Poreklo prezimena, selo Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva sela Gornja Suvaja, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Stanje iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Više bezimenih potočića pojačavaju potok Suvajčinu, koja izvire pod Risovom Gredom, a uvire pod Gradinom. Naselje Gornja Suvaja je u gornjem delu te suvajske uvale. Kroz selo vodi cesta preko Risove Grede za Bjelajsko Polje. Vodu piju sa vrela: Kamenica, Torlakovac, Sartuk, Jelovac, Vrba, Vodice, Karanovac i Gradina.

Tip sela.

Selo je razbijeno u srodničke grupe na kosama Grmeč planine i na zaravni prema Gudavcu. Ima tri dela. Podoklinak je do Jasnice. Gudavac je do gudavačke uvale i Gornja Suvaja oko gornjeg toka Suvajčine.

U Gudavcu su:

Jeličić 1 k., Banjac 1 k., Milašinović 2 k., Pajić 1 k., Đukići 2 k., Bajić 1 k., Babići 2 k., Divjak 4 k., Škrbić 1 k., Petrović 1k., Drljača 2 k., Rodić 1 k., Mandići 2 k., Vranić 1 k.

Na Podoklinku:

Ostojići 2 k., Brkljači 1 k., Krtinići 1 k., Čanak 1 k., Zec 2 k., Štrbac 1 k., Majkići 2 k. i Mandić 1 k.

U Gornjoj Suvaji:

Štrpci 7 k., Jeličić 1 k., Jerkovići 8 k., Hajdukovići 3 k., Drljače 3 k., Krčmar 1 k., Mandići 7 k., Čumić 1 k., Divjak 3 k., Opačić 4 k., Bajići 2 k., Dragičević 1 k., Bandić 1 k., Blanuša 1 k., Stojakovići 3 k., Karanovići 6 k., Miloševići 2 k., Jelače 1 k., Dupori 3 k. i Stančević 1 k.

Svega je u selu 34 porodice sa 92 kuće.

Privreda.

Više žive od stočarstva nego od zemljoradnje. Na glasu je suvajska pšenica. Znatno se pomažu drvetom, cepanjem daske, dovozom balvana do pilana u Krupi i drvima za ogrev. Ima ih nekoliko i na radu u Americi.

Imena.

Ime je selu od potoka Suvajčine, koja ljeti presuši. Suvaja je bila jedna; deobom spahija nastale su dve Suvaje. Na Odseljenu porodicu podseća Ugrenovića Dolina.

Starine.

Na Vršeljku raspoznaju se tragovi starog naselja. Više ceste se raspoznaju temelji crkve. Ne može se ustanoviti, da li je iz vremena pre Turaka ili doseljenika, koji su se ovde zadržali neko vreme pa odselili Žumberak.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je opustelo za Laudonova Rata.

Prvi su naselili pre 100 g.:

-Jeličići 2 k. (Nikoljdan) iz Zmijanja, a starinom su s Juga; od njih su i:

-Zec 2 k. Tada su i:

-Jerkovići 8 k. (Petrovdan) od Unca i:

-Drljače 5 k. (Trifunjdan) iz Vrhovina, gde su se zvali Inđići. Jedan je odselio u Slavoniju kod Pakraca, pa uzeo staro prezime.

Pre 80 g. su:

-Mandići 10 k. (Stjepanjdan) iz Like i:

-Karanovići 6 k. (Đurđevdan) iz Bjelajskog Polja.

Pred Doljansku Bunu, 1858., doselili su:

-Štrpci 8 k. (Đurđevdan) iz Donje Suvaje i:

-Rodić 1 k. (Arhanđelovdan) od Trubara.

Pre Okupacije su:

-Majkići 2 k. (Đurđevdan) iz Majkića japre;

-Stojakovići 3 k. (Nikoljdan), iz Matavaza;

-Banjac 1 k. (Jovanjaan) iz Bjelajskog Polja;

-Stančević 1 k., (Miholjdan) iz Matavaza;

-Brkljač 1 k. (Jovanjdan) iz Bjelajskog Polja.

Iz Dalmacije je pre Okupacije:

-Krčmar 1 k. (Jovanjdan).

Iz Like su pre Okupacije:

-Đukić 2 k. (Markovdan) iz Kurjaka;

-Blanuša 1 k. (Đurđevdan) iz Nebljuha;

-Đumić 1 k. (Arhanđelovdan) sa Popine;

-Dragičević 1 k. (Stefanjdan);

-Pajić 1 k. (Jovanjdan) i:

-Milašanovići 2 k. (Nikoljdan).

Iz Like su posle Okupacije:

-Opačići 4 k. (Lučindan) iz Lapca;

-Jelača 1 k. (Đurđevdan) iz Bruvna;

-Petrović 1 k. (Đurđevdan);

-Divjak 7 k. (Nikoljdan) zvali se Radakovići;

-Babići 2. k. (Jovanjdan) iz Mazina;

-Bajići 3 k. (Jovanjdan);

-Bandić 1 k. (Lučindan) iz Gračaca;

-Škrbić 1 k. (Blagočasne Verige);

-Milašinovići 2 k. (Nikoljdan);

-Čanak 1 k. (Jovanjdan);

-Ostojići 2 k. (Nikoljdan) iz Lapca;

-Krtinić 1 k. (Jovanjdan);

-Dupori 3 k. (Jovanjdan) iz Bruvna;

-Hajdukovići 3 k. (Jovanjdan) i Rimokatolik:

-Vranić 1 k. iz Like.

IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.