Avatar photo

Autor

Poreklo

Poreklo prezimena, selo Golubić (Knin)

Ovo je selo na podnožju planine Plješevice (1.125 m) i ispod Plavanjskih brda, u kotlini, koja se pruža od Strmice do Žagrovića, u duljini, po prilici 8 km. Kroz kotlinu silaze Krkine pritoke:  Butižnica, od severne strane, a Došnica, od zapadne strane. Kroz kotlinu ide železnička pruga iz Bosne sa Drvara,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Biskupija (Knin)

Selo Biskupija, Kninska krajina, stanje iz 1920. po zapisu prote Sava Nakićenovića  Biskupija se deli se na: Biskupiju, Lopuže i Pliskovo. Biskupija je u polju, a Lopuže i Pliskovo na brdu. Selo se nalazi uzduž Orlića i Ramljana. Od Vrbnika ga deli brdo Konj, a prema Polači je venac. Sve…

› više informacija

Poreklo prezimena, Knin

U gradu Kninu početkom dvadesetih godina prošlog veka, prema zapisu prote Sava Nakićenovića, živeli su sledeći rodovi:  Pravoslavne porodice u Kninu Berić, (1 kuća), došli iz Varivoda (Dalmacija) ima 60 godina, slave Jovanjdan; Vojvodić, (1) došli iz Srba (Lika) prije 50 g., slave Nikoljdan; Borović, (1), došli iz Golubića prije…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bošnjane (Varvarin)

Selo Bošnjane se nalazi na obali Goliske Morave, prostirući se i uz Bošnjansku reku. Seoske su kuće na jednoj uzdignutoj zaravni, te su osigurane od poplava, ali ih ima i na samoj moravskoj obali. Kroza selo protiče Bošnjanska reka, sastavljena iz Zalogovačke reke koja izvire kod Svatovskog groblja više sela…

› više informacija

31. maj 2012.

0

Bunjevačka prezimena: Šević – Špalj

Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković ŠEVIĆI – u Subotici, od 1686.god.; nekad u Lici, a katolici (?) Bižići-Ševići i sad; pravoslavni rod ”Ševo” u Lici; ”Ševo” pravoslavni preseljeni iz Plavna kod…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Strmovo (Lazarevac)

Strmovo, opština Lazarevac, stanje iz 1933. godine Pre Karađorđevog ustanka doselila su se tri roda: Nerandžići (Lazarevići, Petrovići, Jovanovići, Nikolići ukupno 17 k., slave Đurđic. Doselili se iz okoline Debra u Makedoniji. Po predanju, današnje selo osnovao je Cola Nerandža sa svoja četiri sina. On je bio tufegdžija (puškar) i…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Staro Lanište (Jagodina)

Staro Lanište, opština Jagodina, stanje iz 1930. godine Džamburići (25 k., Aćim i Ana); doselili se u prvoj polovini 18. veka iz Mađarske kao prvi doseljenici. Ovo su sigurno povratnici koji su u toku velike seobe 1690. godine izbegli u Mađarsku, a daleko poreklo im je iz centralne Srbije ili…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Novo Lanište (Jagodina)

Novo Lanište, opština Jagodina, stanje od 1930. godine Matići, Maksimovići, Vojinovići (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili se sa Kosova oko 1780. godine preko Starog Laništa. Sa Petkovićima u Starom Laništu su jedna porodica, ima ih u Ribaru i u Panjevcu. Miloševići, Gligorijevići, Duskići (6 k., Sv. Nikola), doselili…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Lukar (Jagodina)

Selo Lukar, opština Jagodina, stanje iz 1930. godine Miljkovići, Todorovići (8 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili se iz Vukanja – okolina Kruševca oko 1800. godine. Todorovići (2 k., Sv. Nikola), iz Vukanja kad i Miljkovići. Vasići (10. k., Sv. Nikola); doselili se iz topličkog kraja posle gornjih rodova. Milosavljevići,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Loćika (Rekovac)

Loćika, opština Rekovac, stanje od 1930. godine (Pomoravski okrug) Jakovljevići (10 k., Sv. Đorđe Alimpije) su starosedeoci. Vilčići (30 k., Mitrovdan i Ćirik); preci došli iz neke Vilne, bili su u Sremu, pa su otuda došli oko 1780. godine. Bojanići, Bojanovići (30 k., Đurđevdan i Sv. Nikola), Znaju da su…

› više informacija