Stablo haplogrupe E-CTS9320

24. jul 2022.

komentara: 2

Haplogrupa E-CTS9320 jedna je od najrazgranatijih grana haplogrupe E-V13. Ova grana je veoma raznovrsna u srpskoj populaciji, jer od sedam poznatih ogranka haplogrupe E-CTS9320, pet ogranaka je dosad prisutno među Srbima. Samim tim, ova grana se izdvaja kao jedna od značajnijih haplogrupa koje su učestvovale u etnogenezi savremenih Srba, pa će i u ovom pregledu filogenetskih stabala biti u cjelini prikazana.

Procjene starosti period nastanka mutacije CTS9320 smještaju u bronzano doba (oko 1500 g. p.n.e). Nema arheogenetičkih nalaza ove haplogrupe iz perioda prije naše ere. Najstariji nalazi su iz prvih vijekova naše ere i to iz rimskog nalazišta Viminacijum u današnjoj Srbiji i iz nalazišta Konyrtobe u današnjem Kazahstanu (koje se veže za sogdijansko Kangju kraljevstvo). Nalaz iz Viminacijuma, koji je inače svrstan u autosomalni klaster balkanskog stanovništva gvozdenog doba, nije iznenađenje, jer je tokom ranog srednjeg vijeka (od 7-11 vijeka n.e) na području Panonije pronađeno više drevnih uzoraka haplogrupe E-CTS9320, koji pripadaju njenim različitim ograncima. Sa druge strane, prisustvo E-CTS9320 na području centralne Azije nije očekivano, ali bi se i ono moglo objasniti vezama koje je helenistički svijet u jednom trenutku uspostavio između Evrope i Azije.

Ostaje otvorenim pitanje, u okviru koje kulture i na kom području je mogla nastati haplogrupa E-CTS9320 i u okviru kojih kultura i populacija se kasnije širila. Najveća raznovrsnost, ali i procentualna zastupljenost ove haplogrupe je danas na područjima Balkana, Panonije i Karpata. Kao što vidimo i prvi arheogenetički nalazi, iako znatno kasniji od vremena nastanka grane, su sa tih područja, pa je osnovano pretpostaviti da je sama mutacija  CTS9320mogla nastati na Balkanu ili u Panoniji. U arheologiji postoji termin balkansko-dunavski kompleks za čitavu grupu kultura bronzanog doba koje u svojoj osnovi imaju eneolitsku kulturu Černovoda. Za haplogrupu E-CTS9320 bi mogle biti interesantne kulture koje su proistekle iz kulture Černovoda, a bile su prisutne na području istočne Panonije i Karpata, kao što su kulture Kocofeni (drugo ime Usatovska, Foltešti) i još mlađe kulture Vitenberg, Monteoru i Noua. Ove kulture su se na kraju najvećim dijelom utopile u halštatsku kulturu, a manjim dijelom uticale su i na skitske kulture crnomorskog stepskog pojasa. Arheolozi ih povezuju sa etnogenezom Tračana i drugih paleobalkanskih naroda, ali i nekih stepskih naroda, poput Kimerijaca. Široka geografska rasprostranjenost haplogrupe E-CTS9320 (od Portugala, Irske do Skandinavije), mogla bi se objasniti ulaskom dijela nosilaca ove haplogrupe u proto-keltski kulturni krug i ekspanzijom pripadnika halštatske i latenske kulture tokom gvozdenog doba.

Sedam dosad izdvojenih ogranaka haplogrupe E-CTS9320 su: BY3890, BY20093, Z25461, BY4526, Z17264, Z17107 i Z16988. Sve podgrane, izuzev BY3890 koja je izdvojena na osnovu nepoznatih rezultata na Yfull, biće predstavljene kroz posebna filogenetska stabla.

Na osnovu rezultata sa Srpskog DNK Projekta može se pretpostaviti da nekih 3% današnje srpske populacije pripada haplogrupi  E-CTS9320.

Za puni prikaz otvorite link stabla u novom prozoru.

 

Objašnjenja uz stablo: https://www.poreklo.rs/2021/12/01/filogenetska-stabla-haplogrupa-uvod-i-objasnjenje/

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Branko Popović

    Bravo Siniša. Konačno neki konkretni rezultat o poreklu ove haplogrupe. Jedva čekam objašnjenje za z17264.

  2. Đorđe

    Kod mene je E V13>Z5017>CTS9320>Y30991 Šta možete reći o toj podgrupi Y30991