Bulat

Bulati su srpski rod sa Banije.

Zaštitnici Bulata su Sveti Dmitar i Sveti Nikola.

Bulati su grupisani u više sela oko Gline i Vrginmosta.

Prvi Bulati koji se pominju na Baniji su Luka i Jovan Bulat.

 

O nastanku prezimena Bulat

– osnova: ime ili nadimak Bulat < od tur. muškog imena Bulat, izvedenog iz pers. pulad »čelik, vrsta čelika, čelični klin«

– osnova: hipokoristik Bulat < od slov. muškog imena Budimir.

– napomena: ime Bulat potvrđeno je u dečanskim hrisovuljama 1330. godine

[1]

Prvi pomen prezimena na Baniji

– 1755. godine potvrđeno na Baniji (Bulliath); inkvilini u Kirinu (seljaci bez zemlje i kuće) Luka i Jovan Bulat

[2]

Odakle su prešli na Baniju? 

– 1754. godine u sporovima austrijskih i turskih krajišnika spominju se  Jovan, Božo i Sava Bulat (Bužim, Suva Međa)

– 1754. godine u popisu krajiških čardaka na Suvoj Međi, pominje se čardak Bulacka Kruška (Bullaczka Kruska), između Banjana i Ljubine.

[3]

Prezime Bulat u crkvenim knjigama

– prezime Bulat je potvrđeno u crkvenim knjigama iz 1857. godine.

1857. godine se javlja u crkvenim knjigama parohija Dragotine i Klasnića.

– Bulat, krsne slave Mitrovdan i  Nikoljdan;

[4]

Popis stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine

– Bulat:

1) Borovita, Glina (1 osoba bez svoje kuće)

2) Brestik, Glina (12 kuća, 75 osoba; 1 osoba bez kuće)

3) Brnjavac, Vrginmost (1 kuća, 4 osobe)

4) Brubanj, Glina (1 kuća, 4 osobe)

5) Buzeta, Glina (9 kuća, 51 osoba)

6) Dabrina, Glina (4 kuće, 22 osobe)

7) Donji Kirin (8 kuća, 32 osobe; 1 osoba bez svoje kuće)

8 ) Dragotina, Glina (3 kuće, 24 osobe)

9) Klasnić Gornji, Glina (3 osobe bez svoje kuće)

10) Majske Poljane, Glina (2 kuće, 4 osobe)

11) Pješčanica, Vrginmost (3 kuće, 15 osoba)

12) Podgorje, Vrginmost (4 kuće, 20 osoba; 1 osoba bez svoje kuće)

13) Pedalj, Dvor (1 osoba bez svoje kuće)

14) Sisak (1 kuća, 1 osoba)

15) Vrginmost (1 kuća, 3 osobe)

ukupno: 49 kuća, 263 osobe

[5]

 

Literatura:

[1] Dr Petar Šimunović, Naša prezimena: porijeklo, značenje, rasprostranjenost, Zagreb, 1985. / Dr Velimir Mihajlović, Srpski prezimenik, Novi Sad, 2002.

[2] Dr Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne krajine u XVIII. vijeku; Banska Krajina XVII-XVIII. vijek, knjiga 2, Beograd, 1997.

[3] Dr Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne krajine u XVIII. vijeku; Banska Krajina XVII-XVIII. vijek, knjiga 2, Beograd, 1997.

[4] SPC, Crkvene knjige krštenih, vjenčanih i umrlih, Glina, 1857.; SPC, Šematizam Pravoslavne srpske dijeceze Gornjo-Karlovačke, Pančevo, 1883.

[5] Dr Valentin Putanec i Dr Petar Šimunović, Leksik prezimena SR Hrvatske, Zagreb, 1976.

 

PRIREDIO: Petar Demić, saradnik portala Poreklo