BUKVIĆ (p,k). Bukvići (p) su porljeklom iz Čavša u Popovu, odakle su odselili na Pobrđe u Gornjem Hrasnu. Narodno predanje kaže da ih je u Čavšu bilo petero braće. Jedan od njih otišao je u „kiridžiluk“. Jednoga dana, kada u njihovoj kući nije bio ni jedan muškarac već samo stara majka, dođe neki haračlija da plijeni brave. Prvo je izabrao ovna zvonara, a stara se usprotivi, i „potegne« za zvono nekoliko puta. Utom dođe jedan od njenih sinova i zakolje haračliju. Kao krvninu oni plate 90 rala zcmlje. Kažu da u Čavšu postoji grob toga haračlije – „Mustafin grob“ (84:186). Bukvići su zasnovali selo Pobrđe u Gornjem Hrasnu „prije 300 ako ne i više godina“, a potomci su kneza Mirila iz Mirilovića – piše Dedijer. Iz Pobrđa su selili u Stolac, Opličiće i Domanoviće. Zatim u Ubosko, Elezoviće, Kapavicu i Kojšiće (Ljubinje). Slave Jovanjdan (59:253,254,284,286.289). Prema predanju, jedan potomak kneza Mirila bio je tvrdoglav i nedokazan. Govorili su mu da je bukova glava, pa po tome dobi prezime Bukvić (155:699). Bukvići (k), rod u Ravnom (Popovo). Oni su „po ženskoj krvi“ iz Trnčine. Nije im poznalo „da li su im rod Srbi Bukvići u Hrasnom, Vlahovićima i dr., ali ti Bukvići smatraju da su jedno sa popovskim Bukvićima, iako su oni Hrvati“ (84:158).
Izvor: RISTO MILIĆEVIĆ – HERCEGOVAČKA PREZIMENA, Beograd, 2005.
8. maj 2014. u 01:37
Zoran Bukvić
Poštovanje,
da li će ova stranica još dugo biti u pripremi .
Hvala unapred, pozdrav !
10. mart 2016. u 15:06
Ilija
Prezime Bukvic, po svom nastanku spada u grupu prezimena koja su nastala po biljnom svijetu (mlada bukva).
Prezime Bukvic je starog postanja i nije se mjenjalo do danasnjeg dana.
Odmah iza Kosovske bitke 1389. godine iz Stare Raske, sa prostora Starog Vlaha, Kosova i zapadne Makedonije iselile su se mnogobrojne srednjovjekovne srpske porodice, koje se naselise u Hercegovinu na prazan prostor Gacka. Tada su dosle, izmedju ostalih, ove srpske porodice: Vardici, Vignjevici, Vitasovici, Vladislavici (Vla(j)isavljevici), Vlatkovici, Vucetici, Vucici, Babici, Batinici, Bogdanovici, Bogunovici, Boskovici, Brajkovici, Bukvici, Grbacevici, Guzine, Ivanovici, Jugovici, Klobucari, Kovacevici, Loncarici, Miletici, Milici, Milisici, Milivojevici, Miloradovici, Milosevici, Miokovici, Mrdjenovici, Ninkovici, Novakovici, Obradovici, Petkovici, Petrovici, Plavsici, Pribinici, Radmilovici, Radonjici, Radosevici, Radovici, Ratkovici, Sladojevici, Stankovici, Stanojevici, Terzici i mnoge druge.
“Bukvici (Buchuich) se u istorijskim izvorima pominju kao Vlasi Bukvici u katunu Bukvici.”1 Medjutim, nije mi poznato gdje se nalazio ovaj katun, ali se u Dubrovackim izvorima spominje 1393. godine: “Gackonski knez Petar Bukvic isao je u Split kod generalnog providura, s molbom da se Gackonci presele na mletacku teritoriju.”2
Snazna turska najezda i pad Gackog 1465. i cijele Hercegovine 1482. godine primoralo je ovo stanovnistvo da potrazi bezbjednija stanista. Seoba za seobom. Tada su mnogobrojna sela u Hercegovini ostala prazna.
Iseljavanja su isla u cetiri pravca: jedan prema Crnoj Gori, drugi prema Dubrovniku i Primorju, treci prema Sjevernoj Dalmaciji i cetvrti prema Usorskoj oblasti.
Iseljavanja iz Hercegovine u Liku i Krbavu pocela su poslije 1469. godine, kada su Turci provalili preko Une i opustosili zemlje “krbavskijeh i modruskijeh knezova”. Kako kaze Grbic, tada “silni narod iz ovijeh krajeva odvedu u ropstvo, a ono sto utece ispod sindzira i ispod noza, razbjeza se i raseli na sve strane.”3
Godinu dana poslije Krbavske bitke (1526) pala je Lika i Krbava u turske ruke. Ibrahim-pasa je utvrdio svoju vlast i 1528. godine poceo naseljavati “raju” iz srpskih oblasti na prazan prostor Like i Krbave. Tada su Turci naselili preko 150 porodica u Tursku Hrvatsku. Uslijed zuluma Turaka nad ovom rajom, oni stupaju u tajne veze sa senjskim kapetanima i austrijskim generalima da bi presli pod plast austrijskog cara. U vise navrata manje grupice ovog stanovnistva uspijevaju da se prebace na austrijsku stranu. Senjski kapetani naseljavaju ove Srbe na Brinjsko podrucje 1638. godine. Doseljenici su nastanjeni u zapadnom i jugozapadnom dijelu brinjskoga polja i dato im je zemljiste: Lucana, Skalica, Vodoteca, Prokika, Zupanj Huma, Gusica Polja i Drenovog Klanca sve do cardaka. Tada su dosli ovi rodovi: “Banjeglavi, Bozanici, Bukvici, Djurici, Galovici, Gostovici, Hajduci, Knezevici, Kojcini, Kosovci, Loncari, Maljkovici, Maricici, Milosevici, Orlici, Orlovici, Platise, Protulipci, Rajcici, Rapajici, Skakavci, Smiljanici, Stanici, Susnjari, Vranesi i Vujici.”4
Poslije izgona Turaka iz Like, 1689. godine, mnogi gore navedeni rodovi, kao ucesnici u oslobadjanju Like i Krbave, povrate se na predjasnja stanista u Krbavu.
Prije i poslije okupacije Bosne od strane Austrije, oko 1878. godine, iselise se mnoge kuce Bukvica iz Like i Krbave, te se isti naselise u bihacki i bosansko-krupski okrug, a potom se rasirise po svoj Bosanskoj krajini, Slavoniji i Vojvodini.
Iseljavanja Bukvica iz Like i Krbave bilo je, prirodno ili prinudno, sve do tragicnog 4. avgusta 1995. godine.
Topografske oznake ovog prezimena: Bukvici 5, selo kod Brinja (Otocac).
Bukvici 6, selo u Bosni i okrugu travnickom.
Slave: Djurdjevdan i Stevandan.
Do izgona Srba iz Like, 4. avgusta 1995. godine, Bukvice nalazimo u: Vodotecu (Brinje, Otocac), Brilju, Brlogu, Bukvicima, Ivakusi (Otocac) i u Otoccu.
1 N. Mandic Studo: Zemlja zvana Gacko, kn. 1, Beograd 1995, str. 624.
2 Isto, str. 625.
3 M. Grbic. Karlovacko vladicanstvo, knj. 1, Karlovac 1891, str. 14
4 Stj. Pavicic: Seobe i naselja u Lici, Zagreb 1962, str. 148. i 149.
5 Kazivac: Milan Bukvic (r. 1926) iz Bukvica.
6 Rijecnik hrv. ili srp. Jezika, JAZU, knj. II, str. 728.
Inače moje Bukvići žive u Hercegovačkim Golešima kod Priboja i slave svetog Jovana.
8. decembar 2016. u 12:12
Nina
Hvala Vam!
16. januar 2017. u 01:56
Mladen
I moji su iz Priboja i slave svetog Jovana….
4. novembar 2018. u 02:51
Milovan
I moj otac je bio iz jednog sela blizu Priboja. Da nismo neki rod?
11. mart 2019. u 00:00
Mladen
Kosjeric
10. mart 2019. u 23:59
Mladen
Jbt,jesam ja ovo napisao ?? ja sam isto Mladen Bukvic,slavim Jovana i iz Priboja su moji …
10. novembar 2019. u 17:30
Cvijeta Tina Bukvić Radojčić
Moj djeda Danilo Bukvić,iz Okoline Mostara,(Malo Polje)učesnik prvoga svetskog rata,(Za vreme kraljevne bio je žandar,slavimo Svetoj Jovan Krstitelja ,slava mu i milost.Mnogo ste mi pomogli,sad više puno znam
Moj pradeda Trifko Bukvić,sahraniti u Jaseni,živi je 105 Godina.
18. maj 2020. u 14:19
Ognjen
Moja mama je iz Priboja i preziva se Bukvić.
18. jun 2021. u 14:37
Biljana Bukvić
Lijep pozz ,
moji Bukvići su iz Dvora na Uni i slave Đurđevdan.
1. decembar 2023. u 08:47
Sara
Moj deda, Ilija Bukvić, rođen 1943. god u Vodoteču, slavio je Svetog Stefana, izbegao je u Vojvodinu (Bački Brestovac), odakle se posle preselio za Novi Sad.
10. mart 2016. u 15:18
Ilija
Preuzeto sa ovog sajta, http://www.krajinaforce.com/forum/index.php?/topic/67-licki-vodac/
21. januar 2018. u 19:14
Milan
Moji su sa Ponikava kod Užica i slave Svetog Stefana.
17. jul 2020. u 20:09
Željko
Čantavirski put 23
17. jul 2020. u 20:09
Željko
Čantavirski put 23
23. mart 2018. u 07:17
Vojislav Ananić
Bukvići
Porodica Bukvić (Srbi) nastanjena je u Opličićima (Čapljina). Na početku dvadesetog vijeka, Dedijer bilježi: “Bukvića djed došao iz Hrasna one godine kada je asker (1851.?). Ima ih 2 kuće. Slave Jovanjdan.”
„Bukvići na Pobrđu rasadnik su svih Bukvića u Hercegovini (…) Jedino što tvrde da potiču od kneza Mirila iz Mirilovića i da su jedan rod sa Đogama, Medanima, Ćukovima, Žarkovićima, Komadima, Knežićima, Pašićima i Elezovićima.” Isti izvor tvrdi kako su Bukvići „Pobrđe osnovali prije 300 godina, tj. oko 1610. g., ako ne i više godina. (…) Bukvići su naseljeni u Elezovićima 1904. godine, oni su od tamošnjih Bukvića s Pobrđa, a ovdje su kupili zemlju. Četiri kuće Bukvića žive na Gaju, naseljeni 1894. g. sa Pobrđa. U selu Ubosku ima 7 kuća Bukvića, oni su naseljeni sa Pobrđa 1899. g. Bukvića ima iseljenih 1851. g. u Opličiće i Rječice 1869. g, naseljenih iz Hrasna, dalje ih ima naseljenih u Trusini, Mostaru, Sarajevu, Vlahovićima, Gacku, Metohiji, Sremu, Bačkoj, Banatu, Beogradu i Dubrovniku.“
Prezime Bukvić dolazi od riječi “bukva, bugva – morska riba boops vulgaris” ili od riječi “bukvić – mlada bukva”.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
12. avgust 2018. u 21:30
Ljubisa
Moja krsna slava je djurdjevdan.
Moji pretci su sa banije gdje i sada imam kuciste i zemlju u selu Gornji Javoranj zaseok Glavičani. Moj stric je govorio da smo porijeklom sa priboja na limu ali tamo,po mojim saznanjima, nema bukvica da slave djurdjevdan tako da mislim da su iz Like doselili na baniju. U rodu smo sa porodicama Žilić
Kepčija
Crljenica
Korizma
Kolacek
I drugi
15. april 2019. u 12:25
Bukvić
Veliki pozdrav svima koji ste se dosad javili.
Moji, Crnugovići-slava svetog Jovana.
Dali je neko od vas dosad radio DNK-hg istraživanje?
Dali ovo prezime ima izvor u jednoj osobi ili mestu (catun Buchuich)??
Sve što sam dosad pročito i naučio me vodi prema tom zaključku.
14. april 2020. u 19:59
Željko Bukvić
Bukvići, iz Like R1a, podgrupa M458, grana L1079, iz Hercegovine Gornje Hrasno I2a1b . Po jedan testirani.
26. februar 2021. u 08:14
Stefan
Dobar dan
Retko da sam video da neko od nas Bukvića slavi Djurdjevdan. Moj pradeda je iz Pilatovića, selo pored Požege. Inače je sahranjen na ostrvu Krf sa koga su kasnije kosti prebačene na Vido. Umro je kako kažu od prejedanja posle povlačenja preko Epirusa.
Ako vidite negde povezanost pa da razdelimo informacije?
Hvala
10. novembar 2019. u 17:45
Cvijeta Tina Bukvić Radojčić
Ne mogu da prestanem sa istraživanjem,moj otac Svetozar Bukvić,rođen u Kuli,1926.,g.Otac njegov Danilo i majka Joka dolaze u
Bačku, iz Hercegovine,i idu dalje iz Bačke u Istoj u Slavoniju,pore Osijeka,prvo Trnski Antunovac pa onda Paulin Dvor,pa opet drugi svjetski rat i sa 6-stero dece idu u Mačvu, Zminjak,i djeda ide u partizane,ubijen je od njemaca ,1941 u Jarebica a.
10. novembar 2019. u 17:56
Cvijeta Tina Bukvić Radojčić
Naravno baka Joka se vraća u Palin Dvor posle rata i tu ostaje i tu umire
Živi sa svojom djecom.Koji se udaju i žene,i sve ide dobro dok nije došao taj prokleti rat,1991.Moja baka Joka je devojacko prezime Čolović,isto Hercegovina,rodbina njene majke je iz Dabića, tako da su moju prabaku zvali Dabuša,a pravo njeno ime,Mila
26. maj 2020. u 22:45
Sara Bukvić
Moj deda, Ilija Bukvić, rođen 1943., došao je u Bački Brestovac kao beba iz sela Vodoteč u opštini Brinje u Liki. Slavimo Svetog Stefana.
Veliki deo njegove porodice, kao i svog pradedu kojeg su Ustaše ubile, našla sam na sledećem linku https://www.makroekonomija.org/nezavisna-drzava-hrvatska/vodotec-otocac/
Srdačan pozdrav, Bukvići!
17. jul 2020. u 20:20
Željko
Moji su iz Vodoteča posle prvog svetskog rata kolonizovani u Karađorđevo kod Bačke Topole .
Slavimo Sv.Stevana.
1. decembar 2023. u 08:51
Sara
Slobodno mi se javite da razmenimo informacije ako želite. +47 48 50 47 47, Viber ili Whatsapp
25. septembar 2022. u 13:59
Milan Bukvić
Moji su sa Ponikava kod Užica. Slavimo Stevandan. Na Pelješcu imaju Ponikve i zaseok Bukvići. Moj pokojni otac je još ’83. godine to našao kad smo bili na moru, a išao je da kupi neko čuveno vino. Našao je vino, ali i potpuno isti reljef kao u svom selu Ponikve kod Užica. Ponikve su male vrtače, kao oblik kraškog reljefa. Zaseok pored nas na Ponikvama su Slovići. Slavimo istu slavu i zovemo se rođacima. Verovatno prezimena potiču od reči bukva, stare reči za slovo.