Porijeklo prezimena Bijelić

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

BIJELIĆI

(žive na Previšu)

Starina im je iz Rubeža, od plemena Nikšića. Krajem 18. vijeka Spasoje Bijelić se odselio u Gacko, gdje je kratko ostao, a odatle se, oko 1792. godine, Spasojev sin Lazar preseli na Previš. Lazar se oženi od Tomića. Imao je dva sina Spasoja i Joka. Spasoje je mlad poginuo i od njega nije ostalo poroda, a Joko je imao sinove Krsta, Aleksu, Maksima i Vasilija.

Ignjat Bijelić sa Previša je bio pripadnik NOP-a od prvih ustaničkih dana; jedan od organizatora ustanka u nikšićkom kraju 1941. godine; uhvaćen je od strane neprijatelja i strijeljan u Nikšiću 1942. godine.

Slave Lučindan.

___________________

BIJELIĆI

(na Barama Sirovačkim)

Bijelići su porijeklom iz Kolašina, a u Kolašin su se doselili prema nekim saznanjima, iz Drobnjaka. Zbog zavade s Turcima, braća Stojan, Milika i Dimitrije uskoče u Šarance, odakle su jedno vrijeme četovali po Zatarju i okolini Kolašina. Poslije nekog vremena iz Šarana pređu u Uskoke i nasele se u Sirovcu, odakle kasnije pređu na Bare.

U Prvom svjetskom ratu učestvovali su i poginuli u čuvenoj Mojkovačkoj bici 7. januara 1916. godine: Grujica, Radosav i Simo, a u Komitskom pokretu 1916-1918. godine komitovali su Dušan i Milosav. U NOR-u u 7. omladinskoj crnogorskoj brigadi od njenog formiranja bio je Mile Stojanov koji je poginuo 10. aprila 1944. godine na Spužu.

Bijelića ima iseljenih u Toplicu.

Slave Lazarevu subotu.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

*

BIJELIĆ (p). u Ljubinju. Doselili su iz Ljubinjskog sela Gradac gdje su ranije živjeli. Prema predanju, bili su nastanjeni u Muljima i Lipniku (Gacko). „Kad je Bajo Pivljanin zapalio kulu Kazanac paše u Kazancima, protjera Jovana Bijelića iz Mulja i ovaj se naseli u šumi, na mjestu današnjeg Lipnika i tako bi osnovano ovo selo“ (59:196,287). Bijelići su u Gradac došli iz Dubočice „na miraz Hunkovićevinu“ oko 1820. godine. U Vlahovićima se još u 16. vijeku, spominje ovo prezime. U ovom selu Vlać Bijelić sagradio je od 1370-1389. godine pravoslavnu crkvu „i u njoj se nalazi njegov grob“. Narodno predanje kaže da su u srednjem vijeku iz Srbije došla tri brata u Vlahoviće koji su se prvo prezivali Vlahovići, a zatim Bijelići (155:502,513.515).

Izvor: RISTO MILIĆEVIĆ – HERCEGOVAČKA PREZIMENA, Beograd, 2005.