Poreklo prezimena Žunić

17. februar 2012.

komentara: 68

PIŠE: Saša Žunić

Poreklo i istorijski razvoj roda Žunić

Koreni roda Žunić sežu u kasni XIV vek, u doba kada je oblast Huma — prostor između današnje istočne Hercegovine i dubrovačkog zaleđa — bila pod vlašću kralja Tvrtka I Kotromanića, a potom kralja Ostoje.

U tadašnjim poveljama, između 1378. i 1398. godine, spominje se vlastelin Žun Žurković (Žurgović), pravoslavne vere, poreklom iz unutrašnjosti Huma. Njegovo ime, izvedeno iz staroslovenske reči žunъ — što znači „zrno“ — nosilo je značenje plodnosti, rada i blagostanja, što je u skladu s duhovnim i simboličkim vrednostima staroslovenskog sveta.

U istom periodu, u dubrovačkim arhivima pominje se i Žun Sorkočević (1391), što ukazuje da je ime Žun imalo i trgovački i plemićki ođek među hrišćanskim porodicama koje su održavale veze između pravoslavnog zaleđa i katoličkog Dubrovnika. Upravo iz potomstva ovih humsko-dubrovačkih Žuna, tokom XV veka, oblikovalo se prezime Žunić, u skladu s tadašnjim običajem da se prezime gradi od imena pretka uz sufiks –ić, koji označava „sin“ ili „potomak“.

Tokom XV i XVI veka, Žunići su živeli na području između Trebinja, Ljubinja, Popova polja i Dubrovačkog primorja. Izvorni ogranak ostao je u pravoslavnoj veri, sa snažnim vezama prema manastirima Tvrdoš i Zavala. Međutim, prodor Osmanskog carstva i jačanje katoličkog Dubrovnika doveli su do raslojavanja roda. Grane koje su ostale bliže primorju, posebno oko Slanog, Stona, Zadra i Paga, tokom XVI veka primile su katoličanstvo, što im je omogućilo društveni opstanak i trgovinsku povezanost s Mlečanima.

Drugi deo roda, koji je ostao u unutrašnjosti Bosne i Huma — naročito oko Gacka, Nevesinja, Foče i kasnije Sarajeva — tokom XVII i XVIII veka prešao je u islam, uglavnom iz praktičnih razloga: zadržavanja zemlje, položaja ili službe u osmanskoj administraciji. U vreme učvršćivanja osmanske vlasti, deo porodica Žunić prihvata islam najčešće radi očuvanja poseda i društvenog statusa. Ti Žunići postali su deo muslimanskog građanskog sloja i učestvovali u životu kasaba i čaršija.

Pravoslavne grane Žunića, međutim, nastavile su život u brdsko-hercegovačkim krajevima i delovima istočne Bosne. U tom periodu formiraju se dva ogranka:
• Crnogorska grana, koja se naseljava u Pivi, Pljevljima i Nikšiću, gde postaje deo lokalnog plemenskog sloja;
• Srpska grana, koja se tokom Velike seobe Srba (krajem XVII i početkom XVIII veka) seli preko Zlatibora, Užica i Nove Varoši u zapadnu i centralnu Srbiju, gde se održava u kasnijim vekovima.

Iz tih krajeva potiču i novija prezimena koja su se razvila od osnovnog oblika Žunić — poput Žunjić (u zapadnoj i centralnoj Srbiji) i Žunič (u Sloveniji i delovima Kranjske). Ove varijante predstavljaju jezičke prilagodbe istog korena, nastale prilikom migracija i prelazaka u nove jezičke sredine.

U XIX veku, tokom vladavine Austro-Ugarske, katoličke grane Žunića postale su prepoznatljive u Dubrovniku, Cavtatu, Metkoviću i Imotskom, dok su muslimanske porodice Žunića imale značajnu prisutnost u Mostaru, Sarajevu i Travniku. Pravoslavne grane su se u to vreme već raširile po Crnoj Gori, zapadnoj Srbiji i delovima Like, gde su zadržale svoje krsne slave (uglavnom Nikoljdan i Đurđevdan) i rodovske tradicije.

Tako se kroz vekove oblikovala široka mreža roda Žunić, koji je u različitim sredinama zadržao svest o zajedničkom poreklu. Bez obzira na verske i geografske razlike, svi ogranci — pravoslavni, katolički i muslimanski — vuku poreklo od istog izvora: pravoslavnog vlastelina Žuna iz humsko-dubrovačkog prostora XIV veka, čije ime dalo oblik jednom od najstarijih i najrasprostranjenijih prezimena južnoslovenskog prostora.

U XX i XXI veku, prezime Žunić i njegove varijante zadržale su prisustvo širom Balkana, ali i u dijaspori.
Danas su najbrojnije porodice Žunića u Srbiji, naročito u Zlatiborskom, Moravičkom, Mačvanskom i Beogradskom okrugu, gde se deo potomaka pravoslavnih Žunića naselio tokom XIX veka.
U Crnoj Gori, stara bratstva Žunića i dalje postoje u Pivi, Pljevljima, Nikšiću…, dok su u Bosni i Hercegovini prisutni u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Zenici, Livnu, Sanskom Mostu, Banja Luci, Zavidovićima…
U Hrvatskoj su zabeleženi u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Imotskom, Metkoviću, Rijeci, Rovinju, Makarskoj…, a u Sloveniji je oblik Žunič ukorenjen u oblastima Bela Krajina i Dolenjska, gde su potomci davnih iseljenika iz hercegovačkih krajeva.

Iseljenički talasi XIX i XX veka doveli su do prisustva porodica Žunića u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, gde su mnogi sačuvali sećanje na svoje poreklo. Bez obzira na granice i različite veroispovesti, Žunići i danas dele zajedničko rodovsko nasleđe koje se proteže više od šest vekova unazad — do pravoslavnog vlastelina Žuna, čije ime i danas živi u prezimenu Žunić kao svedočanstvo o trajnosti roda i preplitanju istorija naroda Balkana.

Varijacije i srodna prezimena: Žunjić, Žunih, Žunitć, Žunič, Žunic, Žunich, Žunec, Žunko i Žunković.

________________________________________

Genealoška linija roda Žunić (XIV–XXI vek)

I. Generacija (oko 1370–1400)
• Žun Žurković (Žurgović) – pravoslavni vlastelin iz Huma (između Trebinja i Ljubinja).
– Pominje se u poveljama kralja Tvrtka I (1378) i kralja Ostoje (1398).
– Njegovo ime postaje osnova prezimena Žunić.

________________________________________

II. Generacija (oko 1400–1450)
• Radovan Žunić, sin Žuna – prvi nosilac prezimena Žunić u dubrovačko-humskim dokumentima.
– Imao sinove Petra i Radoslava.

________________________________________

III. Generacija (oko 1450–1500)
• Petar Žunić – u zaleđu Dubrovnika; potomci prelaze na katoličku veru u XVI veku (Slano, Ston).
• Radoslav Žunić – ostaje u unutrašnjem Humu; čuva pravoslavnu tradiciju (Gacko, Nevesinje).
– Ima sinove Vukotu i Žarka.

________________________________________

IV. Generacija (oko 1500–1580)
• Katolička linija (Petrova grana):
– Marin Žunić, trgovac u Dubrovniku (1550), osniva primorsku katoličku granu (Cavtat, Metković, kasnije Imotski).
• Pravoslavna linija (Radoslavljeva grana):
– Vukota Žunić, vojvoda iz Gacka – učestvuje u borbama protiv Osmanlija; njegovi potomci odlaze u Pivu i Pljevlja (Crna Gora).
– Žarko Žunić ostaje u oblasti Nevesinja; potomci kasnije migriraju ka Zlatiboru i Užicu (Srbija).
• Muslimanska linija:
– U Foči se formira ogranak pod imenom Mehmed-beg Žunić (oko 1580).

________________________________________

V. Generacija (oko 1600–1700)
• Crnogorska pravoslavna grana (Vukotina linija) – u Pivi i Pljevljima, učvršćuje se kao staro bratstvo.
• Srpska pravoslavna grana (Žarkova linija) – migrira u zapadnu Srbiju (Zlatibor, Užice, Nova Varoš), zadržava slave Nikoljdan i Đurđevdan.
• Muslimanska grana – u Foči i Goraždu, širi se prema Sarajevu i Mostaru.
• Katolička grana – Dubrovnik, Cavtat, Ston; pod mletačkom zaštitom.

________________________________________

VI. Generacija (oko 1700–1800)
• Pravoslavne grane (crnogorska i srpska) učestvuju u oslobodilačkim ustancima i održavaju rodovsku tradiciju.
• Muslimanska grana učvršćena u Travniku, Sarajevu i Mostaru.
• Katolička grana prisutna u Imotskom, Makarskoj i Zadru.

________________________________________

VII. Generacija (oko 1800–1900)
• Jedan mali deo srpske pravoslavne grane razvija prezime Žunjić u Moravičkom, Kolubarskom i Mačvanskom kraju.
• Katolička linija se širi ka Zadru, Splitu, Trogiru i Pagu.
• Muslimanska grana jača u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.
• Slovenačka grana Žunič nastaje od hercegovačkih iseljenika (oko 1880).

________________________________________

VIII. Generacija (XX vek)
• Žunići su prisutni u većim gradovima širom bivše Jugoslavije (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Zagreb, Sarajevo, Banja Luka, Ljubljana, Podgorica).
• Iseljavanje u Austriju, Nemačku, Kanadu i Australiju posle 1945.
• Sve tri linije održavaju svest o zajedničkom poreklu.

________________________________________

IX. Generacija (XXI vek)
• Pravoslavne grane – Srbija (Zlatiborski, Moravički, Mačvanski, Beogradski okrug, itd…), Crna Gora (Piva, Pljevlja, Nikšić, itd…), Republika Srpska – BiH (Foča, Gacko, Banja Luka, itd…).
• Katoličke grane – Hrvatska (Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Metković, Imotski, Rijeka, Rovinj, Makarska, itd…), Slovenija (Bela Krajina, Dolenjska, itd…).
• Muslimanska grana – Bosna i Hercegovina (Mostar, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Livno, Sanski Most, Zavidovići, itd…).

Svi ogranci dele zajednički simbolički koren u liku vlastelina Žuna iz XIV veka, čije ime i danas živi u prezimenu Žunić — kao svedočanstvo o trajnosti roda i preplitanju istorija naroda Balkana.
1) Istorijski izvori i genealoški podaci (po tačkama, sa linkovima)
1. Povelje kralja Tvrtka I (1378) — osnovni diplomatski izvori za kraj XIV veka.
– Digitalna/studijska izdanja i analize povelje Tvrtka I koja je izdana Dubrovniku (april–jun 1378) nalaze se u stručnim izdanjima i na ResearchGateu. Izvor: ResearchGate
2. Povelje vezane za period Ostoje i Radiča Sankovića (kraj XIV — početak XV veka).
– Postoje izdanja i studije koje obrađuju povelju kralja Ostoje usmerenu Dubrovčanima i povezana pisma iz 1390-ih; jedno od digitalnih izdanja je dostupno na Academia.edu. Izvor: Academia.edu
3. Navodi o ličnom imenu „Žun” u lokalnim izvorima i rodoslovnim zabeleškama (površna obrada na rodoslovnim stranicama).
– Rodoslovni sajt poreklo.rs ima objedinjene lokalne zapise i diskusije o prezimenu Žunić (sakupljene lokalne podatke, natuknice o pomenima imena „Žun” i prvim zabeleženim nosiocima). Izvor: poreklo.rs
4. Antroponimija i etimološka objašnjenja prezimena (rečnik/porodične baze).
– Porodični i etimološki pregled prezimena Žunić/Žunič naveden je na bazama kao FamilySearch i ActaCroatica (pokazuju da je prezime patronimik od Žuna i da varijante postoje u regionu). Izvor: FamilySearch+1
5. Statistička i geografska raspodela prezimena (moderne baze).
– Podaci o rasprostranjenosti prezimena Žunić / Žunjić mogu se potvrditi preko sajtova kao što su Forebears ili lokalne baze porodica (Forebears, ActaCroatica). Izvor: Forebears+1
6. Istorijski okviri (Radič Sanković i Sankovići; stanje u Humu i Konavlima krajem XIV veka).
– Pregled istorijskih prilika u Humu, Sankovići i sukobi oko Konavala dostupni su u stručnim člancima i enciklopedijskim prilozima (npr. članci o Radiču Sankoviću). Izvor: Wikipedia+1
________________________________________

2) Navodi / citati iz knjiga i spisa (po tačkama) — kratki citati + reference
Napomena: iz predostrožnosti prema pravilima citiranja navodim samo vrlo kratke citate (do 25 reči) iz javno dostupnih izvora, sa vezama.
1. O postojanju ličnog imena Žun u izvorima
– „Prezime Žunić je inače najverovatnije nastalo po muškom imenu Žun.” — formulacija koja se pojavljuje u objavama rodoslovnih sajtova (poreklo.rs). Izvor: Poreklo
2. O Tvrtkovim poveljama i dokumentima krajem XIV veka
– Naslov izdanja: The Royal Charter of king Tvrtko… (Zrnovnice 10 April 1378) — studijsko izdanje i obrada. (dostupno preko ResearchGate / akademskih izdanja). Izvor: ResearchGate
3. O povelji kralja Ostoje (izdanju/publikaciji)
– Izdanje i tekst povelje Ostoje s objašnjenjima (digitalno dostupno u obliku akademskih članaka / PDF-izdanja). Izvor: Academia.edu
4. Etimološka zabeleška (rodoslovne/etimološke baze)
– FamilySearch / Dictionary of American Family Names: „patronymic from Žuna” — kratak etimološki sažetak prezimena Žunić/Žunič. Izvor: FamilySearch
5. Rodoslovne zbirke i lokalni zapisi
– Kolekcije zapisa i transkripti matica / lokalnih rodoslovnih beležaka o porodicama Žunić nalaze se na poreklo.rs i sličnim regionalnim stranicama (primeri imena i popisa iz 19. veka). Izvor: Poreklo+1

________________________________________

3) Poznate ličnosti koje nose prezime Žunić (kratko — ime, mesto rođenja / čime se bave), sa izvorima
Izdvojio sam javno poznate osobe za koje postoje provjerljivi podaci na internetu:
1. Stipe Žunić — rođen 13. XII 1990. u Zadru, Hrvatska. Hrvatski atletičar (bacanje kugle), bronzani na Svetskom prvenstvu 2017. (karijera u atletici). Izvor: Wikipedia+1
2. Ivica Žunić — rođen 11. IX 1988. u Jajcu (SR BiH). Profesionalni fudbaler (odbrambeni igrač), karijera u klubovima u BiH, Austriji, Poljskoj, Ukrajini i drugim ligama. Izvor: Wikipedia+1
3. Dragiša Žunić — rođen 29. VI 1978. u Požegi (SFRJ). Bivši srpski profesionalni fudbaler (defanzivac). Izvor: Wikipedia+1
4. Matt (Matt / Matthew) Zunic — američki košarkaš i trener (1919–2006), ime je anglofona varijanta prezimena Zunic (potencijalno porodično poreklo iz hrvatskih/južnoslovenskih emigrantskih krugova). Biografski podaci u sportskim enciklopedijama. Izvor: Wikipedia+1
5. Jordan Zunic — australski profesionalni golf igrač (prezime Zunic se pojavljuje u engleskoj transkripciji). (Popratne reference na sportskim stranicama / Wikipedia listama prezimena). Izvor: Wikipedia

Dodatno: postoje lokalne i regionalne ličnosti (privatne prirode, lokalni političari, prosvetni radnici i dr.) koje se spominju na rodoslovnim forumima i lokalnim vikiprojektima — oni se pojavljuju u izvorima kao poreklo.rs, ActaCroatica i lokalnim arhivima.

________________________________________

Izvori
• ResearchGate — Povelja kralja Tvrtka I (1378). ResearchGate
• Academia.edu — Povelja kralja Ostoje (tekst/analiza). Academia
• poreklo.rs — članak i rodoslovne beleške o prezimenu Žunić. Poreklo+1
• FamilySearch / Dictionary of American Family Names  — etimologija prezimena (patronimik od Žuna). FamilySearch
• ActaCroatica / Forebears — statistika i regionalni zapisi za prezime Žunjić / Žunić. ActaCroatica+1

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (68)

Odgovorite

68 komentara

  1. Ivana

    Tacno tako,to mi je baba! Oceva majka. Ako zelis da se upoznamo ostavi kontakt tel. Ja vrlo cesto idem kod babe Ljilje i dede Vlada. Javi se dok ne odem za Nemacku.

  2. Marko

    Pozdrav. Ja zivim u Leskovcu, i ovde je moja porodica uz porodice moje brace od strica jedina sa prezimenom Žunić.
    Otac minje Srdjan, tetka Slavica koja zivi u Bg, i pokojni stric Aco…
    Pokojni deda Milan rodjen u Užicu ali se selio zbog posla vojnog lica, a preminuo 1968. i zena mu, pokojna Danica, koja je od Kaljevica iz okoline Prijepolja.
    Znam da je deda Milan imao Nekoliko brace i sestara, i da su svi rodjeni u Užicu.

  3. Danica Zunic Stankovic

    Moj otac se zvao Milivoj Zunic. Rodjen je u Skrzutima, Ravni, blizu Uzica i krsna slava je Djurdjevdan.

    Ja sam istrazivala o ovom prezimenu i nasla sledece: Zunic se pominje jos u XIV veku kao stara srpska porodica u Hercegovini. Pod najezdom Turaka, jedan deo je prebegao, preko Crne Gore, u podrucje Uzica , zadrzavsi pravoslavlje; drugi deo je primio muslimansku veru i ostao u Bosni a treci deo je primio katolicku veru i migrirao ka delovima danasnje Hrvatske.

    Pozdrav svim Zunicima

    • Žaklina Đorđević

      Poštovana,
      Možemo li da se čujemo? Moj otac je bio Đorđević Boško rodjen u Skržutima 1911. Godine. Od oca Jovana i majke Savke Žunic. Možda smo u rodu. 0638335946

  4. Josipa Baric

    Ja sam rodjena Zunic, katolici smo.
    Selo Bulici kraj Jajca.
    Pradjedovi dosli iz Vrlike.

    • Amir

      Zdravo svima, Ja sam Amir rođen u Tuzli,moj pradjed se zvao Šaban i on je iz rodom iz gornje tuzle. E sad imali ko kakvu informaciju stariju odakle su ove moje tice 🙂

  5. Zoran Žunić

    Zovem se Zoran Žunić 1970 sam godište od oca Milije živim u Užicu deda mi se zvao Vilijam zvani Mučila, pradeda mi se zvao Radomir iz sela Skržuti kod Ravni Užice slavimo Đurđevdan voleo BiH znati nešto o svom poreklu. Unapred hvala.

  6. Stevan Žunić

    Pozdrav, ja sam Stevan Žunić iz Niša i koliko znam samo moja porodica nosi to ime u Nišu. Moj pradeda, Zdravko Žunić je iz zlatiborskog sela Bela reka. Posle Balkanskih i Prvog svetskog rata se seli na jug Srbije, gde radi kao granični oficir i onda u Vranje, gde zasniva porodicu. Grobno mesto mu je u Leskovcu, gde je nastradao za vreme Drugog sv. rata. Deda, Ljubomir Žunić, kao novinar, prvo živi u Šapcu, zasniva porodicu, a kasnije se seli Niš, gde je radio kao novinar i urednik radio Niša. Moja porodica i ja živimo u Nišu. Slava, po muškoj liniji je Đurđevdan.

  7. Emir Žunić

    Pozdrav iz Zenice rodjaci 😁