Poreklo stanovništva selo Velika Gata, opština Bihać. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Stanje iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Od Bisovca do suve međe na Kordunu na zaravni i kosama leži naselje Gornja Gata. Pod Bisovcem je Srpska Gata. Do Korane je Čerkezovac. Na ivici je karsne zaravni Brezik, a Rastavača je do Rujnice i Gatine.
Tip sela.
Kuće su s jedne strane puta u srodničkim grupama. Udaljenost je od 10 do 30 m. Udaljenost je srodničkih grupa od 30 do 50 m. Isto tako su zbijenog tipa: Brezik, gde su srodničke kuće po ivici zaravni, Čerkezovac nad Koranom i Mala Peća. Rastovača je razbijenog tipa sa prelazom zbijenom drumskom naselju. Sve više prevladava mišljenje, da je Gornja Gata općina od više sela, a njeni delovi kao zasebna i samostalna sela: Gornja Gata (deo), Mala Peća, Rastovača i Brezik jedno vreme je i Bugar pripadao Gornjoj Gati.
U Rastovači su:
Kovačevići 2 k., Čubrile 5 k., Ševići 2 k., Pilipovići 2 k., Japundža 1 k., Inđić 1 k., Bandić 1 k., Radići 2 k., Vignjević 1 k., Stanić 1 k., Prica 1 k. i Brujić 1 k.
U Maloj Peći:
Rabata 1 k., Adamovići 2 k., Ilići 3 k., Dubajić 8 k.
Na Breziku:
Trbojević 1 k., Kesići 6 k., Lužajići 2 k., Borić 2 k., Pilipovići 2 k., Cvjetićanin 1 k., Grubić 1 k., Ćujić 1 k., Maričić 1 k., Vignjević 1 k., Balaban 1 k., Bubalo 2 k., Čavić 1 k., Jerković 1 k., Mandići 5 k., Komadine 2 k., Zobenice 5 k., Baljak 1 k. i Radmanović 1 k.
U Čerkezovcu:
Baljak 2 k., Žiga 1 k., Matijevići 2 k., Kesići 2 k., Cvjetićanin 1 k., Čavić 1 k., Mašić 1 k., Gatalo 4 k., Paravinje 8 k., Batinić 1 k. i Adamović 1 k.
U Zmijenjaku:
Gašljević 1 k.
U Gornjoj Gati:
Vignjevići 2 k., Koruge 2 k., Mandići 2 k., Komadine 1 k., Lekići 3 k., Matić 1 k., Pucar 1 k., Radmanovići 7 k., Basare 3 k., Štulić 1 k. i Pilipovići 2 k.
Svega je u selu 46 porodica sa 112 kuća.
Privreda.
Zemlja je podesnija za stočarstvo, ali se stanovništvo više bavi zemljoradnjom radi prenaseljenosti. Radi toga i siromaši selo. Nešto ih pomažu iz Amerike radnici.
Imena.
Selo je dobilo ime od Ljekovitog vrela Gate-Ilidže. Zove se „Gornja Gata“ za razliku od „Donje Gate“ u cazinskom srezu. Čuje se Bihaćka Gata za razliku od Cazinske Gate. Isto tako i Srpska Gata od Turske Gate. Često nazvan po spahiji Alijagiću iz Izičića, koji je, vele, Čerkez.
Imena su pređašnih vlasnika: Smajića Dolina, Čelebin Do, Rekića Do, Pedžića Dolina, Jankovića Brod po Stojanu Jankoviću. Na nestale porodice podsećaju: Medakovac, Jakovčevi Dolina i Matina Urga. Krištipov Grob ili Krištipovac vele, po Napoleonovom generalu Krištipu, koji je tu poginuo i zakopan.
Starine.
Raspoznaju se temelji dveju crkava: više Gavranića Broda na Korani u Čerkezovcu i kod suve međe pod visom Kamenjkom. Crkve su bile pre Turaka.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Najpre su naseljeni u Čerkezovcu pre 80 g.:
-Paravinje 8 k. (Jovanjdan) iz Sadilovaca i:
-Gatalo 4 k. (Đurđevdan) iz Bjelajskog Polja, gde su se zvali Matijevići.
Iz Dalmacije su pre 80 g.:
-Baljak 2 k. (Đurđevdan) i:
-Ilići 2 k. (Đurđevdan).
Pre Omerpaše su:
-Palipovići 2 k. (Sv.. Alimpiju) sa Cvjetnića:
-Mandići 7 k. (Jovanjdan) iz Polja i:
-Bubale 2 k. (Sv. Alimpiju). Oni su Pilipovići, pa ih mati privela u Bubale.
Pre Omerpaše su iz Like:
-Čubrilo 5 k. (Lučindan) iz Bruvna;
-Radmanovići 18 k. (Jovanjdan) iz Visuća;
-Lekići 3 k. (Jovanjdan) iz Gračaca;
-Trbojević 1 k. (Đurđevdan) iz Korita;
-Basare 3 k. (Đurđevdan).
Iz Bjelajskog Polja su:
-Balaban 1 k. (Petrovdan) i:
-Matijević 2 k. (Đurđevdan).
Pre okupacije su iz Like:
-Kesići 8 k. (Nikoljdan) ispod Lipovače;
-Štulić 1 k. (Vrače);
-Rabata 1 k. (Đurđevdan) iz Srba;
-Dubajići 7 k (Đurđevdan) iz Srba.
-Matić 1 k. (Arhanđelovdan) iz Gračaca;
–Bandić 1 k. (Lučindan) iz Bruvna;
-Ševići 2 k. (Lučindan) iz Bruvna;
-Brujići 1 k. (Nikoljdan) iz Like najpre u Glinicu:
-Stanići 1 k, (Arhanđelovdan) iz Bruvna;
-Inđić 1 k. (Nikoljdan) iz Gračaca i:
-Japundža 1 k. iz Bruvna.
Pre okupacije su:
-Pucar k. (Đurđevdan) od Glamoča i:
-Kovačevići 2 k. (Jovanjdan) sa Hrgara.
Iz Like su posle okupacije:
-Mašić 1 k. (Nikoljdan) iz Jošana;
-Cvjetićanin 2 k. (Jovanjcan) iz Doljana i:
–Lužajići 2 k. (Đurđevdan).
Sa Korduna su posle okupacije:
-Vignjevići 4 k. (Sv. Vasiliju) iz Vaganca;
-Maričić 1 k. (Nikoljdan) iz Sadilovca;
-Zobenice 5 k. (Sv. Vasiliju) iz Sadilovca;
-Batinić 1 k. (Jovanjdan) iz Grabovca;
-Čavići 2 k. (Jovanjdan) iz Grabovca;
-Borići 2 k. (Nikoljdan) iz Leskovca;
-Koruge 2 k. (Arhanđelovdan) iz Sadilovca;
-Komadine 3 k. (Nikoljdan) iz Sadilovca;
-Prica 1 k. (Arhanđelovdap) iz Vaganca;
-Rodići 2 k. (Arhanđelovdan) iz Sadilovca;
-Adamovići 3 k. (Jovanjdan) iz Vaganca;
–Đujić 1 k. (Jovanjdan) ispod Kapele;
-Grubići 1 k. (Jovanjdan) iz Vaganca;
-Jerković 1 k. (Petrovdan) iz Sadilovca i rimokatolik:
-Gašljević 1 k. iz Vaganca.
Pre 1 g. doselio se iz Rujnice:
-Žiga 1 k. (Đurđevdan).
IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.




21. jul 2024. u 16:28
Ilija
Između dva svetska rata, najverovatnije, formiranjem Vrbaske banovine 1939. godine u Kraljenini Jugoslavije , zaseoci Rastovača, Brezik, Zmijenjak i Čerkezovac su pripojeni susednom selu Bugar (Bihać). Osim Rastovače i Zmijenjaka, koji su delimično naseljeni, ostali deo Bugara je pust. i pretvoren je u lovište. Čitav prostor služi za napasanje ovaca od tri vlasnika ovaca (ovčara). Sve su srpske kuće srušene i popaljene. Kućišta, groblja i ostaci nekadašnjeg poljoprivrednog dobra su zarasla u šipražje i šumarke. Postojeća šuma je posečena. Spomenik podignut žrtvama u Drugom svetskom ratu je porušen juna 1992. godine, a kompletni tragovi uklonjeni.