Порекло презимена Бркић

4. фебруар 2012.

коментара: 42

Презиме Бркић се у Херцеговини појављује у све три конфесије. Православни Бркићи су, како пише Ристо Милићевић у “Херцеговачким презименима”, у селу Доњи Поплат код Стоца. Дошли су “из Дола у столачком срезу. Довела их мати кад се преудала”. Има их и у селу До на Хргуду (Столац). Славе Никољдан.

Бркићи католици су у селу Радишићи, Граб, Клобук (Љубушки), Косор (Мостар), Расно (Широки Бријег) и Орахов До (Попово). У Радишиће су дошли из Лединца (Мостар) у најам. У Граб је неки Бркић дошао са Студенца, “приженио се”, а у Клобук из Завојана у Далмацији. У Косор су доселили из Новог Села, а у Расно из “столачког Храсна”. У Орахову Долу су огранак Боројевића.

Бркићи муслимани су настањени у Прењу (Дубраве, Столац) и Мостару. Некада их је било и у Церници (Гацко), где се помињу у 18. веку.

У “Српском презименику” Велимир Михајловић пише да је презиме Бркић “врло фреквентно на целом српском и хрватском језичком подручју”.

Најстарији податак регистрован је код Рудника у Србији 1559. и 1657. године у славонској војној граници.

“За ову патронимијску основу брк- важе исти проблеми као у примерима са брад-, с разликом што она није позната у другим словенским језицима”, пише Михајловић.

КРСНА СЛАВА: Свети Никола

ПОЗНАТИ:

Поштовани,

ова страница је у припреми.

Позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (42)

Одговорите

42 коментара

  1. Bobo

    Moje prezime je takodjer Brkic. Zivimo u sredisnjoj Bosni. Opcina Travnik. Moji predaci su dosli po saznanjima Koje imam od mog djeda iz zapadne Hercegovine, okolica Ljubuskog. U mome selu Kraljevice ima Nas Brkica 5 obitelji I jos par obitelji u susjednom selu. Obozavam istoriju I volio bih saznati sve o porijeklo svog prezimena.

  2. Pozdrav svima,
    Ja sam Danijela Brkic , slavimo slavu Djurdjevdan. Po nekoj prici nasi Brkici su se doselili sa tromedje Kordun, Banija, Lika. U nekom mom istrazivanju dosla sam do mog pretka peto koleno Todora Brkica i dalje nema. Nema groba u mome mestu. On se ozenijo sa Katom Tatomirov iz moga sela ali nema njihovog groba na groblju. Seoski pop je rekao da ce probati da nadje ali tesko

  3. Jelena

    Pozdrav! Interesuje me šta se zna o Brkićima iz Nišavskog okruga? Slava im je Vavedenje 4.12.baba po majci mi je Brkić ne znam mnogo o njima a želim da znam. Bilo kakva pomoć u vidu informacije bi dobro došla. Hvala.

  4. Gordan

    Pripadam Brkićima poreklom iz sela Do, na izvoru reke Bregave, kod Stoca u Hercegovini. Te Brkiće pominje Risto Milićević u knjizi “Hercegovačka prezimena”. Slavimo svetog Nikolu. Familija je veoma brojna, najviše nas je u Hercegovini, ali jedna grana se razvila u Stepanovićevu u Vojvodini. Živimo i u Beogradu, Novom Sadu, Banja Luci, Bijeljini i drugim gradovima izvan Hercegovine.

    Prema predanju naših starih, Spasoje Brkić je početkom 19. veka došao u Hercegovinu, navodno iz okoline Arilja. Na nadgrobnom obeležju u seoskom broblju za njegovog sina Šćepana piše da je rođen 1818, pa je moguće da se Spasoje preslio u Hercegovinu posle sloma Prvog srpskog ustanka.

    Brkići žive u selu Donja Kravarica kod Arilja, slave Đurđic. U razgovoru sa Milinkom MIlikićem, koji je napisao nekoliko knjiga o istoriji sela od 13. veka, saznao sam da tamošnji Brkići slave Đurđic i da nije verovatno da smo u srodstvu sa njima. Oni su u Donju Kravaricu došli iz Severova, takođe kod Arilja, gde ih i danas ima. Takođe slave Đurđic.

    Ljubomir Davidović, koji se bavi poreklom prezimena familija iz Arilja i okoline mi je rekao da je veoma moguće da je Spasoje otišao u Hercegovinu, odnosno vatio se tamo, pošto je ceo kraj oko Arilja (gde je Severovo), kao i susedno Dragačevo (gde je Donja Kravarica) naseljen potomcima nekadašnjih Hercegovaca. Oni su vekovima naseljavali jugozapadnu Srbiju.

    Davidović je pomenuo i to da je nekoliko veoma dobro organizovanih hajdučkih četa početkom 19. veka upadalo u Hercegovinu, što je zabeleženo i u pismu gatačkog Smajl Age Čengića lokalnom srpskom knezu u Dragačevu, od kojeg je tražio da obuzda te hajduke. Moguće je da se Spasoje bio u toj družini i da je ostao u Hercegovini.

    Postoji i verzija po kojoj su Brkići zapravo poreklom iz okoline Nikšića, od Smolčića. Po toj verziji, Đuro Smoličić se nastanio u selu Žabica između Ljubinja i Trebinja. Imao je devet sinova i kćer. Posle sukoba sa lokalnim turskim moćnikom, sinovi su se razišli na različite strane, a od jednog od njih su današnji Brkići. Ovu verziju naši stari nisu pričali.

    On je navodno od Ali-paše Rizvanbegovića (hercegovački vezir od 1831. do 1851.) je dobio tapiju na zemlju oko izvora Bregave, gde su tokom 19. i u prvoj polovini 20. veka izgrađene brojne vodenice (mlinice) i stupe (u njima su se vodom prala sukna i ostale tkanine). Tako je nastalo selo Do u kojem, osim Brkića, žive i Škrbe.

  5. Gordan Brkić

    Pripadam Brkićima poreklom iz sela Do, na izvoru reke Bregave, kod Stoca u Hercegovini. Te Brkiće pominje Risto Milićević u knjizi “Hercegovačka prezimena”. Slavimo svetog Nikolu. Familija je veoma brojna, najviše nas je u Hercegovini, ali jedna grana se razvila u Stepanovićevu u Vojvodini. Živimo i u Beogradu, Novom Sadu, Banja Luci, Bijeljini i drugim gradovima izvan Hercegovine.

    Prema predanju naših starih, Spasoje Brkić je početkom 19. veka došao u Hercegovinu, navodno iz okoline Arilja. Na nadgrobnom obeležju u seoskom groblju za njegovog sina Šćepana piše da je rođen 1818, pa je moguće da se Spasoje preselio u Hercegovinu posle sloma Prvog srpskog ustanka.

    Spasoje je navodno od Ali-paše Rizvanbegovića (hercegovački vezir od 1831. do 1851.) je dobio tapiju na zemlju oko izvora Bregave, gde su tokom 19. i u prvoj polovini 20. veka izgrađene brojne vodenice (mlinice) i stupe (u njima su se vodom prala sukna i ostale tkanine). Tako je nastalo selo Do u kojem, osim Brkića, žive i Škrbe.

    Brkići žive u selu Donja Kravarica kod Arilja. U razgovoru sa Milinkom MIlikićem, koji je napisao nekoliko knjiga o istoriji sela od 13. veka, saznao sam da tamošnji Brkići slave Đurđic i da nije verovatno da smo u srodstvu sa njima. Oni su u Donju Kravaricu došli iz sela Severova i Kruščice, takođe kod Arilja, gde ih i danas ima. I oni slave Đurđic.

    Ljubomir Davidović, koji se bavi poreklom prezimena familija iz Arilja i okoline mi je rekao da je veoma moguće da je Spasoje otišao u Hercegovinu, odnosno vatio se tamo, pošto je ceo kraj oko Arilja (gde je Severovo), kao i susedno Dragačevo (gde je Donja Kravarica) naseljen potomcima nekadašnjih Hercegovaca. Oni su vekovima naseljavali jugozapadnu Srbiju.

    Davidović je pomenuo i to da je nekoliko veoma dobro organizovanih hajdučkih četa početkom 19. veka upadalo u Hercegovinu, što je zabeleženo i u pismu gatačkog Smajl Age Čengića lokalnom srpskom knezu u Dragačevu, od kojeg je tražio da obuzda te hajduke. Moguće je da se Spasoje bio u toj družini i da je ostao u Hercegovini.

    Postoji i verzija po kojoj su Brkići zapravo poreklom iz okoline Nikšića, od Smolčića. Po toj verziji, Đuro Smoličić se nastanio u selu Žabica između Ljubinja i Trebinja. Imao je devet sinova i kćer. Posle sukoba sa lokalnim turskim moćnikom, sinovi su se razišli na različite strane, a od jednog od njih su današnji Brkići u okolini Stoca. Ovu verziju naši stari nisu pričali.

    • Зоран Бркић

      Ти си ми рођак. Моји су из Сјеверова (Северово је мешање у историју), тако пише и у турском дефдеру из 16. века. Чак … Моја баба Милојка која је из села преко пута, из Врана, а потиче од његушких Петровића, говорила је Ш`јеверово. Ми славимо Светог Андреја. Ђед Радич ми је причао предање да смо хришћанство примили од Светог Андреја, и да се то одувеко код нас преноси. Вероватно у Херцеговини. Иначе, у дефтеру код нас постоје имена Рајан, Брајан. Они су држали воденицу. Та је воденица вазда била у поседу моје фамилије све док је стриц није продао.

      Ми смо дошли у Сјеверово из Стоца (мислим чак и пре Косовске битке, или после ње), а пре тога вероватно из једног села између Жабљака и Шавника, записао сам негде и назив који сам чуо пре пар година. [email protected]

      Зоран Бркић, Београд.

      • Dejan Brkic

        Postovanje Zorane, ja sam Dejan Brkic i verovatno smo bar dalji rod. Moj deda Ilija je rodjen u Sjeverovu gde I danas postoji njegova rodna kuca. Mi slavimo Svetog Andriju. Kako rekoste, cak je I moja baba-strina govorila Šjeverovo. Moj deda je kasnije ziveo u Vrnjačkoj Banji gde se oženio I gde su rodjeni moji stric I otac. Svi su se 60tih preselili u Beograd gde sam I ja rodjen. I ja imam nekih nezvanicnih informacija o vezi sa Hercegovinom. Bilo bi mi bas drago da ukrstimo podatke. Mislim da su I informacije koje je Gordan podelio veoma značajne. Hvala I veliki pozdrav Dejan

  6. Biljana

    Pozdrav Brkici, ja sam djevojacki Brkic, zivim u Banjaluci. Moj tata je istrazivao nase porijeklo i dosao do saznanja da je nasa grana iz okoline Knina , i selenjem se dio zadrzao u Grahovu, a dio je dosao do Banjaluke, odnosno desna obala Vrbasa, dio koji se zove Zupa. Moji su porijeklom iz sela Seskovci, a Brkica ima kako u susjednim selima, tako i na drugoj obali Vrbasa. Nasa slava je sv. Ilija.

  7. Branka Lazic

    Pozdrav svima,ja sam takodje djevojački Brkic. Slavimo Sv.Nikolu. Ima nas jako malo u mjestu gdje moji zive kod Gradiške.Otac nam je pricao da je njegov predak tu doselio iz Like.Pošto nas je tu bas malo,samo dvije porodice, uvijek sam imala zelju znati odakle su tacno moji preci tu doselili I ima li nas jos negdje,a da smo u srodstvu.

  8. Milivoje

    Moji brkici su 1923 dosli u Beograd iz sela dalmatinske Ostrovice opština djevrske -ravni Kotari slavimo sv.stefana.

  9. Milan

    Pozdrav svima! Ja sam takođe Brkić 🙂 Moji su iz sela Skorica, opština Ražanj, Nišavski okrug. Koliko se ja sećam barem pola sela su Brkići (ili se bar tako meni činilo). Slavimo takođe Sv. Nikolu. Moj deda se rodio u Skorici, ali na zalost ne znam rodoslov dalje od pradede, tj. nemam informaciju odakle su naši došli na taj prostor. Ako je neko iz tog kraja, a ima detaljnije informacije, zamolio bih ga da ih podeli.

  10. Саша Бркић

    Поздрав Бркићи,ја сам из Панчева…
    А моји Љубивија,Црнча,Мачков камен…и та околина.