Poreklo Jakova Gerčića (Šid, 1788 – Sremski Karlovci, 1851), profesora i direktora Karlovačke gimnazije

27. januar 2022.

komentara: 0

Jakov Gerčić (Šid, 10. novembar 1788 – Sremski Karlovci, 2. septembar 1851) bio je istoričar, profesor i prvi Srbin direktor Karlovačke gimnazije. Prezime Gerčić se veoma brzo u Šidu promenilo u Grčić tako da porodica i danas nosi taj oblik prezimena.

Jakov Gerčić

Prezime G(e)rčić spada u red najranije zabeleženih prezimena u Šidu. Prvi put se pominje u popisu iz 1745. godine kada je zabeležen porodični starešina Rista Grčić i njegov dom koji je posedovao 4 jutra obradive zemlje i 4 jutra senokosnih livada, kao i 3 vola, 3 konja, 2 svinje i 20 ovaca. Zanimljivo je da se posed povećavao tako da je porodica 1746. posedovala 10,  1747. godine 12 jutara a 1758. čak 24 jutra. U popisu iz 1775. godine pominje se dom Gavrila-Janje Grčića, Ristinog sina. Janja se pominje 1772. godine i kao priložnik za gradnju Hrama Sv. oca Nikolaja u Šidu kada je priložio 12 forinti.

Rista Grčić, Jakovljev pradeda, u popisu stanovnika Šida 1746. g.

Hristifor Rista Gerčić († 1763), pradeda Jakova Gerčića, imao je sina Gavrila Janju († 1779) i ćerku Ekaterinu udatu 1772. godine za Mihaila Dikića iz Šida.

Gavril Janja G(e)rčić, deda Jakova Gerčića, je sa suprugom Teodosijom († 1796) imao Stefana († 1816), Julijanu udatu 1781. godine za Gavrila Bukinovića iz Erdevika, Mariju udatu 1794. godine za Iliju Davidovića iz Šida, Atanasija (1764 – 1823), Mihaila (1767), Vasilija (1769), Evtimija (1771), Petra (1775), Pavela (775) i Anisiju (1777) udatu 1802. godine za Avrama Zorića iz Tovarnika.

Janja Grčić upisan u spisak darodavaca za gradnju šidskog hrama Sv. Nikolaja 1772. g.

Atanasije Grčić (1764 – 1823), Jakovljev otac, imao je dva braka. Prvi je sklopio 1787. godine sa Sofijom Ristivojević (1767 – 1796) iz Šida a drugi kao udovac 1803. godine sa Vasilijom Mostarlić iz Šida. Imao je osmoro dece, u prvom braku Jakova (1788-1851), Jelisavetu (1791), roksu udatu 1816. godine za Josifa Brajaktarevića iz Šida, i Avksentija (1796-1861). U drugom braku je imao Ekaterinu udatu 1823. godine za Nikolaja Paranosića iz Berkasova, Ružu udatu 1828. godine za Simeona Kolarovića iz Šida, Danila 81805-1836) i Gavrila (1809-1849).

Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.