Poreklo prezimena, selo Arapuša (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva naselja Arapuša, opština Bosanska Krupa. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj  naselja.

Leži na usedlini Grede i Nebesića, koji su u liniji karsne zaravni. Arapuški Potok teče ispod Grede i zove se dalje Mlaka Rijeka. S druge strane je oveća ravan do rečice Vojskove u koju utiče Mlaka Rijeka kod Sastavaka.

Vode.

Vodu piju sa vrela Dojnac, koja je teška za piće i sa Jaruge, koju na čunkove Hadži-Ibrahimaga Čaušević. Na usedlini je glavni deo sela. Prema Mlakoj Rijeci je Donja Mahala, a prema Vojskovi Luke.

Tip sela.

Selo je sašorovano oko puta, koji ide iz Velike Rujiške u Krupu. Ima četiri dela: Arapuša, Donja Mahala, Luke i Nišić.

U Arapuši su:

Kurtovići 8 k., Sedići 3 k., Osmanagići 8 k., Komići 1 k., Čolić 1 k., Čauševići 3 k., Hasanović 4 k., Ibrahimovići 6 k. i Mujkić 1 k.

U Donjoj Mahali:

Čauševići 6 k., Mulahmetovići 1 k., Vilići 5 k., Rejzovići 1 k., Sedići 1 k.

U Lukama:

Sedići 2 k., Subašići 3 k., Mulahmetovići 1 k., Hasanovići 1 k., Kovačevići 1 k., Drljače 1 k., Velagići 2 k., Osmanagići 1 k., Praštalo 1 k. i Harbaši 1 k.

Na Nišiću su:

Šekerovići 1 k., Radakovići 1 k. i Drobac 1 k.

Ima svega 18 porodica sa 70 kuća.

Privreda.

Pretežno se bave zemljoradnjom. Ima ih nekoliko na radu u Americi. Pored toga bave se: 1 kolarskim zanatom, 1 terzija i bakal. Jedan drži trafiku i trguje mešovitom robom.

Ime sela.

Selo je dobilo ime od Arapage, koji se odlikovao u boju kod osvojenja Krupe.

Starine.

Na brdu Fazlića Gradina raspoznaju se tragovi vrlo starog naselja; ima ostataka glinenog posuđa. Na usedlini je Arapagina kula. Zapalili su je za Ustanka 1876 g. ustaše, pa se ruši.

Postanak sela i Poreklo stanovništva.

Pričaju da je nekakvom Arapagi za vojničke usluge prepustio da bira zemlju osvajač Krupe Mustafa–paša Sokolović. On je odabrao tu u usedlinu sa ravnicama na obe strane i sagradio kulu kvadratasta oblika.

Od Arapage su:

-Osmanagići 9 k., Kurtovići 8 k. i Ibrahimovići 6 k. Posle je, vele, došao Arapagin brat Čauš i od njega su:

-Čauševići 9 k.

Posle Karlovačkog Mira 1699. doselili su iz Like:

-Sedići 6 k. Jedno vreme stajali su u Jasenici. Od Sedića su:

-Hasanovići 9 k. U isto vreme i:

-Subašići 3 k. i:

-Vilići 5 k.

Ne zna se odakle su naseljeni:

-Rejzovići 1 k., Mulahmetovići 2 k. i Ciganin Čolić 1 k.

Iz susednog sela Badića su pre okupacije:

-Mujkići 1 k. i Velagići 2 k; iz Otoke Komići 1 k., a iz Turskog Dubovika Harbaši 1 k. Pre okupacije doselili su kao kmeti pravoslavni:

-Šekerović 1 k. iz Dubovika zvao se Krneta. Kako je išao zgrčen kao nekakav Musliman Šeker prozvan je Šekerović. Slave Tomindan. U Dubovik je došao iz Severne Dalmacije.

-Kovačevići 1 k. slave Sv. Stevana Dečanskog. Doselio je ovde iz Pučenika, a tu iz Severne Dalmacije pre 200 g.

-Drobac 1 k., Đurđevdan iz Gračaca.

-Drljača 1 k., Trifunjdan ispod planine. Tu su doselili iz Like.

-Radaković 1 k., Nikoljdan, iz Like i:

– Praštalo 1 k., Nikoljdan, iz Dubovika. Starinom su sa Hercegovine, došli u Lušci Palanku.

IZVOR: Prema knjizi  „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.