dubrovnika. Upravo iz potomstva ovih humsko-dubrovačkih Žuna, tokom XV veka, oblikovalo se prezime Žunić, u skladu s tadašnjim običajem da se prezime gradi od imena pretka uz sufiks –ić, koji označava „sin“ ili „potomak“.
Tokom XV i XVI veka, Žunići su živeli na području između Trebinja, Ljubinja, Popova polja i Dubrovačkog primorja. Izvorni ogranak ostao je u pravoslavnoj veri, sa snažnim vezama prema manastirima Tvrdoš i Zavala. Međutim, prodor Osmanskog carstva i jačanje katoličkog Dubrovnika doveli su do raslojavanja roda. Grane koje su ostale bliže primorju, posebno oko Slanog, Stona, Zadra i Paga, tokom XVI veka primile su katoličanstvo, što im je omogućilo društveni opstanak i trgovinsku povezanost s Mlečanima.
Drugi deo roda, koji je ostao u unutrašnjosti Bosne i Huma — naročito oko Gacka, Nevesinja, Foče i kasnije Sarajeva — tokom XVII i XVIII veka prešao je u islam, uglavnom iz praktičnih razloga: zadržavanja zemlje, položaja ili službe u osmanskoj administraciji. U vreme učvršćivanja osmanske vlasti, deo porodica Žunić prihvata islam najčešće radi očuvanja poseda i društvenog statusa. Ti Žunići postali su deo muslimanskog građanskog sloja i učestvovali u životu kasaba i čaršija.
Pravoslavne grane Žunića, međutim, nastavile su život u brdsko-hercegovačkim krajevima i delovima istočne Bosne. U tom periodu formiraju se dva ogranka:
• Crnogorska grana, koja se naseljava u Pivi, Pljevljima i Nikšiću, gde postaje deo lokalnog plemenskog sloja;
• Srpska grana, koja se tokom Velike seobe Srba (krajem XVII i početkom XVIII veka) seli preko Zlatibora, Užica i Nove Varoši u zapadnu i centralnu Srbiju, gde se održava u kasnijim vekovima.
Iz tih krajeva potiču i novija prezimena koja su se razvila od osnovnog oblika Žunić — poput Žunjić (u zapadnoj i centralnoj Srbiji) i Žunič (u Sloveniji i delovima Kranjske). Ove varijante predstavljaju jezičke prilagodbe istog korena, nastale prilikom migracija i prelazaka u nove jezičke sredine.
U XIX veku, tokom vladavine Austro-Ugarske, katoličke grane Žunića postale su prepoznatljive u Dubrovniku, Cavtatu, Metkoviću i Imotskom, dok su muslimanske porodice Žunića imale značajnu prisutnost u Mostaru, Sarajevu i Travniku. Pravoslavne grane su se u to vreme već raširile po Crnoj Gori, zapadnoj Srbiji i delovima Like, gde su zadržale svoje krsne slave (uglavnom Nikoljdan i Đurđevdan) i rodovske tradicije.
Tako se kroz vekove oblikovala široka mreža roda Žunić, koji je u različitim sredinama zadržao svest o zajedničkom poreklu. Bez obzira na verske i geografske razlike, svi ogranci — pravoslavni, katolički i muslimanski — vuku poreklo od istog izvora: pravoslavnog vlastelina Žuna iz humsko-dubrovačkog prostora XIV veka, čije ime dalo oblik jednom od najstarijih i najrasprostranjenijih prezimena južnoslovenskog prostora.
U XX i XXI veku, prezime Žunić i njegove varijante zadržale su prisustvo širom Balkana, ali i u dijaspori.
Danas su najbrojnije porodice Žunića u Srbiji, naročito u Zlatiborskom, Moravičkom, Mačvanskom i Beogradskom okrugu, gde se deo potomaka pravoslavnih Žunića naselio tokom XIX veka.
U Crnoj Gori, stara bratstva Žunića i dalje postoje u Pivi, Pljevljima, Nikšiću…, dok su u Bosni i Hercegovini prisutni u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Zenici, Livnu, Sanskom Mostu, Banja Luci, Zavidovićima…
U Hrvatskoj su zabeleženi u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Imotskom, Metkoviću, Rijeci, Rovinju, Makarskoj…, a u Sloveniji je oblik Žunič ukorenjen u oblastima Bela Krajina i Dolenjska, gde su potomci davnih iseljenika iz hercegovačkih krajeva.
Iseljenički talasi XIX i XX veka doveli su do prisustva porodica Žunića u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, gde su mnogi sačuvali sećanje na svoje poreklo. Bez obzira na granice i različite veroispovesti, Žunići i danas dele zajedničko rodovsko nasleđe koje se proteže više od šest vekova unazad — do pravoslavnog vlastelina Žuna, čije ime i danas živi u prezimenu Žunić kao svedočanstvo o trajnosti roda i preplitanju istorija naroda Balkana.
Varijacije i srodna prezimena: Žunjić, Žunih, Žunitć, Žunič, Žunic, Žunich, Žunec, Žunko i Žunković.
________________________________________
Genealoška linija roda Žunić (XIV–XXI vek)
I. Generacija (oko 1370–1400)
• Žun Žurković (Žurgović) – pravoslavni vlastelin iz Huma (između Trebinja i Ljubinja).
– Pominje se u poveljama kralja Tvrtka I (1378) i kralja Ostoje (1398).
– Njegovo ime postaje osnova prezimena Žunić.
________________________________________
II. Generacija (oko 1400–1450)
• Radovan Žunić, sin Žuna – prvi nosilac prezimena Žunić u dubrovačko-humskim dokumentima.
– Imao sinove Petra i Radoslava.
________________________________________
III. Generacija (oko 1450–1500)
• Petar Žunić – u zaleđu Dubrovnika; potomci prelaze na katoličku veru u XVI veku (Slano, Ston).
• Radoslav Žunić – ostaje u unutrašnjem Humu; čuva pravoslavnu tradiciju (Gacko, Nevesinje).
– Ima sinove Vukotu i Žarka.
________________________________________
IV. Generacija (oko 1500–1580)
• Katolička linija (Petrova grana):
– Marin Žunić, trgovac u Dubrovniku (1550), osniva primorsku katoličku granu (Cavtat, Metković, kasnije Imotski).
• Pravoslavna linija (Radoslavljeva grana):
– Vukota Žunić, vojvoda iz Gacka – učestvuje u borbama protiv Osmanlija; njegovi potomci odlaze u Pivu i Pljevlja (Crna Gora).
– Žarko Žunić ostaje u oblasti Nevesinja; potomci kasnije migriraju ka Zlatiboru i Užicu (Srbija).
• Muslimanska linija:
– U Foči se formira ogranak pod imenom Mehmed-beg Žunić (oko 1580).
________________________________________
V. Generacija (oko 1600–1700)
• Crnogorska pravoslavna grana (Vukotina linija) – u Pivi i Pljevljima, učvršćuje se kao staro bratstvo.
• Srpska pravoslavna grana (Žarkova linija) – migrira u zapadnu Srbiju (Zlatibor, Užice, Nova Varoš), zadržava slave Nikoljdan i Đurđevdan.
• Muslimanska grana – u Foči i Goraždu, širi se prema Sarajevu i Mostaru.
• Katolička grana – Dubrovnik, Cavtat, Ston; pod mletačkom zaštitom.
________________________________________
VI. Generacija (oko 1700–1800)
• Pravoslavne grane (crnogorska i srpska) učestvuju u oslobodilačkim ustancima i održavaju rodovsku tradiciju.
• Muslimanska grana učvršćena u Travniku, Sarajevu i Mostaru.
• Katolička grana prisutna u Imotskom, Makarskoj i Zadru.
________________________________________
VII. Generacija (oko 1800–1900)
• Jedan mali deo srpske pravoslavne grane razvija prezime Žunjić u Moravičkom, Kolubarskom i Mačvanskom kraju.
• Katolička linija se širi ka Zadru, Splitu, Trogiru i Pagu.
• Muslimanska grana jača u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.
• Slovenačka grana Žunič nastaje od hercegovačkih iseljenika (oko 1880).
________________________________________
VIII. Generacija (XX vek)
• Žunići su prisutni u većim gradovima širom bivše Jugoslavije (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Zagreb, Sarajevo, Banja Luka, Ljubljana, Podgorica).
• Iseljavanje u Austriju, Nemačku, Kanadu i Australiju posle 1945.
• Sve tri linije održavaju svest o zajedničkom poreklu.
________________________________________
IX. Generacija (XXI vek)
• Pravoslavne grane – Srbija (Zlatiborski, Moravički, Mačvanski, Beogradski okrug, itd…), Crna Gora (Piva, Pljevlja, Nikšić, itd…), Republika Srpska – BiH (Foča, Gacko, Banja Luka, itd…).
• Katoličke grane – Hrvatska (Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Metković, Imotski, Rijeka, Rovinj, Makarska, itd…), Slovenija (Bela Krajina, Dolenjska, itd…).
• Muslimanska grana – Bosna i Hercegovina (Mostar, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Livno, Sanski Most, Zavidovići, itd…).
Svi ogranci dele zajednički simbolički koren u liku vlastelina Žuna iz XIV veka, čije ime i danas živi u prezimenu Žunić — kao svedočanstvo o trajnosti roda i preplitanju istorija naroda Balkana.
1) Istorijski izvori i genealoški podaci (po tačkama, sa linkovima)
1. Povelje kralja Tvrtka I (1378) — osnovni diplomatski izvori za kraj XIV veka.
– Digitalna/studijska izdanja i analize povelje Tvrtka I koja je izdana Dubrovniku (april–jun 1378) nalaze se u stručnim izdanjima i na ResearchGateu. Izvor: ResearchGate
2. Povelje vezane za period Ostoje i Radiča Sankovića (kraj XIV — početak XV veka).
– Postoje izdanja i studije koje obrađuju povelju kralja Ostoje usmerenu Dubrovčanima i povezana pisma iz 1390-ih; jedno od digitalnih izdanja je dostupno na Academia.edu. Izvor: Academia.edu
3. Navodi o ličnom imenu „Žun” u lokalnim izvorima i rodoslovnim zabeleškama (površna obrada na rodoslovnim stranicama).
– Rodoslovni sajt poreklo.rs ima objedinjene lokalne zapise i diskusije o prezimenu Žunić (sakupljene lokalne podatke, natuknice o pomenima imena „Žun” i prvim zabeleženim nosiocima). Izvor: poreklo.rs
4. Antroponimija i etimološka objašnjenja prezimena (rečnik/porodične baze).
– Porodični i etimološki pregled prezimena Žunić/Žunič naveden je na bazama kao FamilySearch i ActaCroatica (pokazuju da je prezime patronimik od Žuna i da varijante postoje u regionu). Izvor: FamilySearch+1
5. Statistička i geografska raspodela prezimena (moderne baze).
– Podaci o rasprostranjenosti prezimena Žunić / Žunjić mogu se potvrditi preko sajtova kao što su Forebears ili lokalne baze porodica (Forebears, ActaCroatica). Izvor: Forebears+1
6. Istorijski okviri (Radič Sanković i Sankovići; stanje u Humu i Konavlima krajem XIV veka).
– Pregled istorijskih prilika u Humu, Sankovići i sukobi oko Konavala dostupni su u stručnim člancima i enciklopedijskim prilozima (npr. članci o Radiču Sankoviću). Izvor: Wikipedia+1
________________________________________
2) Navodi / citati iz knjiga i spisa (po tačkama) — kratki citati + reference
Napomena: iz predostrožnosti prema pravilima citiranja navodim samo vrlo kratke citate (do 25 reči) iz javno dostupnih izvora, sa vezama.
1. O postojanju ličnog imena Žun u izvorima
– „Prezime Žunić je inače najverovatnije nastalo po muškom imenu Žun.” — formulacija koja se pojavljuje u objavama rodoslovnih sajtova (poreklo.rs). Izvor: Poreklo
2. O Tvrtkovim poveljama i dokumentima krajem XIV veka
– Naslov izdanja: The Royal Charter of king Tvrtko… (Zrnovnice 10 April 1378) — studijsko izdanje i obrada. (dostupno preko ResearchGate / akademskih izdanja). Izvor: ResearchGate
3. O povelji kralja Ostoje (izdanju/publikaciji)
– Izdanje i tekst povelje Ostoje s objašnjenjima (digitalno dostupno u obliku akademskih članaka / PDF-izdanja). Izvor: Academia.edu
4. Etimološka zabeleška (rodoslovne/etimološke baze)
– FamilySearch / Dictionary of American Family Names: „patronymic from Žuna” — kratak etimološki sažetak prezimena Žunić/Žunič. Izvor: FamilySearch
5. Rodoslovne zbirke i lokalni zapisi
– Kolekcije zapisa i transkripti matica / lokalnih rodoslovnih beležaka o porodicama Žunić nalaze se na poreklo.rs i sličnim regionalnim stranicama (primeri imena i popisa iz 19. veka). Izvor: Poreklo+1
________________________________________
3) Poznate ličnosti koje nose prezime Žunić (kratko — ime, mesto rođenja / čime se bave), sa izvorima
Izdvojio sam javno poznate osobe za koje postoje provjerljivi podaci na internetu:
1. Stipe Žunić — rođen 13. XII 1990. u Zadru, Hrvatska. Hrvatski atletičar (bacanje kugle), bronzani na Svetskom prvenstvu 2017. (karijera u atletici). Izvor: Wikipedia+1
2. Ivica Žunić — rođen 11. IX 1988. u Jajcu (SR BiH). Profesionalni fudbaler (odbrambeni igrač), karijera u klubovima u BiH, Austriji, Poljskoj, Ukrajini i drugim ligama. Izvor: Wikipedia+1
3. Dragiša Žunić — rođen 29. VI 1978. u Požegi (SFRJ). Bivši srpski profesionalni fudbaler (defanzivac). Izvor: Wikipedia+1
4. Matt (Matt / Matthew) Zunic — američki košarkaš i trener (1919–2006), ime je anglofona varijanta prezimena Zunic (potencijalno porodično poreklo iz hrvatskih/južnoslovenskih emigrantskih krugova). Biografski podaci u sportskim enciklopedijama. Izvor: Wikipedia+1
5. Jordan Zunic — australski profesionalni golf igrač (prezime Zunic se pojavljuje u engleskoj transkripciji). (Popratne reference na sportskim stranicama / Wikipedia listama prezimena). Izvor: Wikipedia
Dodatno: postoje lokalne i regionalne ličnosti (privatne prirode, lokalni političari, prosvetni radnici i dr.) koje se spominju na rodoslovnim forumima i lokalnim vikiprojektima — oni se pojavljuju u izvorima kao poreklo.rs, ActaCroatica i lokalnim arhivima.
________________________________________
Izvori
• ResearchGate — Povelja kralja Tvrtka I (1378). ResearchGate
• Academia.edu — Povelja kralja Ostoje (tekst/analiza). Academia
• poreklo.rs — članak i rodoslovne beleške o prezimenu Žunić. Poreklo+1
• FamilySearch / Dictionary of American Family Names — etimologija prezimena (patronimik od Žuna). FamilySearch
• ActaCroatica / Forebears — statistika i regionalni zapisi za prezime Žunjić / Žunić. ActaCroatica+1




2. septembar 2015. u 16:52
Zunic
Niko nije spomenuo Žuniće iz Bosne, tačnije iz Sanskog Mosta. Moj deda se zvao Đurađ (1935), pradeda Miloš,a čukundeda Mijo i slavimo Đurđevdan.
5. maj 2017. u 07:22
Brankica
Zdravo.
I ja sa. Od porodice Žunič iz okolice Sanskog Mosta. Iz Briševa. Mi smo katolici. Baka Bosiljka i djed Stipo.
27. jun 2023. u 12:57
Jasna Žunić Šibenik
Pozdrav, moji prabaka i pradjed su imali ista imena otac je po djecu dobio ime Stipo …molim vas javite se jer smo velike mogućnosti familija hvala l.p
7. septembar 2015. u 17:17
Azra
Ja takodje nosim prezime Zunic, ali mi zivimo u Bosni i Hercegovini. Voljela bih znati da li su preci doselili sa drugih podrucja. Po vjeroispovijesti smo muslimani.
7. septembar 2015. u 18:24
Branko Todorović
Poštovana Azra,
Na osnovu dosadašnjih komentara, mogli smo videti da svi Žunići nisu istog porekla, kao i da ih u samoj Bosni i Hercegovini ima nekoliko različitih rodova, te bi bilo poželjno da navedete mesto porekla vaše porodice, ili bar iz kog dela BiH potiče.
Žunića muslimana nema mnogo, ali se ipak javljaju u dva različita dela BiH, možda je to proizvod savremenih migracija, ali možda se radi i o dva različita roda.
15. jul 2021. u 13:11
Sanela Zunic
Zdravo, i mi smo po veroispovesti muslimani, otac i deda su iz Tuzle, BiH, zanima me nesto vise ako neko zna o tome. Hvala
29. maj 2023. u 00:27
Asmir
Ja sam musliman prezivam se ŽUNIĆ sa opstine sam ZAVIDOVICI 50km od TUZLE moj otac,djed i pradjed su bili muslimani.
1. decembar 2015. u 21:53
Dusan Zunic
Moje ime je Dusan Zunic,moji su dosli u Rumu 50-ih iz sela Oton kod Knina.Deda se zvao Petar Zunic rodjen1909 a otac mu je Jovan.Ne znam odakle su dospeli u taj zaseok.Slavimo Djurdjevdan.Pozdrav celoj familiji gde god da su.
20. jun 2016. u 08:45
Zaklina Gacic
Gospodine Dusane,
Volela bih da stupimo u kontakt da bismo mogli malo vise da popricamo o poreklu. Ja zivim u Beogradu. Moj pokojni otac Bosko Djordjevic 1911. je rodom iz sela Skrzuti kod Ravni, Uzice. Otac mu se zvao Jovan Djordjevic, a majka Savka Zunic iz nekog sela sa Zlatibora. Otac me je dobio u poznim godinama i nazalost umro je kada sam bila sasvim mala. Majka i ja smo ziveli u siromastvu. Niko od familije me nikada nije kontaktirao a mi nismo bili u finansijskoj situaciji da trazimo njih. Slava moga oca je takodje Djurdjevdan. Moj broj telefona je 0653421987 ili isto takav 011. Pozdrav i hvala puno.
23. jul 2021. u 22:01
Zaklina Djordjevic
Postovani gospodine Dusane Zunicu, volela bih da se cujem sa Vama 0638335946.
28. januar 2024. u 20:31
Jelena
Pozdrav rodjace,
Imas isto ime i prezime kao moj brat. 🤗 Mi dolazimo iz Knina pokojni deda je Bogdan sa Otona ali je kucu sagradio u Kninu. Pradeda je Ilija. Pravoslavci smo I slavimo Djurdjevdan. Pozz
21. februar 2016. u 02:15
Vladimir Žunić
Moje poštovanje. Zovem se Vladimir, prezime Žunić i rodom sam iz okoline Šapca, tačnije, selo Zablaće. Rođen sam 1987. godine, otac Miroslav rođen 1964. Deda mi se zvao Miodrag, pradeda Tihomir i poslednji u nizu za koga znam, čukundeda Milan. Po nekim pričama sam čuo da potičemo iz okoline Valjeva ali bih voleo da znam tačno da li je stvarno tako. Voleo bih da znam tačno poreklo, tačnu lozu. Naša Krsna Slava je Sveti Nikola. Hvala najlepše!
11. jul 2016. u 12:37
D
Neko iznad je pomenuo Zunice muslimane. Ima i pokatolicenih Zunica, kao npr. Joseph Zunic (verovatno Joseph od Josip), emigrant iz (nekog dela danasnje) Hrvatske koji je dosao u New Kensington, Pennsylvania. Po obicaju takvi se izjasnjavaju kao Hrvati na osnovu religije, pa ne cudi da je bio clan Hrvatskog bratstva u Americi.
https://www.newspapers.com/newspage/142986517/
Jedna od bitnih stvari za analizu pokatolicavanja Srba je uporedjivanje kako su se izjasnjavali oni koji su emigrirali pre 1. katolickog kongresa 1900. godine, kao i nakon sto je Dalmacija postala deo banovine Hrvatske,a posle rata Socijalisticke Republike Hrvatske. U Dalmaciji su pre toga uglavnom za sebe govorili da su Dalmatinci.
Na nacionalni identitet muslimana kljucno su uticale prvo odluka pocetkom 20. veka da se muslimani i katolici ne priznaju zvanicno za Srbe, a za vreme komunizma perfidno se radilo na tome da se izgradi Bosanski identitet. Tada su verovatno sve redje pricali svojim potomcima da su poreklom pravoslavni Srbi i mnogi danas toga nisu ni svesni. Uticajem zapadnih obavestajnih sluzbi 1993. su preimenovani u Bosnjake i od tada traje zestoka propaganda nametanja tog imena. Ovde je isto kljucno uporediti izjasnjavanje onih koji su emigrirali pre komunizma (i pre 1993.) i to porediti: kako je u zemljama sa jakom pro-Bosnjackom medijskom propagandom (Turska, Zapad, itd.), a kako u siromasnijim zemljama gde nema (novca za) takve propagande (Albanija, gde su emigrirali pre komunizma) i gde im je izvor ono sto su im njihovi ocevi, djedovi, pradjedovi, cukundjedovi govorili ko su i sta su, a ne “televizor”.
20. decembar 2016. u 01:25
Branko Todorović
Prezime Žunić je inače najverovatnije nastalo po muškom imenu Žun. Takva osoba se recimo pominje u nekoliko povelja od 1378-1398. godine. U pitanju je izvesni vlastelin Žun Žurgović ili Žurković, a pominje se u poveljama kralja Tvrtka (1) i kralja Ostoje (3). Uz njega se može navesti još i Žun Sorkočević, koga pominje povelja Radiča Sankovića iz 1391. godine. Žunići su takođe morali poteći od nekog ili od nekih Žunah.
26. februar 2017. u 00:54
Branko Todorović
Evo šta i Velimir Mihajlović u svom Srpskom prezimeniku piše o muškom imenu Žun i prezimenu Žunić
ŽUN- (lat. antr. Junius)
Antroponnmijska osnova Žun– može se objasniti na tri načina: 1) Od ličnog imena Žun (lat. Juniux) koje je potvrđeno u Dubrovniku između 1100. i 1200. godine, 2) Od hipokoristika Žuna, poreklom od hrišćanskog ličnog imena Anastasija, 3) Od apelativa ptice žune (Speer, picus mamus), te bi se na taj način ova osnova uvrstila u brojna prezimena tipa Kosović, Sokolović, Orlović, Golubović i sl.
– Žunić: prezime zabeleženo u Hrvatskoj 1695. godine; u selu Gončaniku u Srbiji 1877; u Masloševu (Jasenica); u sledećim selima na Zlatiboru; u Čajetini (iz Krive Reke), Krivoj Reci (iz Bjele Reke), Rožanstvu, Ljubišu (iz Bjele Reke i “pre 200 godina“), Bjeloj Reci (pre 200 godina iz Hasa kod Berana), Kućanima (iz Bjele Reke i u Sjeništima, doseljeni iz Amzića) [monografiju „Zlatibor“ LJ. Mićić je dovršio 1900. godine – prim. V. M.]
Izvor: Navedeno delo, Beograd, 2002, str. 411
4. decembar 2017. u 19:05
Marin
Pozdrav,moje ime je Marin Žunić iz Hrvatske sa otoka Paga prezime Žunić je u Hrvatskoj od 1725.te smo rasprostranjeni po Hrvatskoj,moji preci su dosli iz mjesta Vinjerac pokraj Zadra,te smo krscanske vjeroipovjesti.
3. januar 2019. u 20:42
zmaj
Gde si Žuniću, upoznao sam vas (deo vaše familije) kao dečak, kad smo iz NS dolazili na Pag.
Good to hear from you!
20. decembar 2020. u 21:21
Marin Žunić
Pozdrav Vase cijenjeno ime i prezime da upitam roditelje za Vas ?
19. decembar 2017. u 23:31
Žunić Jovana
Zdravo,prezivam se Žunić i deda mi je Andrija Žunić,živi u selu Skugrić kod Modriče već par generacija su tamo.Slavimo Sv.Nikolu.Ako neko nešto zna ili može da poveže bila bih zahvalna.
1. april 2018. u 13:32
Branislav
djed ti je iz Porječja kod Doboja(samo s druge strane duge njive) 😉
6. januar 2018. u 00:12
Miljan
Pozdrav. Ja sam Miljan Žunić, iz Subotice. Otac, Vukosav Žunić je rodjen u Beogradu, a deda Borisav Žunić je iz Rekovca kod Jagodine. Ima dosta Žunića u Rekovcu, ali ne znam odakle vodimo poreklo. Slava nam je arhandjel Gavrilo-letnji.
23. mart 2018. u 20:24
Aleksandar Žunić
Pozdrav svim Žunićima, ja sam Aleksandar Žunić iz Novog Sada, otac Momčilo rođeni u Novom Sadu, deda mi je Milan rođen u Donjem Lapcu u Hrvatskoj kao i pradeda Petar. Kako sam uspeo saznati tamo su došli iz stare Hercegovine odnosno dela današnje Crne Gore, okolina Nikšića. Slavimo Đurđevdan. Kako sam uspeo izguglati potičemo od izvesnog Žun-a iz Dubrovnik ako je tačno. Voleo bih ako neko zna nešto više da objavi. Pozdrav svima.