[toggle title=”TESTIRANI RADOŠEVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]
Radošević
Haplogrupa: R1b
Poreklo: Lič, Hrvatska
Krsna slava: katolik
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
RADOŠEVIĆI
(u Gradini)
Radoševići potiču od bratstva Kneževića. Prezime su dobili po Radošu Ostojinu, unuku kneza Mira Šaranca. Sa Kneževićima održavaju rođačke veze.
Radoševića ima iseljenih u pljevaljski kraj.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
16. novembar 2013. u 14:55
Dragan Radoševć
Ja sam Srbin pravoslavac iz Dalmacije,okolina Zadra (Islam Latinski).Živim u Australiji “zahvaljujući oluji”. Pošto u selu i okolini nije bilo Srba sa tim prezimenom ja neznam odakle potičemo. Pokojni djed je govorio da se tačno nezna odakle su roditelji njegovih roditelja doselili mada je mislio Bosna ili Crna Gora. Slavimo Sv. Stefana (9.januar).Dali je moguće ući u trag našem porijeklu?
16. novembar 2013. u 21:12
Milorad Bogdanović
Hvala Dragane što se svojim pismom – ćirilicom služiš.
Pokušaću da ti pomognem, a ti ćeš na kraju najviše pomoći sebi i svojim potomcima, kada imaš veliku volju za to.
Prezime Radošević prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1254 godine. kao srpska vlastela iz Zahumlja. Vojislav Radošević iz Zahumlja bio je 1254. godine satnik i zapovjednik grada Imote (Imotski) i zastupnik zahumskog župana Radoslava, sina kneza Andrije (Monumenta Serbica, 45).
Radoševići su upidani u Dečanske hrisdovulje od 1335-1345. godine . Dobreš Radošević upisan je u selu Bunjane, u hrisovulji II i u hrisovulji III (DH II , 108. i DH III ,225).
Jasno je da su Radoševići najranije boravili u Zahumlju, a zatim u dečanskoj oblasti kao i veliki broj zasumskih i travunskih porodica srpske vlastele.
Radoševići se javljaju 1372 godine kao i stanovnici u Trebinju, a u Cernici 1431. godine.
Prepis iz knjige prof. Novaka Mandića Stude SRPSKE PORODICE VOJVODSTVA SVETOG SAVE; Gacko 2000. str127. a na str 530. nalazi se grb vlastele Radošević.
A Petar Aškraba Zagorski u svojoj knjizi SRBIJA… Zagorje, 2008, na str 706-708 piše…Jedni Radoševići su rano, a drugi kasnijim istoriskim promjenama i razlozima odselili u srebrenčki kraj, treći u Pivu, četvrti u Imotu (Imotsk), te po Dalmaciji, u Liku (Mrkopalj) i zapad, četvrti Osijeku i po Slavoniji, a peti i Huminu, Konavle i dalje… Pokatoličeni Radoši u Gornjim Mamićima u Širokom Brijegu (na ženinstvu) koji su se proselili kroz Duvno od zagorskih su Radoševića.. Radoševići… pod prezimenom Radoš već poislamljeni, ali su se već prije toga pokatoličili. Radoševića ima pounijaćenih i dosta ih pokatoličenih.
Aleksandar Bačko u knjizi PORODICE DALMATINSKIH SRBA; Beograd 2008. na str 381. spominje Radoševiće u Đevrski (1948 godine 18 članova u 3 kuće) kao i u Islamu Grčkom (nema ih više, nestali u Drugom sv. ratu) i Islamu Latinskom ( 13-2) koji su u zajednčkom srodstvu. U Makarskoj, poreklom iz Bosne, pominju se 1749 godine. Interesantno, nigdje se ne spominje šta slave, mada se takođe ovdje spominje i prezime Radoš koji slave Đurđevdan, str. ista.
Radoševići u KARLOVAČKOM VLADIČANSTVU (1896) slave Stevanjdan, Jovanjdan, Đurđevdan, Ivanjdan, Mitrovdan kao i rimokatolika.
U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu kao i knjizi Đorđa Janjatovića PREZIMENA SRBA U BOSNI, Sombor,1993. Radoševići se spominju kao slavljenici devet različitih slava mahom na prostoru sjeverne i s/z Bos. Krajine. Stevanjdan slave u parohiji Vođenica kod B.Petrovca i Kozarac kod Prijedora. Prezime Radoš Stevanjdan slave u parohiji Vagan kod Drvara i Volari kod Varcar Vakufa (Mr. Grad)
Na kraju, moja je predpostavka da su Studo i Zagorski najviše ti pomogli da dođeš do vrijednih saznanja. Svako dobro.
28. mart 2016. u 15:22
Snežana
Dragane, ima Radševića koji slave kao i ti Sv.Stefana:moj deda po majci zvao se Mile Radošević iz sela Medak u Lici, radio je na izgradnji čuvene železničke pruge u Americi kao i mnogi drugi u to vreme. Od prve žene ima dosta potomaka u Beogradu od sina Bogdana i ćerke Đuke, sin Miloš nije imao dece. Sa drugom ženom, Marijom, koja je moja baba po majci, Mile Radošević ima unuke koji su kao i ti u Australiji zbog Oluje.
9. mart 2014. u 10:27
Dragan
@Milorad Bogdanović
Veliko hvala i svaka čast na ovako opširnom opisu porijekla Radoševića.
Svako dobro ti želim!
9. mart 2014. u 21:34
Milorad Bogdanović
Hvala prijatelju.
Ostanite i dalje sa nama, možda još nešto novo ovdje saznaš o svojim Radoševićima.
Svako dobro, i tamo daleko.
21. oktobar 2014. u 11:59
Radosevic
Među srpskim prezimenima u Bosni krajem 19. veka, Đ. Janjatović beleži i Radoševiće i Radoše (što su kraća ili pak produžena verzija ovog prezimena) u mestima: Agići (Dubica), Ašani i Krupa (Krupa), Bihać i Hrgar i Vrtoče (Bihać), Palanka i Umci (Sanski Most) sa slavom Arhangel Mihajlo i Vođenica (Petrovac) i Kozarac (Prijedor) sa slavom Sv. Arhiđakon Stefan. Slede Prnjavor, Krupa, Prijedor i Bihać sa nekoliko različitih slava: Đurđevdan, Mitrovdan, Ignjatijevdan, Jovandan, Miholjdan, Nikoljdan i Trifundan. Radoši u Petrovcu i Hadranima (Sanski Most) slave Aranđelovdan, a u Vaganu (Gerzovo) i Volarima (Varcar-vakuf, sada Mrkonjić Grad) Sv. arhiđakona Stefana.
U selu Vrtoče Radoševići su prema podacima iz 1920. bili nastanjeni u nekoliko zaselaka. Tako je bilo 11 kuća u Kuli, dve u dolinama, dve u Redžinom kraju i tri pod Gradinom. Svi slave Aranđelovdan. Ovde su se naselili pre jednog veka, a pre toga su bili na Skakavcu pod Velebitom. Bili su još nastanjeni i u selu Busije, u samo jednoj kući, sa istom slavom.
Doselili su se iz Gračaca 1879. godine. Bilo ih je u Šainovcu iznad današnjeg Petrovca gde su se doselili početkom 18. veka, odakle su se raseljavali uokolo. Ovde su, pak, došli iz Like kad se gradio petrovački grad. Po predanju, slepi starešina Radošević doneo je lep kamen paši za izgradnju, koji mu je dao da bira gde će da se naseli. Paša dozvoli da to bude kod potočića kome dadoše ime sela iz starog zavičaja – Skakavac.
U Suvaji su početkom 20. veka bili nastanjeni u Dolini Radoševića u pet domaćinstava, u Polju četiri i u Gajevima u dva. Vele da im je staro prezime, pre doseljenja u Lici, bilo Stojisavljević (Stošljević). U Petrovcu su Radoši sa slavom Aranđelovdan koji su se doselili iz Varcar-vakufa.
Radoševići pripadaju jakoj grupi familija koja je dala mnogo porodica u Pounju i Lici, grupi Rodić-Stojisavljević koja slavi Aranđelovdan. Samo Radoševića ima 20 kuća u osam naselja, dok svih njihovih srodnika – 305 kuća. Prvobitni zavičaj za sve njih u Bosanskoj Krajini je područje Plavno-Popina na Tromeđi odakle su se “rasipali” na obe obale Une.
Daljom starinom pre pet vekova došli su na Tromeđu iz Hercegovine, kao imućni stočari. U “Karlovačkom vladičanstvu” navode se Radoševići u Lici i okolini sa više slava: Stevandan, Jovandan, Đurđevdan, Ivanjdan, Mitrovdan ali i kao rimokatolici. Radoše se ne pominju.
18. oktobar 2018. u 02:32
Vladimir
Moja Baba Desa Zorić udata Radošević bila je udata za Milana Radošević sa kojim je imala 3 dece Milka je jedini potomak koji je preziveo rat gde su nemci ubili 2 dece. Milanova krsna slava je Jovandan. Desina kucna slava je bila sv Djurdja. Zorici slave sv Djurdja a Radosevici, Jovandan.
Bilo je dosta Radosevica oko Bihaca. Moja Deda je iz Vrtoca gde su bili od pre okupacije turaka.
Danas iza nase linije ima sestra koja nosi Radošević i ima 3 dece.
Mi muški nosimo prezime Kirš i iza nas imamo 10 dece.
Zorici su blisko povezani sa Radoševićima. Imaju knjige u nekih 50 kopija o Radoševićima. Ja imam kopije ako bi ti pomoglo ja ti mogu skanirati na pdf i poslati.
31. januar 2019. u 08:50
Ivan
Vladimire, rodjače može li na mejl [email protected], moji su poreklom iz Vrtoča?
16. april 2023. u 20:14
Milan
Pozdrav
da li bih mogao dobiti “sken” knjige o Radoševićima na [email protected]. Jako zanimljivi komentari zaista.
Hvala svima i srdačan pozdrav!
Milan
13. decembar 2023. u 21:15
Jovana
Poštovani, da li možete i meni poslati pdf? Pozdrav
7. jul 2019. u 01:26
Nina
Hvala puno na predivnom odgovoru. Moji su sa mamine strane Radosevici iz Vrtoca. I bas se obradovala kad sam joj ovo procitala.
24. avgust 2019. u 22:11
Biljana Bibak
I moja mati je rodom iz Vrtoca i od Radosevica , samo sto su se za vreme II sv rata svi doselili u Vojvodinu , u Celarevu ima jos uvek Radosevica. Pozdrav
21. novembar 2015. u 03:59
Dejan Radošević
Gospodine Bogdanoviću, da li možda znate nešto o Radoševićima koji slave Svete Vrače Kozmu i Damjana? Pradeda mi je rođen u selu Miloševu, okolina Jagodine 1901. Voleo bih da znam odakle smo došli na ove prostore, veliko hvala .
21. novembar 2015. u 10:30
Milorad Bogdanović
Dejane, o tvojim Radoševićima vjerovatno će neko iz Srbije da ti pomogne. Ja živim u najzapadnijem dijelu gdje su Srbi još ostali na svome ognjištu a nisu protjerani.
Preporučio bih tebi, kao i ostalim Radoševićima da se pozabave pretraživanjem sela Radoševac, po kome ste možda dobili prezime, a koje se spominje “9.12. 1837 godine u Srezu Račkog Okružja Požarevačkog” kada major Pavle Bogdanović podnosi molbu seljana da im se dopusti preseljenje u selo Usje u istom srezu.
Dr Tihomir R. Đorđević, Arhivska građa za naselja u Srbiji, str 381
22. novembar 2015. u 16:16
Milan
Dejane,
ja sam iz miloseva slavim sv.vrace.poreklo nam je iz crne gore.
Ako te jos mesto zanima pitaj.
Milan radosevic.
24. septembar 2016. u 07:47
Dejan Radosevic
Poreklo moih pradeda Mirka i Milana Radosevica je isto iz Crne Gore ne znam tacno koje selo, on se doselio u Srbiju u Besku, slavimo slavu Sv. Petka ..mozda neko nesto zna o tome. Samo znam da su bili obucari i to je sve…
18. jun 2017. u 15:09
velizar
Radosevici u crnoj gori koji slave svetu petku su iz vrazegrmaca ispod ostroga…ja sam jedan od njih
3. avgust 2017. u 17:01
Dejan
Postovani.
kontaktirajte me preko mail adrese, [email protected] zelim da vas pitam nesto.
S postovanjem, Dejan Radosevic
6. januar 2019. u 00:55
Dejan
Pozdrav Milane!
Zanima me da li znate odakle i kada smo se doselili u Miloševo i da li kojim slučajem imate rodoslov Radoševića. Takođe i moji slave Vrače, tako da pretpostavljam da imamo zajedničke pretke.
17. februar 2020. u 10:57
Aleks
Odakle poticu radosevici iz crne gore i koje im je bilo prethodno prezime
25. mart 2020. u 17:41
Dejan
Pozdrav Milane!
Da li možda imate rodoslov Radoševića?
Hvala
29. septembar 2023. u 07:38
Dejan
Pozdrav Milane,
Kako možemo stupiti u kontakt?
Moja mejl adresa je [email protected]
7. mart 2016. u 14:48
Radoš
Pozdrav! Jel zna neko nesto o porodici Rados? Gde god da pogleda pise da smo poreklom Hrvati.
Iz tetkine price sam cuo da je moj pradeda presao u katolicku veru kako bi zastitio svoju decu od gospode u crnim uniformama.
Pradeda mi je pobegao iz Hercegovine u Srem za vreme drugog svetskog rata. Ja licno poznajem par porodica sa istim prezimenom koje ispovedaju pravoslavnu religiju.
Hvala.
23. mart 2016. u 10:07
Nenad
Postovani,
i ja bih zeleo da saznam nesto vise, kako o poreklu svih Radosevica tako i svom…Ono sto ja znam o poreklu moje familije je da su ziveli u okolini Tivta (pretpostavka je da je neko od predaka pobegao od krvne osvete sa Durmitora). Kako mi je otac preneo na veleposedu italijana Santinija je bio nas predak kome je bilo dozvoljeno da sagradi svoju kucu i imao je slobodu. On je odlucio da kucu sagradi u brdu (jedan od razloga za pretpostvku da su bezali od krvne osvete) i bilo je 10tak kuca Radosevicu u okolini Tivta….To je sve sto znam i unapred zahvaljujem svakome ko posalje jos informacija….
17. februar 2020. u 11:03
Aleks
Meni je deda pricao da smo dosli iz cg bilo je cetiri brata morali su da pobegnu zbog krvne osvete rados je ostao u sadasnjoj raski srbija dobili smo prezime po radosu radosevici slavimo slavu sveti nikola 19 decembar mene zanima koje prezime smo nosili pre dok smo ziveli u cg
4. mart 2017. u 06:08
vojislav ananić
RADOŠEVIĆ
Matica u Duvanjskom polju
Okolina Busovače se nalazila na pravcu kojim su se odvijale seobe tokom XVIII, XIX i XX vijeka. Preci današnjih Radoševića su se zadržali na ovom području i ostali do danas.
Zdravko Radošević iz Busovače navodi pretke: Ivo (otac), Božo (djed) i Pavo (pradjed). Napominje da u vojnoj knjižici njegovog oca pored prezimena Radošević stoji i prezime Krišto. Navodi da im je nadimak Perišić ili Perišin.
Radoši/Radoševići spadaju u red hrvatskih “plemena” kod kojih se primjećuje izrazita sklonost ka seobama. Osim po Bosni i Hercegovini danas ih ima dosta i po Imotskoj krajini, u okolini Sinja, Splita i Šibenika, te u raznim naseljima po Slavoniji. Svi su se oni izgleda raseljavali sa šireg područja Duvanjskog polja.
U jednom biskupskom izvještaju iz 1743. godine nalazimo popisane katoiike u Bosni i Hercegovini, izuzimajući područje trebinjsko-markanjske biskupije. U tom izvještaju Radoševići se upisuju kao: Radoš, Radosevich, Radossevich. Bilo ih je pod pomenutim prezimenima 16 porodica sa ukupno 179 članova. Radosevicha je tada najviše bilo u selu Omuljini (Duvno) i to pet porodica sa ulaipno 52 člana. U Raškom Polju (Duvno) bilo je tri porodice Radosa. Na livanjskom području bile su dvije porodice i to po jedna u Grgurićima i Smričanima. U parohiji Planina (Sarajevo) živjela je tada brojna porodica Georgiusa Radoševića sa ukupno 17 članova. Radoševića je bilo i na tuzlanskom području u mjestu Obodniza tri porodice sa ukupno 41 članom. U Tramošnjici (Bijela) bila je tada jedna porodica Radoševića sa osam članova, a u Viaki (Vareš) porodica Stephanusa Radossewicha brojala je 18 članova.
Dvadeset pet godina kasnije nabrojali smo dvadeset porodica, od toga najviše na duvanjskom području dvanaest. Pored naprijed navedenih u Omuljini i Raškora Polju sad ih ima i u Borčanima i Seonici. Ukupan broj članova ovih dvanaest porodica je 165 što nam govori da se radi o velikim zadružnim porodicama. Tako se na primjer navodi da porodica Marka iz Omuljine broji 23 odrasla člana i devetnaestoro djece. Ostalih osam porodica brojalo je 88 članova i živjele su u Smrčanima (Livno) jedna, Jehovac (Velika) jedna, Obodnica (Tuzla) dvije, Vijaka (Vareš) tri i u Čemernom (Sarajevo) jedna.
Ovdje smo dali podatke o Radošima/Radoševićima koji su popisani u Bosni i Hercegovini u XVIII vijeku. Na osnovu naših saznanja matica bi im trebala da buđe u jednom od pomenutih sela na Duvanjskom polju. Stanovništvo jugozapadne Bosne se tokom XVIII i XIX vijeka, a posebno u XX vijeku selilo prema Posavini, da bi prelazilo i preko Save u Slavoniju. U ovim seobama su učestvovali i Radoši pa ih zato imamo danas i po Slavoniji. Okolina Busovače se nalaziia na putu kojim su se odvijale pomenute seobe. Preci današnjih Radoševića su se zadržali na ovom području i tu ostali do danas.
Želja našeg čitaoca Radoševića da mu pomognemo u rasvjetljavanju veza između prezimena Radoš-Krišto-ovakve rubrike. Savjetujemo mu da u razgovoru sa starijim rođacima pokuša da sazna šta je o tim vezama zapamćeno u kolektivnoj memoriji, a drugi još pouzdaniji izvor bile bi matične knjige u koje su se ovakve promjene često upisivale. Ukoliko budemo u prilici da konsultujemo relevantne izvore obavijestićemo ga o našim saznanjima.
IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.
19. oktobar 2017. u 13:31
Goran
Radosevici su iz plemena Ridjana otisli prema Duvnu,kao pravoslavci.U Duvnu u selu Borcani su presli u katolicanstvo.Tu su postali veoma brojni citavo pleme a prezime su malo skratili u Rados.Skoro svaka porodica Radosa imala je u Duvnu neki svoj kucni nadimak Koji je vremenom postao Novo prezime.Krajem16veka su mnogobrojni Radosi iselili is Duvna u liku I Dalmaciju gde su see vratili Pravoslavlju.Po Radosima Koji suse naselili kod Benkovca dobilo je I’me Selo Radosinovci.Njihove slave u Dalmaciji su bile Djurdjevdan I Stevanjdan,jos iz plemena Ridjana.Iz Dalmaciju su posle odlazili u Bosansku Krupu I Prijedor,Strmicu.Mnoga prezimena u Dalmaciji poticu od Radosa,Koji su svi imali neke spicnamete tj nadimke.