Poreklo Aleksandre Ninković Tašić

27. oktobar 2022.

komentara: 1

Aleksandra Ninković Tašić srpski je publicista, predsednik Obrazovno-istraživačkog društva Mihajlo Pupin i multikulturalni je ambasador Unesko kluba Univerziteta Sorbona.

Aleksandra Ninković Tašić (@AlekPupin)

Rođena: Rođena sam 1978. godine u Beogradu.

Roditelji: Moja majka zove se Zorka Ninković. Rođena je u Beogradu 1952. godine. Bila je sekretar Osnovne škole, prvo Žarko Zrenjanin da bi kasnije škola promenila ime u Kralj Aleksandar. Moj otac Blagoje Ninković takođe je rođen u Beogradu 1950. godine. Bio je rukovodilac odseka pretplate u Radio Televiziji Srbije. Upokojio se 2001. godine.

Krsna slava: Slava moje majke Zorke (Trajković) Ninković je Sveti Nikola. Slava mog oca Blagoja Ninkovića je Sveti Stefan Dečanski.

Poreklo po ocu: Otac mog oca je Isak Ninković. Njegova majka je Vukosava (Jelisavčić) Ninković. Bio je direktor Tehnoopreme. Upokojio se 1966.

Grb Hoencolerna

Najinteresantnija priča je priča o majci mog deke. Deka se zvao Isak, a njegova majka je pripadala najvećoj kraljevskoj porodici Evrope, Hoencolern. Marija Elizabeta Hoencolern bila je udata za mog pradeku Srbina koji je bio dunđer pa je radio na dvorcu gde su se upoznali. Tako da je igrom sudbine postala Srpkinja. Deki Isaku je to omogućilo da bude bilingvista, da govori nemački kao maternji jezik. Njegova supruga Vukosava Jelisavčić imala je rođenog brata Petra Peru Jelisavčića, velikog četnika, i to je bio spoj nespojivog: Evo zore, evo belog dana, evo nama Pere Garagana. Petar Jelisavčić je svoj život proveo u Americi i sahranjen je u Libertvilu.

Poreklo po majci: Moj deka po majci je Branislav Trajković. Rođen u Beogradu 1922. godine. Bio je agronom i direktor Agroopreme. Upokojio se veoma mlad. Baka je Jovanka Stefanović. Rođena u Svilajncu 1922. godine.

Porodica: Imam sina Filipa, jedinče. Ja sam jedinče, nemam braće i sestara.

BiografijaAleksandra Ninković Tašić (Beograd, 3. maj 1978) srpski je publicista, predsednik Obrazovno-istraživačkog društva Mihajlo Pupin i multikulturalni je ambasador Unesko kluba Univerziteta Sorbona. Najvažnija njena višegodišnja aktivnost je rad na prikupljanju arhivskog materijala koji se odnosi na život i delo Mihajla Pupina u čitavom svetu. Preko 30.000 dokumenata, od kojih su mnoga po prvi put dostupna javnosti, čine najveću arhivu posvećenu Mihajlu Pupinu, a ona je izvorište aktivnosti koje imaju za cilj afirmaciju i čuvanje Pupinovog dela, ali i istorije srpske nauke.

Autor je Pupin memorijalnog projekta u zemlji i regionu u okviru koga je postavila prvi virtuelni muzej koji predstavlja jedno naučno i kulturno nasleđe u svetu- Pupinov virtuelni muzej. Autor je šest izložbi, organizator je više stotina predavanja i tribina u čitavoj Srbiji, ali i Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Hrvatskoj, Švajcarskoj i Mađarskoj. Autor je velike izložbe i monografije o Pupinu – Od fizičke ka duhovnoj realnosti, koja je u Istorijskom muzeju Srbije oborila dva rekorda – onaj o dužini trajanja postavke, ali i o posećenosti, sa preko 200.000 posetilaca. Priredila je u saradnji sa SANU i Maticom srpskom dva izdanja Pupinove autobiografije. Autor je izložbe „Žene u Prvom svetskom ratu” u Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti novembra 2014. godine. Postavka je nastala kao deo obeležavanja stogodišnjice početka Velikog rata. Izložba je posle Beograda organizovana i u drugim srpskim gradovima: Loznici, Šapcu. (Vikipedija)

Nagrade i priznanja:

2016. godine dobitnik Nagrade grada Beograda

2016. godine proglašena je Vitezom srpske kulture

2016. godine ponela je titulu Ličnost godine

Pored navedenih, dobitnik je i Valtrovićeve nagrade, Specijalnog priznanja Ujedinjenih nacija, Nagrade za doprinos kulturi opštine Kovačica, Priznanje Kulturni obrazac za posvećeni rad na korist naše kulture, Nagrade Teslinog društva u Americi.

Živi i radi u Beogradu.

IZVOR: Aleksandr Ninković Tašić za portal Poreklo :  priredio Branko Todorović.

Flag Counter

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Paradoks

    Baš divno besedi, milina je slušati i gledati.