Poreklo prezimena Odavić

3. februar 2012.

komentara: 1

[toggle title=”TESTIRANI ODAVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Odavić

Haplogrupa: I1 rod Drobnjaka

Poreklo: Imotski, Hrvatska

Krsna slava: Stevanjdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Prezime Odavić je iz Hercegovine i ima ga u Trebinju i Lugu (Podbrđe, Trebinje). Kako piše Risto Milićević u “Hercegovačkim prezimenima”, staro prezime Odavića je Mitrinović. Preci današnjih Odavića doselili su sredinom 17. veka u Rapti (Zupci), odakle su prešli u Rapti (Bobani), a zatim u Drijenjane (Zupci), gde ih i danas ima. I Drijenjana su trojica braće Mitrinovića prešli u Lug. Jedan od njih (Filip) stalno se nastanio u ovom mestu, drugi je odselio u Imotski, treći na Romaniju. Porodično predanje kaže da su prezime Odavić dobili po tome što su im preci mnogo “odali” (selili se). Neko vreme su se zvali Mitrinović-Odavići, a zatim se ustalilo sadašnje prezime. Slave Šćepandan (Saopštio Đorđo Odavić iz Trebinja).

Po drugom predanju preci su im došli iz sela Rožat kod Dubrovnika. U Lug su doselila dva brata sa majkom. Kada su se okućili naišli su “Turci aramije” i od njih zatražili novac kojeg nisu imali. Tada su ih Turci zarobili. Pošto su braća imala rođake u okolini Dubrovnika, nadali su se da će od njih dobiti novac za otkupninu. Turci su pristali da ih puste, ali pod uslovom da pare donesu pre zalaska sunca. Braća su trkom otišli i na vreme se vratili s novcem, mada je put bio dalek. Tada je jedan od Turaka njihovoj majci rekao: “Ovi tvoji odaše, odaše, ali i doodaše” (iz biografije Rista J. Odavića, Arhiv Srbije, Arhiv Vojvodine, Novi Sad 1997.)

Risto J. Odavić (1870-1932), svojevremeno poznati pesnik-patriota, sin je nekada čuvenog beogradskog trgovca i rodoljuba Jovana Odavića, rođenog u selu Lug “na reci Trebišnjici”. Zabeleženo je da je Risto bio “kolovođa za sve rodoljubive pokrete u zemlji i van nje”. Objavljivao je pesme u Brankovu kolu, Bosanskoj vili, mostarskoj Zori itd. Njegove pesme bile su štampane u raznim dečjim listovima tog vremena, a poznati časopis Otadžbina je objavljivao njegove radove.

KRSNA SLAVA: Sveti Stefan

POZNATI: Đorđe Odavić, novinar

__________________

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    ODAVIĆ (p). u Lugu (Podbrđe, Trebinje) i u Trebinju. Porijeklom su iz Crne Gore. Staro im je prezime Mitrinović. Preci današnjih Odavića doselili su sredinom 17. vijeka u Rapti (Zupci), odakle su prešli u Rapti (Bobani), a zatim u Drijenjane (Popovo), gdje ih i danas ima. Iz Drijenjana su trojica braće Mitrinovića prešli u Lug. Jedan od njih (Filip) stalno se nastanio u ovom mjestu, drugi je odselio u Imotski, treći na Romaniju. Porodično predanje kaže da su prezime Odavić dobili po tome što su im preci mnogo “odali” (selili se). Neko vrijeme su se zvali Mitrinovići-Odavići, a zatim se ustalilo sadašnje prezime. Slave Šćepandan. (Saopštio Đorđo Odavić iz Trebinja). Po drugom predanju, preci su im došli iz sela Rožat kod Dubrovnika. U Lug su doselila dva brata sa majkom. Kada su se okućili naišli su “Turci aramije” i od njih zatražili novac kojeg nisu imali. Tada su ih Turci zarobili. Pošto su braća imala rođake u okolini Dubrovnika, nadali su se da će od njih dobiti novac za otkupninu. Turci su pristali da ih puste, ali pod uslovom da pare donesu prije zalaska sunca. Braća su trkom otišli i na vrijeme se vratili sa novcem, mada je put bio dalek. Tada je jedan od Turaka njihovoj majci rekao: “Ovi tvoji odaše. odaše, ali i doodaše.” (Iz biografije Riste J. Odavića. Arhiv Srbije. Arhiv Vojvodine, Novi Sad. 1997, str.8). Risto J. Odavić (1870-1932), svojevremeno poznati pjesnik-patriota, sin je nekada čuvenog beogradskog trgovca i rodoljuba Jovana Odavića, rođenog u selu Lug “na reci Trebišnjici”. Zabilježeno je da je Risto bio “kolovođa za sve rodoljubive pokrete u zemlji i van nje”. Objavljivao je pjesme u Brankovu kolu, Bosanskoj vili, mostarskoj Zori,… Njegove prve pjesme bile su štampane u raznim dječjim listovima toga vremena, a poznati časopis Otadžbina objavljivao je njegove radove. (Isto, str. 8 i 9).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.