Bulati su srpski rod sa Banije.
Zaštitnici Bulata su Sveti Dmitar i Sveti Nikola.
Bulati su grupisani u više sela oko Gline i Vrginmosta.
Prvi Bulati koji se pominju na Baniji su Luka i Jovan Bulat.
O nastanku prezimena Bulat
– osnova: ime ili nadimak Bulat < od tur. muškog imena Bulat, izvedenog iz pers. pulad »čelik, vrsta čelika, čelični klin«
– osnova: hipokoristik Bulat < od slov. muškog imena Budimir.
– napomena: ime Bulat potvrđeno je u dečanskim hrisovuljama 1330. godine
[1]Prvi pomen prezimena na Baniji
– 1755. godine potvrđeno na Baniji (Bulliath); inkvilini u Kirinu (seljaci bez zemlje i kuće) Luka i Jovan Bulat
[2]Odakle su prešli na Baniju?
– 1754. godine u sporovima austrijskih i turskih krajišnika spominju se Jovan, Božo i Sava Bulat (Bužim, Suva Međa)
– 1754. godine u popisu krajiških čardaka na Suvoj Međi, pominje se čardak Bulacka Kruška (Bullaczka Kruska), između Banjana i Ljubine.
[3]Prezime Bulat u crkvenim knjigama
– prezime Bulat je potvrđeno u crkvenim knjigama iz 1857. godine.
1857. godine se javlja u crkvenim knjigama parohija Dragotine i Klasnića.
– Bulat, krsne slave Mitrovdan i Nikoljdan;
[4]Popis stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine
– Bulat:
1) Borovita, Glina (1 osoba bez svoje kuće)
2) Brestik, Glina (12 kuća, 75 osoba; 1 osoba bez kuće)
3) Brnjavac, Vrginmost (1 kuća, 4 osobe)
4) Brubanj, Glina (1 kuća, 4 osobe)
5) Buzeta, Glina (9 kuća, 51 osoba)
6) Dabrina, Glina (4 kuće, 22 osobe)
7) Donji Kirin (8 kuća, 32 osobe; 1 osoba bez svoje kuće)
8 ) Dragotina, Glina (3 kuće, 24 osobe)
9) Klasnić Gornji, Glina (3 osobe bez svoje kuće)
10) Majske Poljane, Glina (2 kuće, 4 osobe)
11) Pješčanica, Vrginmost (3 kuće, 15 osoba)
12) Podgorje, Vrginmost (4 kuće, 20 osoba; 1 osoba bez svoje kuće)
13) Pedalj, Dvor (1 osoba bez svoje kuće)
14) Sisak (1 kuća, 1 osoba)
15) Vrginmost (1 kuća, 3 osobe)
ukupno: 49 kuća, 263 osobe
[5]
Literatura:
[1] Dr Petar Šimunović, Naša prezimena: porijeklo, značenje, rasprostranjenost, Zagreb, 1985. / Dr Velimir Mihajlović, Srpski prezimenik, Novi Sad, 2002. [2] Dr Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne krajine u XVIII. vijeku; Banska Krajina XVII-XVIII. vijek, knjiga 2, Beograd, 1997. [3] Dr Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne krajine u XVIII. vijeku; Banska Krajina XVII-XVIII. vijek, knjiga 2, Beograd, 1997. [4] SPC, Crkvene knjige krštenih, vjenčanih i umrlih, Glina, 1857.; SPC, Šematizam Pravoslavne srpske dijeceze Gornjo-Karlovačke, Pančevo, 1883. [5] Dr Valentin Putanec i Dr Petar Šimunović, Leksik prezimena SR Hrvatske, Zagreb, 1976.
PRIREDIO: Petar Demić, saradnik portala Poreklo
Komentari (0)