Jakov Gerčić (Šid, 10. novembar 1788 – Sremski Karlovci, 2. septembar 1851) bio je istoričar, profesor i prvi Srbin direktor Karlovačke gimnazije. Prezime Gerčić se veoma brzo u Šidu promenilo u Grčić tako da porodica i danas nosi taj oblik prezimena.
Prezime G(e)rčić spada u red najranije zabeleženih prezimena u Šidu. Prvi put se pominje u popisu iz 1745. godine kada je zabeležen porodični starešina Rista Grčić i njegov dom koji je posedovao 4 jutra obradive zemlje i 4 jutra senokosnih livada, kao i 3 vola, 3 konja, 2 svinje i 20 ovaca. Zanimljivo je da se posed povećavao tako da je porodica 1746. posedovala 10, 1747. godine 12 jutara a 1758. čak 24 jutra. U popisu iz 1775. godine pominje se dom Gavrila-Janje Grčića, Ristinog sina. Janja se pominje 1772. godine i kao priložnik za gradnju Hrama Sv. oca Nikolaja u Šidu kada je priložio 12 forinti.
Hristifor Rista Gerčić († 1763), pradeda Jakova Gerčića, imao je sina Gavrila Janju († 1779) i ćerku Ekaterinu udatu 1772. godine za Mihaila Dikića iz Šida.
Gavril Janja G(e)rčić, deda Jakova Gerčića, je sa suprugom Teodosijom († 1796) imao Stefana († 1816), Julijanu udatu 1781. godine za Gavrila Bukinovića iz Erdevika, Mariju udatu 1794. godine za Iliju Davidovića iz Šida, Atanasija (1764 – 1823), Mihaila (1767), Vasilija (1769), Evtimija (1771), Petra (1775), Pavela (775) i Anisiju (1777) udatu 1802. godine za Avrama Zorića iz Tovarnika.
Atanasije Grčić (1764 – 1823), Jakovljev otac, imao je dva braka. Prvi je sklopio 1787. godine sa Sofijom Ristivojević (1767 – 1796) iz Šida a drugi kao udovac 1803. godine sa Vasilijom Mostarlić iz Šida. Imao je osmoro dece, u prvom braku Jakova (1788-1851), Jelisavetu (1791), roksu udatu 1816. godine za Josifa Brajaktarevića iz Šida, i Avksentija (1796-1861). U drugom braku je imao Ekaterinu udatu 1823. godine za Nikolaja Paranosića iz Berkasova, Ružu udatu 1828. godine za Simeona Kolarovića iz Šida, Danila 81805-1836) i Gavrila (1809-1849).
Komentari (0)