Порекло презимена Пендић

14. септембар 2013.

коментара: 14

Презиме Пендић истражили су Мр Радомир Д. Ракић и Вера Станисављевић-Ракић у рубрици Корени (франкфуртске “Вести”):

 

Из Канаде се јавља и г-ђа Рада Пејовић, рођена Пендић. Како истиче, стални је читалац овог цењеног листа, а посебно јој се допала наша рубрика из које би желела да сазна више о пореклу Пендића, као и о њиховим другим локацијама у бившој Босни и Херцеговини. Крсна слава ове породице је Св. Јован, а потичу из поткозарског села Доња Бистрица, код Приједора.

Признајемо да су нас Пендићи прилично намучили, јер је потрага за њима у БиХ изгледала сасвим узалудно. Сви релевантни извори с почетка 20. и краја 19. века нису их бележили. У некадашњој Височкој нахији Филиповић их налази у Пландишћу, као Пенде и то католике. Пендо је био доводац, а мајка га је довела из Дижице у кућу Анте Лозанчића који га је отхранио и евидентно, покатоличио. Значи, на свом путу према западној Босни, Пенде су се покатоличиле, али засигурно знамо да су ишле овим путем. Други пут према Крајини водио је ову фамилију преко Поповог поља у Херцеговини. Тамо су забележени као Пенде-Раци и то у Пољицу, Чваљини и Величанима.

Велику родовску групу пореклом од Озринића-Риђана су Иванишевићи са огранцима: Љепаве, Мостарице, Сетенчићи, Глигићи, Рунде, Пенде у Пољицу и Милићи у Величанима и Батинићи и Пенде у Чваљини. Сматрају се једним родом са Вукојевићима, Глушцима, Медарима и Педалима у Седларима у Поповом пољу. У Чваљини се сматрају староседеоцима (слава Св. Никола) и један огранак су са Мићићима. Неки су се иселили у Величане. У Величанима су сродни са Иванишевићима и славе Лучиндан, а пре тога су славили Шћепандан (Св. великомученика Стефана). Дошли су овамо пре 250 година.

И, коначно, ево засигурно директних сродника из правог, првобитног завичаја Пендића – то су Пенде и Пендићи у области Ибра. Обе породице и презимена славе Св. Јована као крсно име. Пенде потичу из Старе Србије, настањене су у селу Бинићу (село под Голијом), а Пендићи, такође у Ибру, живе у Рудном и доселили су се из Бинића. Рудно се налази на раскршћу путева Студеница-Рудно-Биниће. Засеоци су раштркани по пропланцима, а брда су обрасла четинарском шумом и крајолик подсећа помало на Шкотску или Швајцарску. На једном од њих је манастир Никољача, са црквицом посвећеном Св. Илији. У Бинићима је 1994. године било само једно домаћинство Пендића, сродника наше читатељке.

Презиме Пендић је највероватније настало, преко скраћеног Пенда/Пендо, од облика Пендула, а овај од надимка (као што га има и сјајни крагујевачки глумац Љубомир Убавкић) неког далеког претка. Али овде се опет јавља загонетка, сада етимологије, која превазилази обим одговора у новинама: реч пендула је настала од италијанске „panello”, а то је узица, канап, “повлака” (данас “силк”) на који се веже удица!

 

ИЗВОР: Мр Радомир Д. Ракић и Вера Станисављевић-Ракић, „Корени“, порекло српских породица и презимена, рубрика из франкфуртских „Вести“

 

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (14)

Одговорите

14 коментара

  1. Highlander

    Ovaj clanak je samo delimicno tacan. Posto sam se studiozno bavio poreklom Pendica, i kako sam etnograf iz hobija napisacu vam ono sto znam o ovaj porodici kao i izvore u kojima sve to mozete proveriti. Ovo sto napisano odnosi se na Pendici katolike i pravoslavne u BiH, i jedni i drugi vuku poreklo iz Popovog Polja u Hercegovini kako je navedeno od porodice Pendo. Pendici u Srbiji nisu u rodbinskim vezama sa ovim navedenim porodicama. Pendici u Srbiji (danasnji geografski okvir), slave Svetog Jovana i vuku poreklo sa Nejgusa od bratstva Rajicevica, porodice Penda. Doseljeni se u podgolijski kraj u opstini Novi Pazar u drugoj polovini 19. veka. Naseljavaju sela Tusimlja, Kuzmicevo i Tvrdjevo u pomenutom kraju. Iz ovog kraja jedan deo se preselio u selo Djake u opstini Kursumlija. Napominjem da svi slave Svetog Jovana, uglavnom se svi medjusobno poznaju i postuju. Takodje je usmena tradicija u ovoj porodici veoma jaka pa svedoci takodje o ovome sto sam naveo. U dansanjem modernom dobu putem posla i skolovanja Pendica ima u raseljenih iz pomenutih sela u vise gradova u Srbiji kao i u dijaspori. Pozdrav.

  2. Highlander

    Takodje o ovome sto sam govorio postoje i pisani tragovi u Eredeljanovicevoj “Staroj Crnoj Gori”, knjizi Ejupa Musovica o etnickim strukturama stanovnistva Novog Pazara i knjizi iz edicije Srpskog etnografskog zbornika SANU koja govori o stanovnistvu Ibra, posto Pendica (Pendi) ima i u selu Binice i Rudno, severoistocna strana Golije, opstina Raska, takodje sa slavom Sveti Jovan 20. januar.
    Srdacan pozdrav

  3. Milivoje Pendic

    Sve je delimično tačno. No Pendića ima Muslimanske veroispovesti i to u reonu Hercegovine, a posebno u reonu Mostara. Poznati fudbaler Golman Slobode iz Tuzle Fahrudin Pendić.
    Pozdrav

  4. Highlander

    Ima Pendica islamske veroispovesti, ali poreklom su iz Popovog Polja ( Hercegovina) odakle i Pendici katolici, Pendici pravoslavci koji naseljavaju siri prostor danasnje BiH a koji nisu u rodbinskim vezama sa Pendicima nastanjenim u Srbiji (matica Novi Pazar i podgolijski kraj) koji su doseljeni sa Njegusa.

  5. Reon, Tuzle i Mostara, nastanjeni su PENDIĆI, katolićke veroispovesti, a pravoslavci Pendići nastanjeni su ureonu Novog Pazara i podkopaonička sela, tj reon KOPAONIK. Najviše Pendića ima u Beogradu i to svih veroispovesti tj hrišani (katolici i pravoslavci) kao i muslimanske veroispoesti. Posebno ih mnogo ima u prigradskom naselju Beograda a to je OVČA.

  6. Milica Pendić

    Ovo sto je rekao Highlander je tacno.Moj tata je iz sela Kuzmiceva(rodjen je tamo) i pre 30 godina je u Beranama sticajem okolnosti upoznao advokata g.Simovica koji je posedovao knjigu Stara Crna Gora(Jovan Erdeljanovic).On je te podatke prvi procitao i ispricao mnogim nasim rodjacima u Beogradu i gde ih je god bilo po bivsoj SFRJ.
    Meni je tata u skorije vreme pricao o tome da smo mi poreklom sa Njegusa(od Rajicevica).Takodje,na jednom sajtu (ne znam kako se zove) sam nasla podatke o plemenu Rajicevic i tu pise da je srpsko prezime Pendic nastalo po nekom Rajicevicu koji je nosio nadimak Penda.1912.godine Jevđo Pendic ne mogavsi vise trpeti turski zulum u Raskoj oblasti se odselio u selo Đake(opština Kuršumlija).Od njegove porodice su najpoznatiji dr.Brana Pendić i njegov brat Miodrag Pendić,profesor Elektrotehničke škole u Beogradu,u ulici Narodnog fronta.Branu Pendića je prvog upoznao moj tata Radivoje Pendić,a prof. Miodraga Pendića,moj brat od strica Bogdan Pendić koji je pohađao gore pomenutu školu u Beogradu.
    I ovo sto je naveo moj rođak Milivoje Pendić je delimično tačno.

    Inače,moj tata Radivoje je proputovao bivšu SFRJ i upoznao mnogo Pendića raznih veroispovesti.

    Pozdrav!

    • Milan

      Dva brata su dosla od Pendica u Kursumliju, jedan je naselio u Djake a drugu moj predak je ostao u Kursumliji.

    • Slavko

      Ima dosta toga tačno, ali godina 1912 kada se Jevđo doselio nije dobra proveriću jer mislim da je mnogo ranije došao u Đake. Jevđo je imao 4 sina i nisam baš siguran koliko ćerki. Sinovi su Antonije, Staniša, Periša i Savo. Najstariji je Antonije koji je ima dva sina i 5 ćerki, sinovi Vladimir i Rajko. Staniša je ima dva sina i nisam siguran koliko ćerki, sinovi su Jovan i Milomir, Savo je imao jednog sina Živojina i nekoliko ćerki dok je Periša ima dva sina i dve ćerke sinovi Dragomir i Đorđe. Ja sam potomak Antonija oca Vladimirovog koji je bio mlađi brat, a Rajko je inače stariji brat pomenutih Brana i Miodraga. Inače njih dvojica imaju i trećeg brata Zorana koji je istaknuti naučnik u institutu Vinča. Brana i Miodrag su se upokojili dok je Zoran živ. Najstariji je bio Miodrag koji je 1918 godište. Imao bih još da pišem ali je dovoljno.

      • highlander

        Тачно тако. Пендићи су дошли у Ђаке из Тушимље, године 1878.године. А након пар година, тачније 1882.године један део Пендића долази из Тушимље у Куршумлију. Иначе у Тушимљу су дошли са Његуша између 1820. и 1830.године. А након свега пар деценија један део одлази у новоприпојени Топлички округ. Разлог лежи у томе што је Књаз Милан у тај део Србије желео да насели Црногорце (Србе из Црне Горе) познате као добре ратнике како би штитили тај гранични појас од упада Албанаца и Турака.

      • Milomir

        Milomir je imao 4 sina, Stanica, Svetislav, Radomir i Milivoje i jednu ćerku Jovanku. Ja sam Radomirov sin,koji sam dobio ime po dedi. Milomir.
        Pozdrav

  7. vesna pendic

    Ja sam potomak onih iz Djaka. Odatle su gorepomenuti Brano i Miodrag Pendic. 09.06.2017. slavi se u selu kod crkve Beli petak,pa ce se Pendici da se okupe… pozvani ste i dobrodosli ste!

  8. Војислав Ананић

    ПЕНДИЋ (м), у Загребљу и Лисичини (Дрежница, Мостар). Матично село им је Загребље, а “једно домаћинство се недавно преселило у Лисичине”. Презиме су добили по свом претку “хаџији Пенди који се родио у кошуљици”. Према сачуваном предању, Пендо је био “виле” и неком приликом када је чувао јарце у Осоју, нашао је жену која се заплела у јасење. Када ју је отпетљао, ње је нестало. Кажу да је то била вила која му је касније стално помагала. Пендићи су били богата агинска породица. Имали су у Борчанима (Дувно) 186 дунума ливада (173:48). Има их и у Мостару.

    Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.

  9. Meho Pendić

    Ja sam Meho Pendić iz sela Zagreblje,Gornja Drežnica kod Mostara.Gore navedeno predanje egzistira kod nas,a pošto sam se dalje interesovao od više najstarijih drežnjaka i drugih prezimena došao sam do predanja da je naš predak,naime” turski”vojnik Penda koji je u vrijeme zadnje opsade Beča,a u periodu dok je njegova jedinica bila u nekom ešalonu u rezervi(na odmoru)u području Udbine na proglas da se izvjesni Hajduk “harambaša Luka” od strane turskog cara osuđuje te da će onaj ko ga privede” pravdi živa ili mrtva”biti bogato nagrađen,e taj Penda je odlučio da se okuša i na podvornicama kod Duvna(danas Tomislavgrada)je na junačkom megdanu-dvoboju pogubio toga harambaša Luku i kad ga je predao najbližem carskom veziru(jedni kažu da ga je duvanjski beg Ahmed beg Kopčić uputio veziru u Travnik,a drugi da se vratio u Udbinu i da je preko “Mustaj bega ličkog”došao do nagrade -znatne količine cekina-dukata i do velikih površina oko 200 duluma “carske” zemlje uglavnom livada krajem duvanjskog polja ispod sela Borčani gdje se i nastanio uz to je dobio i titulu-zvanje age.E sad se uglavnom predanja ne slažu da li je on ili njegov sin jašući konja naišao na pogled prema velikoj dolini kroz koju je proticala rijeka te se spustio konjem “niz bogaze” u Drežnicu gdje je od starosjedilaca muslimana Balića i Beglerovića u selu Draga fino primljen te su ga uputili da nešto niže u selu Zagreblje žive katolici Šarić i da tu pored njih ima lijepe “zemlje” za naseliti se te je tako i uradio,te istovremeno sa podizanjem kuće da je izgradio i prvu vodenicu (mlin) i tu preselio dio porodice iz Duvna,a kasnije se i ostali dio doselio tako da su zemlju u Borčanima obrađivali lokalni katolici,a on im je dao i lokacije za kuće i do drugog svj.rata uzimali su prinos od zemlje(tri hise- četvrtine,pa kasnije dvije trećine i pred drugi svj.rat jednu trećinu)poslije drugog svj.rata dok je bio živ moj djed Hamid-Ahmed aga Pendić, uglavnom bi korisnici zemlje dogonili po desetak konja pšenice i ječma,a djed bi njima dao šljiva,smokava,grožđa…nedugo nakon djedove smrti dolazio bi izvjesni “Žucan” i tražio od moje nene da iziđe neki od mlađih “aga” i da se postara o zemlji jer se ne obrađuje pošto je” sve otišlo u pečalbu”.Kako je i kod nas u Drežnici bilo slično i babo i adže su takođe već bili u pečalbi a komunistička vlast je pogazila tradiciju, predanja i naslijeđe tako da niko nije išao više na “svoju zemlju”mada se tačno zna koje su to Pendine livade.Ovaj nastavak ić je vjerovatno dodat početkom 19-tog stoljeća.Danas u Drežnici i dalje živi 30-tak porodica uglavnom u Zagreblju i tri porodice u Lisičinama,nekoliko porodica porijeklom od naših Pendića ima u Konjicu i Mostaru kao i moja porodica koja osim svojih kuća u Drežnici ima kuće u Dračevicama kod Mostara(brat Mujo)te ja i moji sinovi stan u Mostaru i kuću u Livču,Bjelo polje kod Mostara. U Livču i Potocima još 10-tak Pendića ima svoju zemlju i kuće,kao i nekoliko porodica u samom Mostaru.