Poreklo prezimena, selo Donji Dubovik (Krupa na Uni)

7. jul 2024.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Donji Dubovik (pre Drugog svetskog rata Alibegov Dubovik), opština Krupa na Uni. Prema knjizi “Pounje u Bosanskoj krajini” od Milana Kranovića iz 1925. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Naselje je na kosama Krupića i Mraovoj. Odvaja se od Malićbegova Dubovika brdo Lisac 454 m. Jedan deo sela je u dolini Vojskove i zove se Baline Bare. Vodu piju sa vrela: Mraovac, Buban, Ponorac i sa Bijelog Potoka.

Tip sela.

Po kosama su kuće u grupama. Ima tri kraja:

Na Krupića Kosi su:

Krnetići 12 k., Popović 1 k., Stričići 3 k., Kotur 1 k., Bundale 6 k., Vojinovići 5 k., Kondići 2 k., Rastovići 3 k., Dukići 2 k., Toljagić 1 k. i Jajčanin 1 k.

Na Mraovoj Kosi:

Praštale 5 k., Banjac 1 k., Milošević 2 k., Stupari 1 k., Kondići 3 k., Balać 1 k., Pupac 3 k., Vojinovići 3 k., Đumići 1 k., Đukanovići 2 k. i Miljević 1 k.

U Balinim Barama:

Jež 1 k., Kovačević 1 k. i Čiča 2 k.

Svega je 23 porodice sa 62 kuće.

Privreda.

Više se bave zemljoradnjom. Ima ih na radu u Americi. U selu su: tri dunđera jedan kolar i jedna trgovina sitnarije i prodaja duhana.

Imena.

Selo je dobilo ime po Alibegu Krupiću. Biljeg po otesanom kamenu kraj puta. Sva je prilika da je rimska oznaka puta.

Starine.

Starina nema osim na biljegu što je bio otesan kamen.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Iza Laudonova Rata 1790. kad su se stanovnici sklonili u zbjegu u Novi i prešli u Vojnu Granicu, selo je ostalo pusto. Prvi su iza toga doselili:

Krnetići 16 k. Slave Tomindan. Doselili su iz Dalmacije. Po jednima oni su se tamo zvali Gaćeše, a po drugima Cvjetkovići. Cvjetkovići u Lici slave Tomindan. Porodica je do skora davala više sveštenika. Protosinđela Tomu Krnetića surgunisali su Turci radi veza sa Knezom Mihailom i umro je negde u Maloj Aziji.

Pre 100 godina su:

Kandići 5 k. (Nikoljdan) sa Zmijanja;

Vojinovići 8 k. (Đurđevdan) iz Mazina i

-Kotur 1 k. (Nikoljdan) iz Like.

Pre Omerpaše su:

Praštale 5 k. Nikoljdan iz Lušci Palanke. Starinom su sa Hercegovine i zvali su se Novakovići. Poreklo im je, vele, od Starine Novaka.

Pre okupacije su:

Stričići 3 k. (Đurđevdan) iz Majkića Japre, gde su se zvali Majkići;

Miljević 1 k. (Stevanjdan) od Unca i

Banjac 1 k. (Jovanjdan) iz Bjelajskog Polja.

Pre okupacije su iz Like:

Đumići 1 k. (Arhanđelovdan);

Popovići 1 k. (Nikoljdan) iz Nebljusa;

Balać 1 k. (Arhanđelovdan) i

Rastovići 3 k. (Jovanjdan).

Pre okupacije su od Jajca:

Jajčanin 1 k. (Stefanjdan) i

Jež 1 k. (Stefanjdan).

Iz Like su pre okupacije:

Dukići 2 k. (Stefanjdan);

Kovačević 1 k. (Đurđevdan).

Pre okupacije je:

Pupac 3 k. (Jovanjdan) od Lipnika i zvali su se Sakradžije.

Bundale 6 k. (Jovanjdan) iz Hašana.

Posle okupacije su:

Stupar 1 k. (Lazarevu Subotu) iz Velike Rujiške;

Đukanovići 2 k. (Đurđevdan) iz Johovice. Bili su u najmu kod Nedimovnća i

Čiča 2 k. (Jovanjdan) iz Like.

Ne zna se odakle su:

Miloševići 2 k. i

Toljagići 2 k.

IZVOR: Prema knjizi “Pounje u Bosanskoj krajini” od Milana Karanović. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Krnetić

    Naš striko Mile Krnetić nam je pričao o tome kako su se Krnetići doselili iz Like u Krajinu. Rekao je da su se tamo prezivali Cvjetanovići, a da su morali da promijene prezime i odsele se nakon što su, braneći se, ubili jednog turskog poglavara.

    Inače, prezime Cvjetanović (ne Cvjetković) zadržao je jedan ogranak porodice i uvijek smo ih smatrali našim bližim rođacima. Naša baka Stana Krnetić (1913- 2004) podigla je tetku Daru Cvjetanović zajedno sa svojom djecom kada je mala Dara ostala bez roditelja. Bez obzira na drugačije prezime, sva bakina djeca su znala da im je Dara rođaka. Sa prezimenom Gaćeša to nije bio slučaj.