Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
12. decembar 2012. u 21:26
slobodan
Krsna slava Mitrovdan, doseljeni u V. Planu kod Smedereva pre I srpskog ustanka, rodonačelnik Antonije Stojković. Porodice istog porekla i slave Jeremići, Ilići, Dimitrijevići i Stanišići. Doseljeni sa Kosova, selo Bele Vode, navodno kod Vučitrna. Navodno najstarija familija u V.Plani.
12. decembar 2012. u 22:23
Sarko
http://www.diskusije.net/794653-post648.html
21. jul 2013. u 17:55
Nenad
Krsna slava sabor sv. Arhangela Mihajla.
Doseljeni iz Bugarske selo malo gare 23 muške glave sa porodicama tamo su izbegli iz stare Hercegovine.
Moja linija je ostala na području Paraćina sel. Trešnjevica.
Moja potraga se gubi u Hercegovini. Jer nas tamo puno ima 🙂
25. januar 2019. u 12:15
Petar
Izgleda da smo istog porekla, moji su se doselili u selo Trnava kod Topole i slavimo isto Arandjelovdan i zovu nas Bugari. Znam sve do cukun cukun deda. Pa me interesuje kada su se to preselili iz Bugarske. Nadam se da ces procitati ovo.
19. januar 2020. u 19:45
Nenad
Dugo nisam ulazio.
Hajde neku kontakt.
Evo mene mozes naci na fejsu
Nenad Antinijevic Zivac
21. jul 2013. u 20:27
Šarko
Nenade, ovde imaš monografiju, “Belica”, kojoj pripadaju i sela Velika/Mala Trešnjevica. Bi ste najverovatno od roda Trifunovića – Ljubisavljevića (20 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni početkom 19. veka iz trnske okoline (Bugarska). Zvala su Vas “Negričanima”.
Moje je mišljenje da se prezivate po navrndedi Antoniju, odnosno po Trifunovim ili Ljubisavljevim sinu ili unuku Antoniji.
Evo podatke o poreklu stanovništva Trešnjevice: http://www.diskusije.net/798353-post734.html. Većina stanovništva Trešnjevice poreklom je iz okoline Trna u Bugarskoj, i ima rodova sa različtim krsnim slavama. Vi ste Šopci staro stanovništvo sa prostora današnje srpsko-bugarske granice. U tom raju sem Šopaca, od doseljenika je najprisutnija Vardarska-struja – iz Makedonije. Dinarske doseljeničke struje u tom kraju skoro da i nema.
21. jul 2013. u 22:24
Milorad Bogdanović
Prezime Antonijević spominje se u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Prijedor (slava Petrovdan) i u parohiji Krnić-Mlječa-Brežani (slava Arh. Mihail) kod Srebrenice.
Prezime Antonić slavi 12 različitih slava, rasprostranjeno po skoro mitropoliji dabrobosanskoj u tom vremenu. Antonići u parohiji Bočac (Banjaluka) slave Petrovdan a Arh. Mihaila slave u parohiji: Agići, Vodenica,Novi, Svodna (Dubica); Ašani, Dubovik (Krupa); Oštra Luka, Sanski Most, Hadrovci (Sanski Most) i Prijedor.
Antonići u Prijedoru koji su polovinom 19. vijeka došli iz susjednog Timara (piše na nadgrobnom spomeniku), bila je jako bogata trgovačka porodica u vremenu turske i austriske vladavine. Još se tačno nezna kada su i odakle došli u Timar, ali sa sigurnošću se zna da su ovdje bili naseljeni prije 1717 godine.
21. jul 2013. u 22:33
Milorad Bogdanović
Prezime Antonijević spominje se u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Prijedor (slava Petrovdan) i u parohiji Krnić-Mlječa-Brežani (slava Arh. Mihail) kod Srebrenice.
Prezime Antonić slavi 12 različitih slava, rasprostranjeno po skoro mitropoliji dabrobosanskoj u tom vremenu. Antonići u parohiji Bočac (Banjaluka) slave Petrovdan a Arh. Mihaila slave u parohiji: Agići, Vodenica,Novi, Svodna (Dubica); Ašani, Dubovik (Krupa); Oštra Luka, Sanski Most, Hadrovci (Sanski Most) i Prijedor.
Antonijevići u Prijedoru koji su polovinom 19. vijeka došli iz susjednog Timara (piše na nadgrobnom spomeniku), bila je jako bogata trgovačka porodica u vremenu turske i austriske vladavine. Još se tačno nezna kada su i odakle došli u Timar, ali sa sigurnošću se zna da su ovdje bili naseljeni prije 1717 godine.
27. jul 2013. u 22:20
Nenad
Šarko
Nas zovu, Karapandže.
A i Bugari,podrazumeva va se.
Da selo jeste ajdučko.
I danas je tako 🙂
U selu su se pravili i topovi od Trešnjevog drveta.
Gornju Trešnjevici danas naseljavaju Rumunski romi-Koritari. Kad su oni došli ne znam
Nekada čuveni po izradi drvenih sudova,kašika…
E sada:moj deda je izričito na moje pitanje da li smo uvek bili Antonijevići.Odgovorio potvrdno. E baš to je ono što mene i zbunjuje.
Hvala za ovo što si napisao.
Pronaći da se uključio na forum. No ipak ako je moguće da kontaktirao i mejlom [email protected]
27. jul 2013. u 22:35
Nenad Antonijević-Karapandža
Šarko
Nas zovu, Karapandže
Da selo je ajdučko:-)
28. jul 2013. u 23:53
Milodan
Familije-prezimena Antonijević po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Antonijević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih sela.
-Bogatić
-Brezovica
-Dupljaj
-Žabari
-Zlatarić
-Latković
-Leskovice
-Mrčić
-Planinica
-Popadić
-Popučke
-Rovni
-Šušeoka-Šušovka
-Bogatić
8. oktobar 2013. u 02:18
Jovica Krtinić
Milodan:
Porodična prezimena u Kačeru, Antonijević. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.
Ostale podatke porodica Antonijević – poreklo, odakle su doseljeni i Krsne slave možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
-Kozelj
-Liplje
-Trudelj
16. oktobar 2013. u 20:12
Milodan
Porodice-familiji u Šumadijskoj Kolubari, Antonijević. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Antonijević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta, koji su postavljeni ili će biti uskoro postavljeni.
-Dudovica
-Vreoci
-Lazarevac
-Mirosaljci
-Čibutkovica