Poreklo prezimena, selo Jezerski (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva sela Jezerski (u knjizi Jezersko), opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj  sela.

Potocn Kamarica i Pecka sastaju se i tvore poveću zaravan, optiču kosu strmih nagiba na kojoj su ostaci sredovekovnog grada. Poniru u daljem toku i javljaju se pod imenom Pecka. U gradu i pod gradom razvilo se naselje. Vodu piju sa vrela: Gornja Voda, Gavranić, Duboki Potok, Muratovića Bunar i Točak.

Tip sela.

Oko grada je sašoravan deo naselja. U dobro očuvanom gradu je nekoliko kuća i džamija. Pre 80 g. bilo je više kuća u gradu i sve se naslanjao krov na krov. U Dijelovima do Mahmić sela sašoravan je deo naselja. Ostali krajevi su razbijenog tipa po kosama. Ima 8 delova. Ne čuje se naziv mahale za te delove.

U Adi su:

Selimagići 3 k., Jusići 3 k., Došeni 2 k., Tankosići 3 k., Juzbašići 1 k., Japundže 2 k. i Novakovići 1 k.

Ha Debeljaku:

Crnkići 5 k., Ramići 4 k., Kanurići 2 k., Halilević 1 k., Mušići 4 k., Milanovići 3 k., Kabići 3 k., Samardžić 1 k. i Atajić 1 k.

U Dijelovima:

Uboja 1 k, Kljajić 1 k., Muzaferovići 9 k., Harčevići 2 k., Jusići 3 k., Durakovići 4 k., Džalkić 1 k., Hajdarević 1 k., Nuhići 2 k., Mehić 1 k., Kanurići 6 k., Zulić 1 k. i Handžić 1 k.

Na Durakovića Brdu:

Kanurići 8 k., Durakovići 10 k., Ćehići 4 k., Sokić 1 k., Mehići 12 k., Žutić 1 k.

U Gradu su:

Selimagić 1 k., Hajdarovići 4 k., Čolić 1 k., Halilević 1 k., Begić 1 k., Crnkić 1 k., Jusić 1 k., Hafizović 1 k., Kovanić 1 k., Pašić 1 k., Hodžići 5 k., Novaković 1 k., Harčević 1 k., Ćatići 1 k. i Nuhići 2 k.

Na Kosi su:

Starčević 1 k., Japundža 1 k., Selimagić 1 k., Topčagići 2 k., Zec 1 k., Jusići 5 k., Hajderovići 1 k., Nesimovići 9 k., Ćatići 2 k., Kanurić 1 k, Ramići 3 k., Baltići 3 k., Mulahmetović 1 k., Mašinovići 4 k., Begić 1 k., Trbojević 1 k., Dragić 1 k., Oraščanin 3 k., Puškar 1 k., Novakovići 2 k. i Stefanović 1 k.

Na Krčevini su:

Mutatovići 2 k., Ramići 4 k., Jusić 1 k., Halilević 1 k, Topalovići 4 k., Ahmetovići 1 k., Hadžić 1 k. i Hajdarević 1 k.

U Polju su:

Jusići 4 k., Crnkići 2 k., Džaferović 1 k., Dizdarević 1 k., Nesimovići 5 k., Halilević 1 k., Mahmutović 1 k., Hadžići 2 k., Velići 2 k., Hafizovići 3 k., Nikolić 1 k., Kovačić 1 k. i Selimagić 1 k.

U Ponoru su:

Hafizovići 14 k., Sadikovići 2 k., Harčevići 5 k., Mešić 1 k., Mahmutović 1 k., Mašinović 1 k., Selimagić 1 k., Duraković 1 k. i Hajdarović 1 k.

Svega 51 porodica sa 247 kuća.

Privreda.

Bave se više zemljoradnjom. Na glasu je jezersko seno iz bara. U proleće, kad „zategne zima“ samo se u Jezerskom može da nađe sena i kupuje se pošto-zašto.

Imena.

Jezersko je bez sumnje od voda, koja se razlije poput Jezera. Na naselja pre Turaka podsećaju: Franja, Francika i Klimenta: Prkos jer tu bura „prkosi“. Turski su nazivi: Mala Hiseta, Džerbetovac i Azambak. Na iščezla naselja podsećaju: Banjčevac, Miletića Ograda gde je bio, vele, nekakav bogat Mileta, pa odselio u Kaure, i Gogića Dolina.

Starine.

Kod Jezerskog se dade pratiti razvitak grada (dr Ćiro Truhelka: Naši gradovi). Prvo je bila kula vlasteoska. Čim su Turci počeli da osvajaju i ove krajeve podignut je naokolo kule zid. Drugi zid oko kule i prvog zida zidali su Turci, da spreče prodiranje Austrije iza Požarevačkog Mira.

Na visu 400 m. koji se zove Francika, raspoznaju se temelji crkve. Isto tako ima crkva i u Ponoru. Stari put raspoznaje se, vodi rečici Baštri.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Sećanje je ostalo, da je došao u grad nekakav Džafer, kad je Jezerski „fet učinjen“. 1576. g. Od Džafera su:

-Džaferovići 2 k., Muziferovići 9 k., Ahmetović 1 k., Mahiutovići 2 k., Kovačević 1 k., Mulahmetović 1., Mehići 13 k., Džankić 1 k., Harčevići 8 k., Kanurići 2 k. i Juzbašići 1 k.

Svega 42 kuće.

Iz Anadola su „od feta“:

-Hajdarovići 8 k., Hadžići 7 k., Jusići 17 k., od Bruse, Taičagići 2 k. i Selimagići 7 k. od Bruse.

Iz Like su iza Karlovačkog Mira:

-Nesimovići 14 k. i Kanurići 15 k.

Iz Drežnika su iza Svištovskog Mira:

-Mešanović 1 k i Mešić.1 k.

Pre 80 g. došao je hafiz—hodža iz Varcar Vakufa. Od njega su:

– Hafizovići 31 k. i Sadikovići 2 k.

Iza Omerpaše su:

-Nuhići 4 k. iz Stijene; Zulići 1 k. od Bihaća; Oraščanin 3 k. od Orašca; Puškar 1 k. iz Cazina; Velići 2 k. iz Ostružnice; Topalovići 4 k. od Travnika i Handžić 1 k. od Bugojna kao handžija.

Od bužimske su okolice:

-Muratovići 2 k. iz Varoške Rijeke; Batići 3 k., Balšići 3 k., Durakodići 14 k., Mašinovići 4 k.. Pašić 1 k., Čolić 1 k., Žutići 2 k. iz Mahmićsela; Salkići 1 k.,Ćehići 4 k., Atajić 1 k. iMušić 5 k.

Ne zna se odakle su: Rakići 11 k., Dizdarević 1 k., Crnkići 8 k., Begići 2 k. i Halilevići 4 k.

Pravoslavni su se počeli doseljavati kao kmeti pre Omer paše. Prvi su naselili:

-Tankosići 3 k. (Đurđevdan) od Tromeđe gde su se zvali Bursaći. Starinom su sa Zmijanja.

Iza njih je doselio pre 70 g.

-Starčević 1 k. (Arhanđelovdan) sa Begluka na Tromeđi.

Pre okupacije su:

-Japundžije 2 k. (Nikoljdan) iz Like; Došeni 2 k. (Jovanjdan) iz Like: Dragići 1 k. (Sv. Vartolomeja) iz Bjelajskog Polja gde su se zvali Kecmani i Nikolići 1 k. (Đurđevdan) iz Like.

Posle aneksije su:

-Samardžić 1 k. (Đurđevdan) 1912. g. iz Revenika (Dalmacija); Kabići 3 k. (Sv. Stevana Dečanskog) iz Dalmacije 1913. g. i Milanovići 3 k. (Arhanđelovdan) iz Like 1912. g.

Ne zna se odakle su:

-Kljajići 1 k. (Đurđevdan) i Uboje 1 k. (Đurđevdan).

Odselili su u Tursku iza aneksije:

Mahmudovići 2 k., Selimović 2 k., Ćatić 1 k., Hafizović 2 k., Crnkić 1 k., Jusići 4 k., Mehići 2 k., Mašinovići 2 k. i Mešići 2 k.

IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.